Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
Gradska knjižnica Rijeka
Središnja narodna knjižnica grada Rijeke. Mjesto dobrih knjiga, stvaralaštva i začina za kvalitetno slobodno vrijeme. više

Ozana Ramljak: Kako je Bluno tražio ljubav?

Ozana Ramljak ove je godine proglašena dobitnicom međunarodne Nagrade Dragan Radulović za dječji problemski roman Kako je Bluno tražio ljubav. Djelo je to o poteškoćama izgovora slova r s kojima se susreću mnoga djeca, ali i o usamljenosti te gubitku međusobne ljubavi supružnika.

Medvjedić Bluno (pravog imena Bruno) vidi svađu roditelja, osjeća da su izgubili ljubav pa se uputi u potragu za njom. Naravno, o tome nitko ništa ne zna. Bluno na svojem putu susreće razne prijatelje, ali i nailazi na prepreke i zapreke, sve kako bi pronašao izgubljenu ljubav roditelja. Ova naizgled jednostavna priča sadrži brojne probleme te otvara mnoga pitanja poput onih koliko djeca stradaju zbog razvoda i kakve opasnosti vrebaju kad su prepuštena sama sebi.

rsz_1.jpg


Asta Olivia Nordenhof: Punih džepova

Prvi roman iz heptalogije Scandinavian Star naslovljene prema trajektu koji je 1990. izgorio pri čemu je poginulo 159 ljudi. Do danas nije u potpunosti razjašnjeno što se tada dogodilo, ali je činjenica da je trajekt prodan jednoj američkoj kompaniji po iznadprosječnoj cijeni, a izgorio je u noći pred istek vrtoglave police osiguranja... 

Kurt, jedan od glavnih likova, odlučuje za dobru naknadu ponuditi cijenu za trajekt kako bi mu digao cijenu i tako, iz presušne potrebe jednog jadnog života da dođe do malo novca, sudjeluje u malverzaciji. Kroz roman pratimo Kurtov život s Maggie koja je njegova treća žena. Maggie je kao četrnaestogodišnjakinja izbačena na ulicu, preživjela je dva silovanja, a s 19 upoznaje Kurta. Njihov brak je grub, uz onoliko ljubavi koliko si mogu i znaju pružiti. Dobivaju kći Sofie koju Maggie obožava i ne može zamisliti život bez nje kad ona ode na fakultet. Na kraju Maggie umire od raka, a Kurt je niti jednom ne dolazi posjetiti u bolnicu jer za to nema snage. 

Ovo je priča o marginaliziranim ljudima koji žive u surovom kapitalizmu hygge društva koje nastoji skriti nebrigu o njima pod okriljem velike socijalne osviještenosti.

rsz_2.jpg


Paolo Cognetti: Osam planina 

Intiman roman talijanskog autora o prirodi i prijateljstvu, očevima i sinovima. U središtu radnje je Pietro koji s roditeljima, pasioniranim planinarima, dolazi provesti ljetne praznike u selo Grana u podnožju jedne planine. Tamo upoznaje i sprijateljuje se s dječakom Brunom, čuvarom krava.

Deset će godina svakog ljeta njih dvojica istraživati prirodu i osvajati planinske vrhove s Pietrovim ocem. Pietra uvijek prati osjećaj da ne ispunjava očeva očekivanja, dok se Bruno s lakoćom zbliži s njim. U tinejdžerskoj dobi Pietro prestaje dolaziti u planinu, a Bruno, odlučivši da se neće školovati, ostaje. Nakon odlaska iz obiteljskog doma u Milano, Pietro godinama ne razgovara s ocem kojeg i dalje drži teškim, tvrdim i nemirnim čovjekom. Nakon iznenadne očeve smrti, Pietro se vraća u planinu te s Brunom gradi kuću na zemljištu koje mu je ostavio otac. Počinje razgovarati s Brunom i preispitivati svoja sjećanja na oca u kojima otkriva jednog sasvim drugog čovjeka od onog kojega je poznavao.

Cognettijevo pisanje je jednostavno, a radnja teče polagano, s puno opisa prirode. Preporuka za ljetno štivo za one koji vole književnost, prirodu te djela koja se lako i lijepo čitaju, ali koja progovaraju o dubljim životnim temama. 

rsz_3.jpg


Lars Mytting: Sestrinska zvona 

Mladi pastor Kai Schweigaard u zabačenom norveškom selu Butangen pokušava provesti promjene koje bi potaknule vjeru i unaprijedile tu sredinu, još vezanu za stara nordijska vjerovanja i pučka praznovjerja.

Kad se jedna mještanka smrzne u crkvi za vrijeme mise, pastor odluči sagraditi novu i topliju crkvu. Stara seoska crkva na drvenim stupcima, tzv. stavkirke autohtona je srednjovjekovna građevina za koju pokazuju interes u Njemačkoj. Šalju nadarenog studenta arhitekture s Akademije likovne umjetnosti u Dresdenu, Gerharda Schönauera sa zadatkom da precrta crkvu, rastavi je i preseli na njemačko tlo, po nalogu i uz financijsku potporu kraljice Saske. Pastor i student počnu raditi na tome zadatku, ali između njih staje djevojka Astrid Hekne koja se žestoko bori da zvona te crkve ostanu u selu. Zvona su poklon predaka obitelji Hekne i uz njih se vežu legende koje utječu na ljude toga kraja. Oba muškarca zaljubljuju se u Astrid i predodređuju njezinu tragičnu sudbinu.

