Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
Studentski čitateljski klub
Studentski čitateljski klub nisu samo mladi ljudi koji se nalaze i raspravljaju o knjigama. Danas sa sigurnošću možemo reći da je to skupina prijatelja koji uživaju provoditi vrijeme zajedno i koji su tu jedni za druge. I neka tako ostane još dugi niz godi... više

Naime, prosječna ocjena koju je roman dobio jest 2,78, a komentari studenata bili su uglavnom kritički usmjereni i vođeni mišlju da roman zaista ima potencijala, ali ga autor nije uspio u cijelosti realizirati.

Osnovne informacije:

Čitateljski klub: Studenski čitateljski klub „Grupa B“
Pročitana knjiga: U miso-juhi
Autor: Ryu Murakami
Datum rasprave: 10. 2. 2017.

Fabula romana dosta je jednostavna. Smještena je u Tokio i prati svega nekoliko dana u životu protagonista Kenjija čija se monotona svakodnevica mijenja nakon upoznavanja Franka, američkog turista koji postaje Kenjijev klijent. Kenji je turistički vodič, međutim ne radi se tu o tipičnom vodiču koji po cijele dane turistima pokazuje najznačajnije gradske znamenitosti. Kenji je vodič koji radi isključivo noću, a njegov je zadatak klijente upoznati s jedinstvenim tipom japanskog turizma – seksualnim turizmom. On tako vodi turiste ozloglašenim ulicama Tokija pokazujući im grad koji je postao urbana Meka prostitucije i otkrivajući što se to sve skriva iza popularne japanske industrije seksa. Frank postaje Kenjijev klijent, isprva uobičajen i ni po čemu različit od ostalih američkih turista koje je Kenji imao prilike upoznati. Ipak, kako radnja napreduje, tako postajemo svjesni da je Frank sve samo ne tipični turist i da se iza njegova posjeta Tokiju krije nešto neobično i nadasve jezivo.

Roman počinje kao tipično detektivsko štivo, međutim ne razvija se u tom tonu i to je jedna od najčešćih zamjerki koje smo imali prema ovom djelu. Nadalje, likove smo opisali kao nedovoljno ispsihologizirane, a radnju ponekad previše banalnom. Na nekoliko mjesta u romanu naišli smo na nepovezane situacije pa se činilo kao da je, pišući roman, autor zaboravio što je to prethodno napisao pa samo krenuo dalje s novim motivima i idejama. Da ne bi cjelokupan dojam ispao krajnje negativan, izdvojili smo i nekoliko pozitivnih strana romana. Ono što je bilo najzanimljivije jest usporedba kultura – posebice američke i japanske te susretanje nekih interkulturalih stereotipa i njihovo (ne)opravdavanje. Roman isto tako daje detaljan uvid u ljudsku otuđenost i najmračnije dijelove ljudskog uma te potiče na razmišljanje o tome što je to zlo u našoj prirodi i leži li zaista u svakome od nas monstrum koji zbog određenih okolinskih faktora ipak nije zaživio.

Na kraju roman preporučujemo svima onima koji su zainteresirani za studiju o japanskoj kulturi, ali i mentalitetu. Svima onima koji očekuju šablonsku detektivsku priču - upozorenje da bi mogli ostati razočarani, ali neka ih to ne obeshrabri jer od niza motiva i ideja kojima roman obiluje, svaki čitatelj može pronaći nešto za sebe.

Darija Turković

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
Teme

Helena Klakočar o najnovijim radovima, svijetu bez rata i očuđujućoj viziji Rijeke

/
Brickzine

Vrijednost fantastike u dječjoj književnosti: magična priča o zečevima inspirira više od lektire

/
Brickzine

Razvij priču!: društvene igre uz koje mašta nema granice

/
Brickzine

10 slikovnica i klasika za djecu koji će nas/ih uveseljavati još desetljećima