Knjige petkom: O volumenu vremena, Pisani svijet, Još uvijek Alice...

U jednoj knjizi možemo pronaći odgovore na svoja pitanja, bijeg u maštu, ili proživjeti iskustva drugih ljudi. One nas povezuju s prošlim i budućim generacijama jer znanje i priče iz prošlosti oblikuju našu sadašnjost i budućnost.

Nakon što je Fosse napisao svoju septologiju, čini se da je ta forma postala moderna, pa se i Dankinja Solvej Balle odlučila upustiti u pisanje svoje septologije, O volumenu vremena. Do sada je napisala pet dijelova, a u hrvatskom prijevodu možete pročitati prva dva. Protagonistica i naratorica Tara Selter sa svojim suprugom živi u jednom omanjem francuskom gradiću i bavi se trgovinom starim knjigama. Na jednom poslovnom putu u Pariz, dogodi joj se vrlo neobična stvar - ostaje zaglavljena u jednom danu koji se ponavlja u nedogled, nešto kao Bill Murray u Beskrajnom danu, ali sa malo drugačijim pravilima. Naime, ona može putovati, i dan joj počinje tamo gdje je prethodni završio, ali uvijek je 18. studeni. 

Roman je napisan u obliku dnevničkih zapisa, a oni su mogući jer predmeti koji su joj dovoljno blizu putuju skupa s njom, pa tako i njezin dnevnik. U prvom svesku pratimo njeno ispitivanje i otkrivanje pravila njenog cikličkog putovanja kroz vrijeme, kao i njene pokušaje nošenja s novonastalom situacijom, pa tako i kako svaki dan iznova objašnjava svom suprugu što joj se dogodilo i kako uskoro shvaća da je u svojim očajničkim pokušajima da se probudi 19. studenog ipak posve sama. Otkriva da pomalo “troši” stvari koje konzumira - ako u obližnjem dućanu svaki dan kupi kruh, u jednom trenutku kruha više neće biti - pa o sebi počinje misliti kao o nekom čudovištu koje jede svijet. Neki predmeti putuju s njom, a neki se vraćaju na početne pozicije i pravila o tome koji će ostati a koji će se vratiti su prilično fleksibilna. 

U drugom dijelu, Tara se gotovo pomirila sa svojim novim životom, ali počinju joj nedostajati godišnja doba pa kreće na putovanje na sjever da doživi zimu, a potom na jug, da proživi proljeće i ljeto. Na kraju drugog dijela Tara je već 1144 puta proživjela 18. studeni, ali za nju ipak nije svaki isti - proputovala je mnoga mjesta i upoznala mnoge ljude. Ono što je konstanta je njena odvojenost od ljudi koji će se sutra probuditi u novom danu, sve dok ne otkrije da možda ipak nije jedina zaglavljena u 18. studenom. Vrlo zanimljiva meditacija o vremenu, životu, samoći i besmislu, nestrpljivo očekujemo nastavak Tarine priče!

Čitka i pregledna, unatoč obilju informacija, knjiga harvardskog profesora Martina Puchnera Pisani svijet zaista je poučno i zabavno štivo. Nudi nam pregled povijesti (za)pisane riječi od samih početaka ljudske pismenosti, od glinenih pločica preko izuma papira pa do zaslona ekrana.

No priče su, vrijedne zapisivanja te koje su oblikovale ljudski rod. Tako su od priče o postanku koju čitaju astronauti s Apolla 8, priče o kralju Uruka koji otkriva svoju smrtnost, priče o jednom narodu koju vjeruje u jednog jedinog Boga i ustraje unatoč svim nedaćama u tome, priče o srednjovjekovnom Japanu gdje su žene sakrivane od muškog pogleda a gdje  jedan muškarac Genji otima jednu takvu sakrivenu ženu i uči je pisati, podučava je kineskim znakovima i poeziji, pričama u kojima izvjesna perzijska kraljica (kraljicom ju je na kraju umijeće pripovijedanja i okrunilo) odgađa svoje smaknuće završivši s pripovijesti upravo kada je najzanimljivije i tako tisuću puta i još jednom, priče o vratolomnim i urnebesnim pustolovinama jednog samooviteženog junaka kojem su knjige udarile u glavu pa je odlučio da život - barem što se njega tiče - oponaša književnost, pa do priča jednog političkog zarobljenika koji preživljava užase logora da bi ispripovijedao taj užas i stravične razmjere jednog režima koji je čovjeka svodio na broj, statistiku.

