Knjige petkom: Alabama song, Aliceina mreža, Ne žive svi isti život...

Jutro je započelo sa Zeldom Fitzgerald. Knjiga Alabama song Gillesa Leroya priča je o ženi iz sjene, supruzi F. S. Fitzgeralda. Pisana u prvom licu, iz Zeldine perspektive, ocrtava vrijeme u kojem su živjeli, dekadenciju, ali i nezahvalnu poziciju žene, koja je i inače predmet Leroyeva interesa.

Zelda je južnjačka ljepotica, kći suca, talentirana spisateljica i strastvena žena koja se ne ostvaruje niti na jednom području života, ni kao spisateljica, ni kao slikarica, ni kao žena, jer je cijeloga života u sjeni svojega slavnoga supruga. 

Priča je pomalo sjetna i tužna, ali i vrlo kvalitetna, što potvrđuje Goncourtova nagrada 2007. godine i izdanje u biblioteci Na tragu klasika.

O ženama u književnosti nastavili smo i sa sljedećom knjigom : Aliceina mreža autorice Kate Quinn. Povijesni roman koji prati dvije paralelne priče: mladu Amerikanku Charlie St. Clair koja po Europi traga za rođakinjom nestalom u Drugom svjetskom ratu i Eve Gardiner, ženu koja je u Prvom svjetskom ratu bila dijelom ženske špijunske mreže, koju je predvodila misteriozna Alice. Priče se isprepliću i na kraju stapaju u jedno, što i nije neko inovativno literarno postignuće. 

Primamljiva u knjizi je činjenica da su događaji većim dijelom potkrijepljeni povijesnim činjenicama i prava je poslastica za one koji žele pročitati lagano štivo, a da pritom nešto i nauče.

Čitali smo i ozbiljnije teme: tako smo se osvrnuli na djelo Roberta Saviana: Gomorra. Knjiga govori o napuljskoj mafiji i uspoređuje ju sa sicilijanskom mafijom. 

Autor opisuje gadosti koje se čine u mafijaškim krugovima, ali i daje prikaz svega što se isprepliće s tim krugom: policije, državnoga vrha i medija koji, žudeći za senzacionalizmom, žrtve stavljaju u drugi plan. 

Ovoga petka na dnevnom redu našla se uglavnom kvalitetna literatura pa smo priču podebljali još jednom kvalitetnom poslasticom: knjigom Ne žive svi isti život autora Jean-Paula Duboisa. Goncourtovom nagradom roman je nagrađen 2019. godine, a kod nas je stigao u izdanju Frakture. Roman je pisan u prvom licu, iz perspektive zatvorenika Paula Hansena.

 On opisuje svoje roditelje, a potom i živote, postupke i odnose ljudi koji ga okružuju i s kojima se njegov život isprepliće. Ćeliju dijeli s Patrickom Hortonom, osebujnim člaomn Hell's Angelsa osuđenim za umorstvo te u tom odnosu pokazuje cijeli niz tragikomičnih situacija među ljudima. Knjiga je pisana jednostavnim stilom te u konačnici apostrofira ljudskost naspram birokracije.

Dotakli smo se i jednog hrvatskog autora, a to je Igor Beleš sa svojom knjigom Listanje kupusa. Radnja se odvija u Vukovaru 1991. godine. Pet prijatelja (odmah poveznica na knjige Enida Blytona) pokušava razriješiti misterij nestanka obitelji koje preko noći odlaze iz grada. 

Iako je to (pred)ratno vrijeme u Vukovaru, autor ne bira strane, ne dijeli ljude na Hrvate i Srbe, nego na dobre i loše pa problematizira život lokalne zajednice: zlostavljanja u školi, položaj žena u obitelji. Priča je vrlo potresna i rijetke će ostaviti ravnodušnima, a još jedna vrijednost ogleda se u tome da je knjiga autentična, iako su imena izmijenjena. 

Čitali smo i jednu novu knjigu koje nema u fondu naše Knjižnice: Psihološki zaplet : kratke priče o uvidima autorice Monike B. Melnjak. 

Zabavno pisana knjižnica jedne psihologinje koja na  humorističan i pristupačan način opisuje ljude koji nisu svjesni vlastitog mentalnog stanja te naglašava potrebu za mentalnom higijenom svakoga od nas.