Knjige petkom: Samo strast, Nakon Boga, Amerika, Pedeset riječi za kišu...

Prošli petak smo obilježili Dane frankofonije, a ovaj tjedan možete pronaći na našem odjelu književnosti preporučnu policu s izdvojenim naslovima knjiga francuskih pisaca. 

Na toj listi nezaobilazna je Annie Ernaux, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2022. za hrabrost i kliničku pronicavost kojima na vidjelo iznosi ishodišta osobnog sjećanja, ono što ga otuđuje i što ga u kolektivnome sputava. Uistinu, Ernaux piše hrabro, otvoreno, u ispovjednom i dokumentarističkom tonu, ogoljuje se u svakom smislu, a najviše emotivnom. 

Čitanje knjige Samo strast djeluje voajerski, jer nam Ernaux dopušta da zavirimo u najskrivenije kutke njene duše, ispisujući misli koje bi rijetko koja žena priznala da ih je pomislila. Ovo su memoari jedne zabranjene ljubavi, veze jedne obične žene s oženjenim muškarcem. U toj fazi života autorica je u najboljim godinama, zaposlena je, ima dva odrasla sina, ali svu njezinu emocionalnu energiju, pažnju, misli i vrijeme okuplja on, misteriozni A. koji povremeno dolazi i ljubuje s njom te odlazi. Ti odlasci i iščekivanja ponovnih sastanaka su cijeli svemir, gravitacija i sumanutost u jednom, a iz robije te opsesivnosti jedini izlaz je ispisivanje istine, baš onakva kakva je bila.

Nakon Francuske, putujemo u Ameriku. Knjigu Nakon Boga, Amerika makedonska spisateljica i sveučilišna profesorica američke književnosti Rumena Bužarovska napisala je na poziv Semezdina Mehmedinovića, koji za nakladničku kuću Buybook uređuje Ediciju Dnevnik. 

U esejističko dnevničkim zapisima o putovanju u Ameriku (u prijevodu Senade Kreso) u ožujku 2023. godine autorica bilježi svoj kompleksan odnos prema toj zemlji. Kao tinejdžerica, provela je s roditeljima nekoliko godina u Arizoni i ovo je putovanje isplanirala kao svojevrstan povratak u prošlost. Putuje po jugozapadu i jugu, od Arizone, preko Floride do Giorgie te promišlja o ključnim temama američkog juga: religija, oružje, rasizam i klasne razlike. 

Amerika, nekoć ultimativni zapad i svjetionik demokracije, sada je na putu prema dramatičnom raspadu koji prati nasilje i klimatska katastrofa. Unatoč svim kontradikcijama te geografski prekrasne i društveno depresivne zemlje, za autoricu je ovo putovanje bilo vrlo emotivno. Susreće mnoge prijatelje, kolege profesore i književnike koji joj pružaju gostoprimstvo. Na samom kraju svog puta posjećuje dom i memorijalni centar Flannery O’Connor, kraljice južnjačke gotike i književnice koju naziva svojim najvećim uzorom, čija djela je prevela na makedonski. 

Rumena Bužarovska napisala je sjajan, nostalgičan dnevnički putopis o trumpovskoj Americi.

Za dublje razumijevanje današnjeg svijeta i kao priručnik za preživljavanje onoga što nam je naizgled neizbježno, preporučujemo O tiraniji, dvadeset lekcija 20. stoljeća (prijevod Damira Biličića).

Ova vrlo kratka, izvrsno napisana i jasno strukturirana knjiga izašla je neposredno nakon Trumpove pobjede na američkim izborima 2016. godine. Autor Timothy Snyder, profesor povijesti na Sveučilištu Yale, stručnjak za povijest 20. stoljeća, totalitarne režime i Holokaust,  upozorava i poziva na djelovanje te nudi vodič u dvadeset lekcija. Ukoliko vas današnja geopolitička situacija u svijetu te autoritarni način vladanja populističkih desnih vođa straši i zabrinjava, ova knjiga nudi primjere iz prošlosti koji su lako razumljivi svima. Povijest se ne ponavlja, ali nas poučava… 

Snyderove lekcije danas bi trebale biti obavezna lektira i uvjet za izlazak na birališta te sudjelovanje u društvu. U devetnaestoj lekciji citira pisca Danila Kiša, koji je napisao da nacionalizam nema nikakve univerzalne vrijednosti, ni estetske, ni etičke. Borba protiv zla nacionalizma i tiranije zahtjeva odvažnost, informiranost, obranu institucija… Neka čitanje ove knjige bude prvi korak u uočavanju obrazaca povijesti i djelovanju kako se ne bi ponovili.