Puchner, da bi stvar bila još bolja, putuje u mjesta gdje su nastala slavna djela o kojima nam piše, na svoj način, kako ih on doživljava, neke i sanja. Tako saznajemo kako je Gutenberg došao do ponovnog izuma tiskarskog stroja, nakon što su ga već bili Kinezi izumili, pratimo uspon karijere Franklinove i njegovo prepoznavanje potencijala novinarstva, govore nam nobelovci Walcott i Pamuk, s Kariba i iz Istanbula te upoznajemo tvorce usmenog epa o Sundiati u zapadnoj Africi. Bogato opremljena fotografijama i ilustracijama ovo je knjiga koja se čita uvijek i u svakoj prigodi, postepeno, dozirano, kojoj se uvijek vraća. Iznimno i nužno štivo za sve koje vole knjige i za nas knjižničare.    

Još uvijek Alice priča je o Alice Howland, cijenjenoj i omiljenoj profesorici kognitivne psihologije na Harvardu, ženi koja obožava svoj posao, obitelj, trčanje, svoj posloženi život. Nedugo nakon što navrši 50 godina, Alice primijeti da joj se sve češće javljaju epizode zaboravljanja, od onih banalnih kada se ne može sjetiti pojedinih riječi na predavanjima koje je prije toga održala nebrojeno mnogo puta do onih kada se na ruti svakodnevnog trčanja izgubi u poznatom kvartu ili zaboravi otputovati na važnu konferenciju. Alice Howland dijagnosticirana je Alzheimerova bolest. 

U knjizi pratimo Alice kroz dvije godine njezina života (svako poglavlje jedan mjesec), njenu spoznaju i prihvaćanje bolesti te suočavanje obitelji, prijatelja i kolega sa dijagnozom. Iako prolazi kroz ogroman šok i frustraciju, Alice nije patetična i jadna, ona nastoji ostati snažna, pribrana i živjeti najbolje što može.

Iako autorica Lisa Genova nije književnica, već ima diplomu iz biopsihologije i doktorat iz neuroznanosti sa Harvarda, zaslužila je posebno mjesto u svjetskoj književnosti. Još uvijek Alice njezin je prvi roman objavljen 2007. godine i proveo je 59 tjedana na New York Times bestseller listi. Preveden je na 37 jezika, a 2014. snimljen je Oscarom nagrađen film.

Knjiga Nasljedstvo norveške autorice Vigdis Hjorth je vrhunsko stilsko ostvarenje prije svega. Glavna protagonistica knjige žena je u srednjim godinama, s troje odrasle djece i brakom iza sebe te nekim neuspješnim vezama, kći dvoje starih ljudi te sestra jednom bratu i dvama sestrama. Likove upoznajemo in medias res, uslijed „bitke“ za nasljedstvo, koje čine vikendice na norveškim fjordovima. 

Priča o nasljedstvu je priča o narušenim odnosima unutar obitelji, destruktivnim i trajnim posljedicama zlostavljanja i reakcijama okoline. Mučnu temu prate stilski teške rečenice, misli prekidane zarezima, ponavljanja, red i kaos istovremeno, vrlo atmosferičan, jer prati mentalna stanja protagonistice. Djelo kojemu ćemo se posvetiti, koje će nas obuzeti i trajno opčiniti.

Za kraj, pozivamo da uronite u svoje osjetilne prostore, gdje možete doživjeti knjižnicu na vrlo osoban način. Kako miriše Vaša knjižnica? Sveza bibliotekarskih društev Slovenije  izdala je zbirku kratkih priča Zgodbe iz knjižnice : Kako diši moja knjižnica. Otkrit ćete paletu različitih doživljaja, likova i, posebno, mirisa u knjižnici: na sjećanja iz djetinjstva, stare knjige pokrivene prašinom, nove tek tiskane ili još neotvorene knjige. Miriše li na nju? Možda miriše samo na jednu priču iz knjige. Možda miriše na znanje, tremu pred ispite, smijeh, suze? Možda uz lipe što bujaju ispred zgrade, uz cestu koja vas je vodila u svijet?

Ako Vam ne predstavlja problem čitati na slovenskom jeziku, prepustite se osjetilima, vrlo nostalgičnom i emotivnom putovanju kroz knjižnice.