Knjige petkom: Male milosti, Postaja Malma, Neksus...

Novi roman Male milosti starog majstora krimića Denisa Lehanea svidjet će se i ljudima koji možda i nisu ljubitelji žanra. Priča je smještena u Boston u turbulentnom povijesnom trenutku - 1974. je godina i donesena je odluka o desegregaciji škola, što podrazumijeva da polovica bijele djece autobusima putuje u crnačka naselja i obrnuto. 

Stanovnici Southieja, siromašne irske četvrti, nisu nimalo oduševljeni tom idejom te pripremaju prosvjede koji se pretvaraju u prave rasističke ispade. Siromašne četvrti su u tom trenutku posve segregirane - crnci ne zalaze u bjelačke kvartove ako im je život mio, a Augie Williams je imao tu nesreću da se usred noći zatekne u krivom dijelu grada, susretne skupinu mladih bijelaca i završi mrtav na željezničkim tračnicama. 

Mary Pat Fennessey oduvijek živi u Southieju, u usko povezanoj zajednici uglavnom irskog porijekla. Jedne noći njena se kći Jules ne vrati iz izlaska, što samo po sebi nije posebno neobično, no kako vrijeme prolazi Mary Pat je sve zabrinutija i kod svih koje poznaje se bezuspješno raspituje je li je netko vidio. 

Prateći njezinu potragu otkrivamo da susjedstvom vlada Marty Butler sa svojom “organizacijom” koja kontrolira sve što se u njemu zbiva. Uvijek su pri ruci kada treba pomoći nekome iz zajednice, pod uvjetom da taj netko poštuje kodeks ponašanja, pazi što priča i zna gdje mu je mjesto. Mary Pat vrlo brzo otkriva da Marty i organizacija jako dobro znaju što se dogodilo Jules, a da je njena uloga u cijeloj priči ne postavljati previše pitanja i prihvatiti šuplju priču o tome kako je njena kći pobjegla od kuće i sad ispija koktele na Floridi. 

Kad Mary Pat odbije sudjelovati u zataškavanju onoga za što je sad već izvjesno da je ubojstvo njene kćeri i prekorači okvire onog što se smatra prihvatljivim, Marty pokazuje svoje pravo lice. Uz kriminalistički zaplet, prava kvaliteta ovog romana jest što nam kroz lik Mary Pat otkriva skučen, mračan, grub i nasilan život u siromašnim kvartovima koji pothranjunje rasizam i mržnju prema svemu što se ne uklapa u okvire.

Dovoljno hladno za snijeg australske autorice Jessice Au duboko je kontemplativna priča o druženju majke i kćeri. U malo stranica je izrečeno puno toga. Majka i kći odlaze na putovanje u Tokio, tamo razgledavaju izložbe, posjećuju muzeje, prisjećaju se prošlosti. Kiša koja neprestano pada prati njihov odnos, koji bi trebao biti najbliži na svijetu, ali nas autorica podsjeća da nas život udaljuje čak i od najbližih ljudi: odvaja nas generacijski jaz, obrazovanje, kultura, jezik. Jesmo li ponekad osjetili da s najbližima nemamo o čemu razgovarati? Upravo osjećaj samoće u tim trenucima prenosi nam Jessica Au lirski, emotivno i toplo.

Slikovnica japanskog autora Kitada Tetsuye naslova For any reason, give me a hug problematizira za nas Europljane hladne obiteljske odnose u Japanu, u kojima, osim što nema puno verbaliziranja ni gestikuliranja, nema ni puno taktilnosti, koju djeca trebaju i za kojom žude, na kojem se god dijelu svijeta rode.

Upravo o traumama djece iz disfunkcionalnih obitelji govori knjiga Alexa Schulmana Postaja Malma. Pripovijedaju nam Harriet, Yana i Oskar. Svatko iz svoje perspektive. Majka, kći i otac. Svi vuku svoje rane i svoje traume, nose se s njima, žive s njima. Sve ih definira djetinjstvo i život. Scene možda banalne roditeljske svađe koje iz perspektive djeteta zvuče potresno i potiču na promišljanje o tome upitamo li se kako je u „drugim cipelama“. 

Harriet je žena koja je doživjela veliku traumu u djetinjstvu, a Schulman para srca opisima situacije iz perspektive jedne nevine djevojčice, čiji je svijet trebao biti ružičast, a ne ovijen u crno. Yana je njezina kći i kolateralna žrtva majčina života te žrtva oca koji je jednom pogrešnom odlukom njezin život odveo u krivom smjeru. Jesmo li mi svi posljedice našega djetinjstva? Jesmo li dovoljno jaki da pobijedimo loše u sebi i loše osjećaje koji nas prate? 

Izrazito tužna, melankolična, predivna knjiga izrazito istančanog stila, koja propitkuje dokle može ići primarna ljudska patnja zbog nedostatka primarne ljudske potrebe - one za ljubavlju. Knjiga koja nekako uspijeva biti satkana od ljubavi i istovremeno govoriti o nedostatku iste.

Duboko emotivni, danas nastavljamo u sličnom tonu. Besmrtni život Henriette Lacks američke autorice Rebecce Skloot odvodi nas u Ameriku u pedesete godine prošloga stoljeća. Henrietta je stvarna osoba, crnkinja koja je oboljela od raka grlića maternice. Liječnici, bez da Henriettu informiraju o tome, uzimaju njezine stanice raka i rade eksperimente na njima. 

HELA stanice žive i danas i na njima su mnoge farmacijske tvrtke zaradile milijune. Henriettu nije nitko nikada ništa pitao niti je ona, niti su njezini potomci zaradili novčića, što otvara niz pitanja, prije svega etička. Zanimljivost vezana uz knjigu je da je autorica, ponukana ovom pričom, studirala i diplomirala medicinu.

Jedna sasvim drugačija emotivna priča dolazi od Yuvala Noaha Hararija. U knjizi Neksus, bavi se obradom informacija kroz povijest. Autor se bavi informacijom u svjetskim ratovima, u mnogim se poglavljima bavi Staljinom, a objašnjava i golubicu na naslovnici knjige, koja se tu ne nalazi slučajno.

Za razliku od njegovih prethodnih knjiga, ova je vrlo mračna i zabrinjavajuća, jer se cijela priča danas vrti oko umjetne inteligencije. Autor daje svježe primjere u kojima je vidljivo koliko je umjetna inteligencija u stanju manipulirati ljudima. 

Odmak od (na ovaj ili onaj način) emotivnih naslova dogodio se preporukom knjige How to write fundraising materials that raise more money autora Toma Aherna. Knjigu možete naći u Američkom kutku u prizemlju Središnje knjižnice. Original je napisan 2010. 

Autor se bavi efektivnom komunikacijom te nudi radionice u kojima se praktično uči alat pisanja fundraising prijedloga za skupljanje novaca za razne ciljeve. Knjiga je napisana jednostavnim jezikom iz područja marketinga i prodaje i brendiranja. Prijedlog za fundraising treba odgovoriti na važna tri pitanja: Zašto mi? Zašto sada? Zašto ti (kao potencijalni investitor/donor?). 

Knjiga bi mogla biti korisna neprofitnim i profitnim organizacijama koje su u potrazi za dodatnim donacijama i/ili investicijama.

Nemamo recept za besmrtni život niti znamo kako opstruirati umjetnu inteligenciju, ali se nadamo da ovoga vikenda neće biti dovoljno hladno za snijeg te da ćete sebi priuštiti jednu malu milost u obliku dobre knjige, otputovati nekud ili barem nekoga zagrliti. Za sve ostalo, tu je knjiga Toma Aherna.