Knjige petkom: Krasan Bezdan, Fikcija, Treperenje svijeta...

Roman Krasan bezdan autora Yamena Manaia u prijevodu Vlatke Tor dirljiva je priča o petnaestogodišnjaku koji, nakon niza nerazumijevanja i nasilja u svom životu, konačno pronalazi pravoga prijatelja, oslonac i bezuvjetnu ljubav : kujicu Bellu.

Njegova reakcija na ubijanje Belle je izazvana bijesom proti nepravde i protiv maltretiranja slabijih – a u Tunisu su to psi, djeca, žene. Kroz linearnu i jednostavnu radnju te toplu priču autor kritizira društvo u kojem živi. Bijes je to protiv društva koje je korumpirano i autoritarno, koje mladima ubija nadu za životom i boljom budućnosti.

Roman Kad ponestane vremena, u izdanju Naklade Ljevak i prijevodu Borisa Vidovića, i finski i hrvatski srednjoškolci proglasili su najboljom knjigom. Elina Hirvonen, nagrađivana spisateljica, novinarka i autorica dokumentarnih filmova, u ovoj se knjizi bavi temama ekološke krize, mentalnog zdravlja i problemom radikalizacije pojedinaca na internetu. 

Aslak, student ekologije i filozofije, počini teroristički napad u centru Helsinkija pod utjecajem libijske djevojke koju upoznaje n chatu. Nakon toga, u romanu uglavnom pratimo razmišljanja njegove majke Laure, sveučilišne profesorice i klimatske aktivistice te njegove sestre Aave, liječnice, koja je od svoje obitelji pobjegla čak u Keniju.

Obje muči osjećaj krivnje i stida i pitanja jesu li mogle nešto učiniti za Aslaka, gdje su stvari krenule u krivo, kako je nježni, plahi Aslak postao masovni ubojica? Je li problem u obitelji, koja se čini sasvim normalna? Zašto suosjećamo s obiteljima žrtava, a obitelj onih koji počine zločin ostaje sama i bez ičije pomoći? 

Roman otvara mnoga pitanja, od kojih mnoga ostaju bez odgovora. Autorica nam poručuje i da je gubljenje nade posljedica nesposobnosti da se zamisli bolji svijet te da nema ničeg važnijeg od čuvanja smisla života baš kad se čini da je taj napor beznadan. Ako se ne bojite teških tema, ovaj roman preporučujemo od sveg srca!

Ivana Bodrožić ponovno oduševljava i s novom knjigom naslova Fikcija. Šesnaest nepovezanih priča vodi nas kroz borbu za vidljivost žene, priznanje identitetske mnogostrukosti, mehanizme neravnopravnosti u svakodnevnom životu, koje niti ne primjećujemo, lakoću kojom se osuđuje pojedinca na društvenim mrežama, žensko olajavanje i ostalu stvarnost.

Stvarnosna fikcija vrijedna preporuke, humoristično pisana, ponekad s furioznim prizvukom, kvalitetna i fokusirana.

Njemačka autorica rumunjskoga podrijetla Iris Wolff je u knjizi Treperenje svijeta podijelila s nama život rumunjskih Nijemaca u doba Ceausescuove tiranije. Knjigu je prevela Patricija Horvat. Okosnicu čini obitelj rumunjske Njemice Florentine, koja živi u selu u Banatu s mužem, seoskim pastorom, i sinom Samuelom. Vodi jedan običan seoski život koji odiše neimaštinom i zaostalošću sredine.

Upoznajemo niz različitih likova. Lokalce obilježava neimaština, nezadovoljstvo, naporan seoski život i tradicionalni bračni odnosi. Zapadnjaci, koji povremeno nalete u tu malu njemačku enklavu u Rumunjskoj, su modernih shvaćanja i neopterećeni. Kroz priču o običnim životima osjeća se oblak mutne političke situacije koja se nadvija nad njima. 

Autorica ne kritizira eksplicitno, nego kroz segmente proziva neslobodu govora i zlo koje dolazi s diktatorom Ceausescuom. Govori i o njemu samom, kroz jednu ironičnu bajkovitu pričicu o čovjeku koji je, primjerice, štitio ljude od oholosti zabranjujući im vlastito mišljenje (str. 132). U jeku nemirnih vremena Samuel bježi u Njemačku. Ovdje je opet stranac i teškom mukom gradi svoje mjesto pod suncem. Knjiga odiše toplinom koja se osjeća u ljubavi i prijateljstvima.

Posebna vrijednost knjige je njezin stil : niz kratkih priča čiji su likovi povezani sudbinama vode nas kroz događanja i atmosferu vremena. Priče su nekronološki poredane, što pridonosi neizvjesnosti, napetosti i neočekivanom povezivanju likova iz priča.

Biografski roman Plavuša jedne od najpoznatijih američkih plavuša prošloga stoljeća Marilyn Monroe napisala je Joyce Carol Oates, a prevela Martina Pranić. Pratimo detaljno opisan život jedne izgubljene djevojke, koja je iz nesretnog djetinjstva s majkom do nesretnih udomiteljstava utočište nalazila u nesretnim ljubavima. 

Biografija s elementima fikcije koju nećemo ispustiti iz ruku, jer se radi o zanimljivoj osobi vrlo zanimljivoga i nesvakidašnjeg života. Knjiga istovremeno namijenjena relaksaciji, ali i razmišljanju o tome koliko nam životne okolnosti određuju životne smjerove.

A sad nešto za one koji žele znati više. Jeste li znali da je Vladimir Nazor napisao Crvenkapicu? I da ju je ilustrirao Andrija Maurović? I da je Velog Jožu ilustrirao Saša Šantel? 

Vrijednost ove knjige krije se u Nazorovom tekstu (koji nije dječji tekst!), ali i u vrijednim crtežima poznatih ilustratora. Spoj navedenog ovjekovječila je ove godine Ognjište nakladna zadruga, a primjerke možete potražiti u našoj Središnjoj knjižnici.

Budite blagi jedni prema drugima. Budite odlični prema sebi i posudite nešto iz naše ovotjedne ponude.