Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
Milena Pađen Brnelić
Kao ekonomistica, studirala sam i radila uglavnom s brojkama, grafikonima, "excel" tablicama. Težnju i ljubav za lijepim oduvijek tražim u književnosti. Čitam od kada znam za sebe. Od nedavno sam voditeljica ČkkČ - Čitateljskog kluba Knjižnice Ča... više

U skladu s "Tjednom dobre dječje knjige" u travnju smo čitale roman za djecu i mlade "Moj šuknuti šukundjed svinjokradica" američkog autora Louisa Sachara, izdan 1998. godine (u originalu "Holes"), dobitnik mnogih književnih nagrada - Najbolja knjiga za mladež prema "Udruzi američkih knjižnica", knjiga godine prema "Publishers Weeklyju", najbolja knjiga prema "School Library Journalu". Prema romanu je kompanija Walt Disney Pictures 2003. godine snimila istoimeni film „Holes“.

Osnovne informacije:

Čitateljski klub: Čitateljski klub Knjižnice Čavle

Pročitana knjiga: Moj šuknuti šukundjed svinjokradica

Autor: Louis Sachar

Datum rasprave: 30. travnja 2019.

Središnji je lik ovog zabavnog i neobičnog romana Stanley Yelnats (domišljato prezime, anagram imena!), dječak s lopatom na naslovnici knjige. Sin je otkačenog oca znanstvenika, nosilac obiteljske kletve, u školi poznatiji kao zlostavljani debeljko. Savršen je lik da bude na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme zbog čega završava u najluđem popravnom domu na svijetu, u kampu na Zelenom jezeru, gdje, niti ima jezera, niti ičega zelenog. Tu dječaci "izgrađuju karakter" svakodnevno kopajući jame duboke i široke metar i pol. Stanley ubrzo shvaća da se u kampu događa nešto što nije povezano s njihovim preodgojem.

Dječaci kopaju jame zato što upravitelj nešto traži, možda neko zakopano blago? Vrijedno kopajući, Stanley pokušava "iskopati istinu" u ovoj domišljatoj priči o zločinu, kazni i iskupljenju. Začudo, među mladim zločincima, Stanley pronalazi prihvaćanje te unutarnju i fizičku snagu. Suprotstavlja se nepravdi, otkriva zašto zapravo kopaju rupe, bježi, spašava život prijatelju, prekida obiteljsku kletvu… Tako se kroz priču o Stanleyjevoj preobrazbi, na vrlo neobičan način mnogi zapleti iz davne prošlosti raspliću u sadašnjosti.

Složile smo se da je ovo jako lijepa priča, sa svim elementima dobro strukturiranog djela, od početka do kraja sve je logično, zaokruženo, s vrijednim životnim porukama mlađem uzrastu, a i starijima da se zamisle, "ponove gradivo".

Jadranka F., hvala joj na ovom prijedlogu, ocjenjuje knjigu kao "simpatičnu, bajkovitu, zgodnu".

Rajna je istaknula socijalni element romana, istinsko prijateljstvo Stanleyja i Zeroa, vjeru u pozitivan ishod, priča joj je bila baš "za dušu".

Tonku je roman naveo na razmišljanje o "domskoj djeci", njihovu teškom životu i sudbinama. Istaknula je i Stanleyjeva pisma majci, kojima je vrlo dirljivo želi poštedjeti istine o svom položaju.

Marija i Sanja ističu "rasno pitanje" ispričano kroz ljubavnu priču učiteljice, te zlo koje se nastavlja kroz generacije. Ipak, tu je i Stanleyjev "optimistični tata" i humor koji kroz cijeli roman "spašava" priču.

"Srećom nema rasnih problema. Redgenaš, Pazuh i Zero su crni, a on, Liganj i Cikcak bijeli. Magnet je tamnoputan Hispanoamerikanac. Svi su na jezeru bili podjednako crvenkastosmeđe boje – boje zemlje."(Str.77.)

Danijeli se roman jako dopao iako pomalo neobičan. Ističe domišljatost autora kroz povezanost motiva "kompota od bresaka", "luka", "guštera".

"Mještani grada uz Zeleno jezero išli su na sigurno. Od doktora Hawthorna uzimali su uobičajene lijekove, a od Sama njegove lukove uvarke. Kad bi ozdravili, nitko više nije znao – pa ni sam doktore Hawthorn – koji im je od dvaju lijekova pomogao." (Str. 98.)

Za Jasenku je roman "vrlo kompleksan, ima dubinu" premda se predstavlja kao štivo za mlade. Pored razne društvene tematike, vrlo sugestivno je opisano "konkretno" prijateljstvo Stanleyja i Zeroa koji se bore, žrtvuju jedan za drugoga.

Milena je otvorila pitanje "prijevoda naslova". S odobravanjem smo pozdravile prevoditeljevu slobodu da roman nazove "Moj šuknuti šukundjed svinjokradica", a ne "Rupe" kako bi to bilo prema originalu ("Holes"). Odličan je to spoj motiva "šukundjeda" koji se provlači kroz cijeli roman i hrvatskog jezika (šuknuti šukundjed), čime sam roman dobiva na zanimljivosti, jednostavno "zaintrigira" čitatelja da ga uzme s police.

I Jadranka M. je istaknula "originalan naslov". Nije nam se mogla pridružiti, ali hvala joj na poslanoj ocjeni i mišljenju. Knjiga ju se "nije previše dojmila" te nam je tim više nedostajala, da "uživo" prodiskutiramo i učinimo našu raspravu još interesantnijom.

Iako opisuje težak položaj djece u popravnom kampu, roman je vedar i humorističan, sa sretnim završetkom.

Veoma nježne osjećaje kod čitatelja izaziva ljubavna priča učiteljice i "crnca" od prije stotinjak godina.

"Više nije padala voda u učionicu, tek je nekoliko kapljica poteklo iz njezinih očiju...

- Nešto vas muči – upitao je.

- Same, puca mi srce – reče ona.

- Popravit ću! – odvrati Sam." (str. 100)

Našim visokim ocjenama pridonijeli su i autorov jednostavan, čitak stil pisanja te odličan prijevod.

Roman "Moj šuknuti šukundjed svinjokradica" autora Louisa Sachara ocijenile smo ocjenom VRLO DOBAR (4,2)!

Prijedloge za čitanje u LIPNJU 2019. pripremila je SANJA:

- A. Davidson: "Vodoriga" (3 glasa)

- M. Kundera: "Nepodnošljiva lakoća postojanja" (3 glasa)

- K. Stockett: "Sluškinje" (4 glasa)

- S. Gruen: "Voda za slonove" (2 glasa),

...a sa 6 glasova izabrali smo putopis "Brazil u 77 priča" domaćeg autora Roberta Pauletića.

U SVIBNJU 2019. čitamo roman "Dražesno kolektivno samoubojstvo" finskog autora ARTA PAASILINNA.

Naša je sljedeća rasprava u UTORAK, 28. SVIBNJA 2019.

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
GKR bira

Vodič za mlade: 5 sjajnih naslova o mentalnom i emocionalnom zdravlju

/
GKR bira

10 naslova o depresiji i kako se s njom boriti

/
GKR bira

Glazba na stranicama romana: Priče iz Los Angelesa, Daisy Jones i šestorka, Vrijeme je opak igrač…

/
GKR bira

Kada se knjige osjećaju nepoželjno: 10 naslova o borbi cenzora i pisaca