Knjige petkom: Sporedan detalj, Čudo, Matija...

Biografski roman američke glumice Jeannette MacCurdy naslova Drago mi je da je Mama mrtva je potresna priča o tome kako nas oni, koji su nam dali život i koji su nas dužni „maziti i paziti“, mogu obilježiti traumama. 

Jeannette je bila majčin projekt – morala je paziti na izgled i raditi na svojoj glumačkoj karijeri od šeste godine života. Majka ju je emocionalno, a u jednom segmentu i seksualno zlostavljala. Autorica se lomi između mržnje i ljubavi prema majci. 

Kako se nositi s takvim traumama, možemo li se uzdići iznad situacije i je li psihoterapija rješenje saznat ćete u ovoj knjizi, koja obrađuje izrazito tešku temu, ali sama knjiga uspjela je ostati vrlo lako čitljiva.

Novinar Drago Hedl napisao je biografsku knjigu Matija, koja uskoro stiže na police vaše knjižnice. Priča je ovo o životu Draginog sina Matije, pametnog i perspektivnog mladića, koji je doktorirao i živio u Americi. U Matiji je ključala usamljenost, odvojenost i nezadovoljstvo. 

Život je skončao u jednom hotelu, popivši otrov. Kasnije otac saznaje da je Matija često bio depresivan i posjećivao psihijatra. Mnoge stvari otac saznaje naknadno. Naravno, sasvim ljudski, javlja se osjećaj krivice, jer otac vjeruje da nije dovoljno slušao sina, da nije dovoljno osluškivao, da nije trebao biti površan u odnosu sa sinom i da je mogao nešto poduzeti. Potresna osobna priča s kojom se lako poistovjetiti i suosjećati.

Sporedan detalj autorice Adenije Šibli privukao je pažnju na Frankfurtskom sajmu knjiga. Upravo je ova knjiga trebala dobiti nagradu, ali je uručivanje nagrade odgođeno na neodređeno vrijeme, jer je u to vrijeme eskalirao izraelsko-palestinski sukob. Nagrada je još uvijek „na čekanju“…

Knjiga se sastoji od dva dijela: u prvom dijelu pratimo godinu nakon „al Nakbe“ – etničkoga čišćenja Palestinaca nakon Arapsko izraelskog rata 1949. godine. Jedan izraelski vod ostao je u pustinji i pobio tamo živuće Beduine. Među njima je bila jedna djevojka, koju su zarobili, grupno silovali i ubili.

U drugom dijelu autorica sasvim slučajno pročita članak o tom događaju. Nailazi na „sporedan detalj“ o tome da je djevojka ubijena na njezin rođendan i krene u istraživanje događaja… Stilski izvanredna knjiga, atmosferična, dočarava teror, destrukciju, ostavlja jeziv osjećaj. Autorica ne kritizira jednu i ne veliča drugu stranu sukoba, smisao njezina teksta je davanje glasa žrtvi.

Emma Donoghue i njezin roman Čudo odlično su se uklopili u naše današnje teme: traume, izlječenje, okolina. Engleska medicinska sestra Lib Wright dolazi u malo irsko selo vidjeti djevojčicu za koju vele da mjesecima živi bez hrane. Djevojčica je mentalno funkcionalna, ali iz dana u dan fizički propada.

Roditelji su irski katolici, veliki vjernici, koji nekoliko puta dnevno mole i ugošćuju lokalnog redovnika. Imali su i sina, ali je umro i sad imaju samo djevojčicu, za koju okolina vjeruje da je svetica, jer živi bez hrane. Jedanaestgodišnja djevojčica Anne O’Donnell postaje senzacija, turisti dolaze vidjeti „čudo“, novinari hrle u selo.

Kako je i za očekivati, Anne nije nikakvo čudo, ona je dijete koje je zlostavljano i traumatizirano. Što je najtužnije, njezina najbliža okolina je upoznata sa svime, ali ne žele da se o tome govori. Sestra Lib naći će se u situaciji u kojoj je spašavanje djeteta primarno, a liječenje dolazi tek nakon spašavanja.

Čudo je čudesan roman na mnogim razinama — priča o dvoje stranaca koji si međusobno mijenjaju živote, snažan psihološki triler i priča o ljubavi suprotstavljenoj zlu. Ovaj roman doživio je nedavno i ekranizaciju u produkciji Netflixa s Florence Pugh u glavnoj ulozi.

Murray Stein, američki psihoanalitičar sa švicarskom adresom, pokušao nam je jungovski pojasniti što se događa U srednjim godinama. Tipično psihoanalitički, autor se konstantno referira na antičku mitologiju, konkretno na Hermesa, Zeusova sina, koji je primjer liminalnosti.

Prva faza srednjih godina je odvajanje (od predodžbe vlastitog JA). Druga je faza liminalnost, koja nastaje kad se ego više ne može poistovjetiti s prijašnjom samopredodžbom. Autor ga opisuje kao brod koji se ljulja. Posljednja faza je faza reintegracije s novim JA.

Ako Vas je Stein zaintrigirao, ako vam se ne čini kompliciranim, ako ste u srednjim godinama i ljuljate se na brodu s velikim valovima pa trebate znanstvenu potvrdu da je s vama sve u redu, ova knjiga čeka na vas!

Zaključili smo teške teme i bacili se na nešto lagano i zabavno: Talentirani gospodin Ripley autorice Patricie Highsmith. Po knjizi su snimljeni serija i film. Autorica je jedan osebujan lik, pa ništa manje ne bismo očekivali ni od njezinoga glavnog junaka. Patricia Highsmith imala je desetine ljubavnika, a u torbici je nosila svoje kućne ljubimce: puževe.

Tom Ripley je prevarant za kojega navijamo. Obmanjuje sve oko sebe, preuzima razne identitete. Njegov jedini cilj je domoći se novca. Knjiga je napisana 1950. godine, a i danas ima elemente izvrsnog psihološkog trilera. Vrlo je intrigantna, zabavna i napeta.

Još jedna zabavna knjiga zatvorila je ovo na momente teško, ali izrazito ugodno knjižničarsko druženje: U ime milosrđa Julie Garwood. Ovo je prva „ne tipična ljubavna“ autoričina knjiga. Odlično spojena dva žanra, krimi i ljubav, čine je neizvjesnom, ali istovremeno toplom i nježnom. 

Ljubav Thea Buchanana i liječnice Michele razvija se u sjeni ubojstva njezine rođakinje Catherine i informacija koje je Catherine podijelila s Michele. Te informacije Michele dovode u opasnost pa je naš glavni ženski lik konstantno u limbu između osjećaja napetosti i straha i sve veće ljubavi i sreće. Ovu knjigu vole čitati i ljubitelji krimića i pobornici ljubića i svi ostali koji se žele opustiti uz knjigu.

Nerijetko je razgovor o knjigama zaista jedan dobar „team building“. Iz kojega, u slučaju nas knjižničara, niknu izvrsne preporuke.