Knjige petkom: To je Ales, Što smo izgubili u vatri, Komad malog...

David Bowie : život u slikama ilustrirana je biografija, a ilustracije su proizašle iz kista španjolske ilustratorice Marie Hesse. Na našim policama možete pronaći još dva naslova iste ilustratorice iz serije Život u slikama : biografije Fride Khalo i Marilyn Monroe. 

Čitajući ovu knjigu saznali smo više o ovom jedinstvenom umjetniku na jednostavan, neopterećen način, popraćen zanimljivim i neobičnim ilustracijama. Biografija je pisana u prvom licu. U uvodu piše da je knjižica interpretacija biografije nekoga tko je nerado govorio o sebi, a kada i je, vrlo često je mistificirao svoje riječi i izmišljao nevjerojatne priče, primjerice o svojim očima. 

Mnogo je zanimljivosti iz njegova privatnog života: rodio se kao David Jones, a kasnije je promijenio prezime u Bowie – bowie je vrsta noža, što neki poistovjećuju s njegovim lošim odnosom s ocem i majkom. U njegovoj obitelji postoji povijest mentalnih bolesti, loših odnosa, nestabilnosti, ovisnosti, nesreća pa i alter ega, od kojih je najpoznatiji Ziggy Stardust.

Temelji Govorništva Đure Gračanina naša su sljedeća preporuka. Nije to štivo za kišni vikend, ali je za svakoga tko želi unaprijediti svoje govorničke sposobnosti, a ne zna otkud početi. Gračanin je postavio autentične i vrijedne temelje svojom knjigom prije pola stoljeća, a 2023. godine knjiga je konačno doživjela i novo izdanje. 

Autor daje koncizne i precizne upute kroz sve etape govorničkoga stvaranja od načela i primjera do tehnike uvjeravanja. Autor je u dvanaest poglavlja udario trostruke temelje govorništva pišući najprije o govorništvu općenito, zatim o govorniku te na kraju o govoru. Knjiga obiluje primjerima, koji su primjenjivi u praksi i u mnogim situacijama.

Odmak u fikciji najprije smo pronašli u zbirci horor pripovijedaka Što smo izgubili u vatri argentinske autorice Mariane Enriquez. Prikaz argentinskog društva i sociopolitičke realnosti daje nam stravičnu sliku u kojoj zapravo leži pravi horor: nasilja, ovisnosti, siromaštva, ubojstva djece…

Neke priče uključuju nadnaravne i mistične elemente, neke su realistične, a opet začudne, no kroz sve je priče prisutno neko zlokobno iščekivanje. Atmosferične, brutalne i groteskne, ove priče su za one koji su se spremni suočiti s najgorim životnim scenarijima.

Podnaslov knjige Kafić na kraju svijeta Johna Streleckyja zove se Pripovijest o smislu života. Isprva se čini da će to biti još jedna knjiga samopomoći kojih je na tržištu uistinu mnogo, ali nije. Knjiga počinje putovanjem na kojem se John, glavni lik, izgubi te naiđe na kafić znakovitog naziva Zašto si ovdje.

Nije to slučajnost, jer taj kafić ima na jelovniku ispisana tri pitanja: Zašto ste ovdje?, Bojite li se smrti? te Jeste li ispunjeni? John je od tog trenutka pa do kraja knjige u potrazi za odgovorima. Knjiga je doživjela i nastavak pod naslovom Povratak u kafić na kraju svijeta u kojoj se progovara o roditeljstvu i o drugim aspektima života.

Danas preporučujemo i jedan suvremeni roman lika: Komad malog autorice Elize Clark. Irina je profesionalna umjetnička fotografkinja koja slika dijelove muškaraca. Na početku romana dobije batine od majke jednog šesnaestogodišnjaka, svoga modela, jer ga je slikala budući da se predstavio kao punoljetan. Irina je na bolovanju i u tom trenutku dobiva pozivnicu za izložbu u Londonu… 

Irina je genijalna antijunakinja: inteligentna, duhovita, s odličnim opažanjima društvene zbilje i svijeta oko sebe. Istovremeno, ona je narcisoidna, manipulativna, destruktivna, oštećena životnim traumama i na kraju nasilna. Feministički roman koji se izruguje patrijarhatu te propituje položaj žena u umjetnosti i u svakodnevnom životu.

Naša topla preporuka je i prošlogodišnji nobelovac Jon Fosse. Signe je glavni lik romana To je Ales. Ona vidi samu sebe, dvadeset godina mlađu, kako u maloj kućici iznad fjorda čeka supruga Alesa, koji se nikad nije vratio. Signe klizi u vizije, vidi pretke koji su nekad živjeli u toj kući, čezne za Alesom.

Kroz meditativna ponavljanja, pejzaž koji reflektira raspoloženje likova i vrlo fluidne granice između prošlosti i sadašnjosti te stvarnosti i fikcije pratimo život pet generacija u toj kućici na fjordu. Knjiga odiše molitvenom inkantacijom i dobrim je dijelom bez interpunkcijskih znakova, što doprinosi ritmu. Da je Nobelova nagrada zasluženo otišla u njegove ruke, Fosse je potvrdio ovom knjigom, koju bismo preporučili svakom književnom sladokuscu željnom kvalitetne literature.