Ovo povijesno štivo napeta je, atmosferična priča surovog podneblja koje zapečaćuje sudbine svojih žitelja, napose troje mladih ljudi koji se nađu u vrtlogu ljubavi, dužnosti, časti i izdaje.

rsz_4.jpg


Vlado Simcich Vava: Kapetan onkraja 

Junaku romana Kapetan onkraja sudbina je po staroj narodnoj izreci „dabogda imao, pa nemao“ namijenila ono za što u pravilu uvijek mislimo kako je rezervirano za nekog drugog, iako nas stvarnost demantira i jasno nam je da ta zloslutna uzrečica može dopasti bilo koga, uključujući i nas same. 

Oko glavnog lika orbitiraju tri žene; supruga, zbog čije odluke postaje beskućnik, prodavačica u kvartovskoj trgovini, koja mu u novonastaloj situaciji pomaže te kći, koja je glavni motiv zbog kojeg se naš protagonist trudi opstati. Kako i priliči njegovoj samodestruktivnoj prirodi, sve što mu se događa, glavni lik prihvaća savršenom mirnoćom, ma koliko to po njega bilo pogubno, te tako postaje gotovo u alegorijskom smislu promatrač koji spokojno gleda kako kraj njega prolaze; njegova nekad blistava glazbena karijera, njegov situirani obiteljski život, pa čak i vrijeme samo. No u jednom času on se budi i ispred sebe vidi svjetlo prema kojemu odluči koračati, a hoće li mu u tome mladi poslovnjak s aktovkom, koji ga traži po gradu, pomoći ili odmoći, saznat ćemo na samom kraju.

Do tog kraja, a od samog početka, čeka nas začudan spoj poetskog i naturalističkog stila kojim Vava uvjerljivom lakoćom portretira život beskućnika, pritom se ne ustručavajući otvoriti brojna pitanja od kojih nas najbolnije zaglušuje ono koje od nas traži da razmišljamo o tome što nas kao pojedince čini društveno prihvatljivima. Odgovor koji ćemo, kao i glavni lik, morati pronaći sami, dodatno će osnažiti jedno iznenadno i neočekivano prijateljstvo s mačkom lutalicom, koje istovremeno pojačava osjećaj odbačenosti i želje za bliskošću i toplinom.

I baš u toj maniri opreke i fakta cijelo gradivno tkivo ovog zavodljivo toplog i ljudskog romana otkriva nam ono do čega bismo sami teško mogli doći, pa kao da nam kaže: „Što su okolnosti u kojima donosimo odluke teže, to se takvi odabiri čine lakšima.“ – Zoran Žmirić

rsz_5.jpg


Mirko Kovač: Grad u zrcalu (zvučna e-knjiga) 

Roman se kreće u odrednicama autobiografskog i obiteljskog retrospektivnog poniranja u život na prostoru Trebinja, Nikšića i Dubrovnika. Roman koji je nastajao dugo vremena sazdan od sjećanja što je, kako pisac navodi, jedini život, pokazuje piščevo odrastanje, poentirani odnos prema ocu i, što mu je dalo prostor, život u svom zavičaju te kasnije sublimnom odnosu prema Gradu u zrcalu...

Tekst se prije svega odnosi na književno sagledavanje događaja u njegovu djetinjstvu, uz veliki broj likova iz obitelji, a bez navođenja suvišne faktografije ili kronologije neprovjerenih događaja. Stoga je i ovaj roman, među posljednjim radovima kao što su “Kristalne rešetke”, primjer lijepe književnosti, uz mnoštvo još ljepših nepoznatih riječi.

rsz_6.jpg


Irena Vrkljan: Svila, škare (zvučna e-knjiga) 

Autobiografska proza u kojoj autorica pripovijeda o svojemu djetinjstvu u Beogradu, prelasku obitelji u Zagreb nakon izbijanja rata 1941. godine, odrastanju, školovanju i sazrijevanju u tom gradu, propalom braku i životnoj rutini koju prekida odlaskom u Zapadni Berlin, najprije na ponovni studij, da bi tamo potom i doživotno ostala. 

Osobna i obiteljska povijest isprepleće se s onom "velikom", te su tako poetično ispisani prozni fragmenti uklopljeni u oslikavanje ozračja raspada austrougarske monarhije, starojugoslavenskoga društva, trauma za vrijeme vlasti NDH, te prilagođavanja života novim uvjetima nakon uspostave socijalističke jugoslavenske države.

Iz specifične ženske pozicije pripovjedačica preispituje svoj odnos prema majci i prema ocu, odnosno prema ženskom i muškom svijetu, te potrebu da se kao žena odgojena unutar tradicionalnih patrijarhalnih okvira izbori za svoje mjesto koje neće biti tek ponavljanje naučenih i naslijeđenih obrazaca, težnju da se kretanjem razbije životna rutina. 

U ovom autentičnom "ženskom pismu" isprepleće se autobiografsko pripovijedanje, lirično evociranje prošlosti kao i naglašeno refleksivan odnos prema zbivanjima i malim detaljima svakodnevnice o kojima je riječ.

rsz_7.jpg

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
GKR bira

Vodič za mlade: 5 sjajnih naslova o mentalnom i emocionalnom zdravlju

/
GKR bira

10 naslova o depresiji i kako se s njom boriti

/
GKR bira

Glazba na stranicama romana: Priče iz Los Angelesa, Daisy Jones i šestorka, Vrijeme je opak igrač…

/
GKR bira

Kada se knjige osjećaju nepoželjno: 10 naslova o borbi cenzora i pisaca