Naše književno putovanje dovelo nas je i u egzotični poslijeratni Japan, romanom Pedeset riječi za kišu autorice Ashe Lemmie (u prijevodu Viktorije Novosel). U središtu priče je Noriko ili Nori, izvanbračna kći japanske aristokratkinje i američkog vojnika, afroameričkog porijekla.

Pratimo Norin život od njezine pete godine do zrelosti, kada je već mlada žena. S pet je godina majka ostavlja na brigu okrutnoj baki i djedu kojima je tradicija i čistoća obiteljskog stabla daleko važnija od vlastite unuke. Ona za njih predstavlja sramotu i čine sve da je sakriju od vanjskog svijeta. Saznajemo sve o Norinom mučnom odrastanju, životu u malenoj sobici na tavanu, strogim bakinim pravilima, udarcima, vrijeđanjima i dugim kupkama koje bi joj trebale izbijeliti kožu. Svjetlo i nadu u Norin život unosi njen polubrat Akira, vrhunski pijanist i violinist, uz kojeg i Nori zavoli glazbu i u kojem pronalazi prijatelja i saveznika. 

Roman je dirljiv i tragičan, nabijen emocijama. Kraj priče nosi neočekivani preokret koji nas je pomalo razočarao jer smo za Nori, nakon svega što je prošla, htjeli drukčiji završetak.

Putovanje u svijet mašte može biti i jedini izlaz, kada izlaza nema. Čim prvi put uzmete knjigu Bilo jednom u Čarobnom ormaru Patti Callahan (u prijevodu Mirte Jambrović) u ruke, oduševit će vas naslovnicom. Ta plava boja i taj lav, zaista su prekrasni! Ako niste čitali niti jednu knjigu iz serijala o Narniji C. S. Lewisa pa tako ni Lav, vještica i ormar, možda ste pogledali film koji je mnogima ostao u lijepom sjećanju. 

Bilo jednom u Čarobnom ormaru zapravo je knjiga o knjizi. Mlada djevojka Megs najviše na svijetu voli svog mlađeg brata Georgea koji je smrtno bolestan. Njega je oduševila knjiga Lav, vještica i ormar, Narnija i cijeli taj čarobni svijet. Megs koja studira fiziku i voli znanost, sva je u brojevima i jednadžbama, učinit će sve da bratu olakša bolest. Odlučuje istražiti sve što može o nastanku knjige te upoznaje autora i njegovog brata. Njih dvojica pričaju joj priču o svom životu koju ona prepričava Georgeu. Dječak tu pronalazi utočište i bijeg od svoje bolesti. Emotivna priča o bratskoj ljubavi, i o tome kako nema stvarnosti bez mašte. I obrnuto.

Roditeljima koji svojoj djeci žele pomoći u učenju preporučujemo savjetnik Klausa Kolba i Franka Miltnera Lakše učenje uz zabavu i razmišljanje. Knjiga sadrži vrlo jednostavne, ali učinkovite tehnike učenja. Pomaže učenicima od 6 do 12 godina u poboljšanju pamćenja i jačanju volje za učenjem. Pokazuje kako učenje, ono što ne vole ili im je dosadno, može biti i zabavno. 

Vrtlarima i onima koji to žele postati preporučujemo knjigu Alenke Henigman: Moj mali eko vrt. U ovom lijepo ukoričenom i ilustriranom priručniku saznat ćete sve o ekološkom vrtlarenju, a upute su napisane jasno i jednostavno uz mnoštvo tabelarnih prikaza. Ovo je jedna od onih knjižica koju bismo među prvima preporučili početnicima u vrtlarenju, ali i iskusnim vrtlarima kao osnovnu literaturu u kućnoj biblioteci. 

Priručnik sadržava podatke o tlu, sađenju, njezi biljaka, prirodnoj zaštiti protiv bolesti i nametnika, uzgoju sjemena, utjecaju mjesečevih mijena i vremena, planiranju vrta te nacrt dobrosusjedskih odnosa među biljkama. Uz to donosi osnovne podatke najčešćim sadnicama u vrtu uz jasna objašnjenja gdje i kada saditi, tabelarni prikaz po mjesecima uz faze razvoja biljke te o skladištenju i prikupljanju sjemena. Na kraju knjige prikazan je i vremenik sadnje veoma dobro organiziran i vizualno atraktivan.

Jedan od razloga za preporuku ove knjige je i novootvorena Knjižnica sjemena u središnjem odjelu Gradske knjižnice Rijeka. Upravo su nas brojni upiti naših korisnika o sjemenu i kada ga sijati potaknuli da pronađemo knjigu koja će dati odgovor na sva tražena pitanja.