Netko će doći : izabrane drame druga je Fosseova knjiga koju preporučujemo ovoga petka. Zanimljivost je da je Fosse napisao više od četrdeset drama, koje su prevedene na osamdeset jezika. Najizvođeniji je dramski pisac na svijetu. Nazivaju ga Beckettom 21. stoljeća, a njegove drame uistinu prati beketovski stil pisanja s minimalnom radnjom. Ljudski odnosi, odnosno nemogućnost istih jedan su od najvažnijih lajt motiva.

A sad dvije poslastice za one koji žele toplu ljudsku priču. Sunce obitelji Scorta Laurenta Gaudea obiteljska je saga iz Apulije (južna Italija) s kraja devetnaestoga stoljeća. Pratimo obitelj Scorta (tal. scorta=zaliha) kojoj je osnovna scorta ljubav prema kraju u kojem žive, suncu, mirisu ribe i Mediterana te u međusobnim odnosima. 

Ocrtan je simpatičan južnotalijanski mentalitet te život obitelji kroz generacije. Sunce označava toplinu kraja, vrućinu koja utječe na život, toplinu njihovih odnosa te toplinu koju nose u sebi. U prepoznatljivom zeleno-crnom izdanju Zlatka Crnkovića krije se kvalitetna obiteljska priča, koja je dobitnica Gouncourtove nagrade 2004. godine.

Najnovija knjiga iz pera poznate autorice Kristin Hannah, Njezina bitka, priča je o Jolene Larsen, ženi koja se zbog teških životnih okolnosti s osamnaest godina pridružila vojnim snagama. Nakon što se zaljubljuje, udaje i postaje majka, prelazi u Nacionalnu gardu, jer joj je vojna služba, uz majčinstvo, preteška. 

Suprug Michael ju ne podržava u poslu, zbog čega dolazi do bračnih razmirica, s kojima se Jolene konstantno bori. Unatoč suprugovu protivljenju, ponovno odlazi u rat, gdje proživljava grozote i ostaje bez noge. Vraća se kući osakaćena, ona, koja je obitelj držala na okupu, koja je svima bila rame za plakanje, psihički jaka, a fizički izrazito nadmoćna, vraća se kao netko kome je potrebna pomoć – i tu počinje njezina prava bitka. Stvarna bitka u kojoj Jolene sudjeluje samo je aluzija na najstvarnije životne bitke, s kojima smo svi ponekad suočeni.

Kao preporuku za djecu odabrali smo slikovnicu Djevojčica i grad. Slikovnica autorice Vane Kosturanov je naizgled jednostavna i s malo teksta, poentira užurbanost, osamljenost i tugu ljudi koji, živeći u sivom gradu, bez boje i prirode, žive bez života i životnosti.

Djevojčica uvidi koliko je grad turoban te poželi promjenu i posadi jedno stablo. Slikovnica i tekstom i ilustracijama dočarava iscjeljujuću moć prirode i istovremeno naš odmak i otuđenje od nje.

George R. R. Martin napisao je najprije Ledenog zmaja, a potom se odlučio na pisanje Pjesme leda i vatre. Namijenjen djeci starije školske dobi i mladima, zanimljiv je i odraslima. Glavni je lik neobična djevojčica Adara, koja s četiri godine prvi put upoznaje zmaja s kojim se sprijateljuje. Adara i zmaj spašavaju oca, braću, sestre. Zmaj umire, ali priča se nastavlja u Pjesmi leda i vatre...

Napeta fantastična priča i izvrsne ilustracije odvest će vas u svijet mašte i držati u neizvjesnosti do posljednje stranice, ali i naučiti nešto o ljubavi, prijateljstvu, životu.

Ako vam se ovoga vikenda zaista ne čita, imamo rješenje i za vas: Zagreb – alternativni vodič Jasne Babić izvorno je zvučno izdanje koje je autorica (inače jedna od najznačajnijih hrvatskih istraživačkih novinarki) zamislila tako da ga se sluša za vrijeme vožnje zagrebačkim tramvajem. Crtice o gradu traju kratko, u prosjeku tri do četiri minute, ali informacije koje u njima saznajemo vjerojatno su danas većini nepoznate. 

Ovaj vodič je alternativan svojim formatom i tematikom (vodi nas kroz vrijeme i ne oslikava samo grad, već i narav njegovih stanovnika). Autorica je prije svega ovim izletom u povijest htjela pokazati koliko su se, unatoč protoku vremena, ljudi i ljudska priroda malo promijenili: i dalje rušimo i gradimo onako kako nama odgovara, zbog političkih i vjerskih sukoba dolazi do razdvajanja, ali naglašava i povezanost s mjestom u kojem živimo. Nikakvog zaključka nema, ali postavlja se pitanje: Tko se više promijenio, grad ili (njegovi) ljudi?