Knjige petkom: Zatraži Andreu, Društvo umora, Priča o zecu...

DNK sadrži mnogo više informacija nego što možemo zamisliti. Od naših predaka nasljeđujemo boju kose i očiju, tjelesnu građu, karakter, talente... Mađarska klinička psihologinja Noemi Orvos-Toth u knjizi Naslijeđena sudbina piše da životni događaji naših roditelja, djedova i baka, ili čak ranijih generacija, često mogu ostaviti tragove na nama.

Različite blokade, depresija, tjeskoba, propale veze, nepovjerenje prema drugima i brojni drugi stresni trenuci u našim životima mogu imati uzroke naslijeđene iz prošlosti. Npr. nekadašnji ratni progon u našem se životu može očitovati kao depresija, trauma prisilnog premještaja kao stalno nepovjerenje, gubitak privrženosti kod prabake koja je ostala siroče kao naš neuspjeh u vezama...

Autorica ne nudi rješenje za te obiteljske rane, ali ističe da treba krenuti putem samospoznaje kako bismo u vlastitom životu mogli prepoznati i ispraviti negativne emocionalne stavove i obrasce ponašanja naslijeđene iz prošlosti.

Motiv preobrazbe ističe se i u slikovnici Priča o zecu slavnog njemačkog likovnog umjetnika avangardista Kurta Schwittersa. U toj zaigranoj kratkoj priči, zec prolazi kroz niz preobrazbi – postaje ptica, riba, svinja, nilski konj, parobrod - prije nego što se ponovo vrati u sebe. 

Tako autor na pristupačan i zabavan način govori o iskušavanju različitih uloga na putu do zrelosti. Premda može potaknuti na ozbiljna razmišljanja, Priča o zecu ispričana je s finim humorom te je vrlo pristupačna najmlađoj publici.

Knjiga Društvo umora (originalni naziv Burnout Society) autora Byunga-Chula Hana bavi se analizom suvremenog društva kroz prizmu psiholoških i socijalnih problema koji proizlaze iz prekomjernog stresa, prezaposlenosti i iscrpljenosti. Han kritizira prijelaz iz društva discipline u društvo performansi, u kojem pojedinci postaju vlastiti "projekti", stalno pod pritiskom da unapređuju sebe, postignu više i dostignu savršenstvo. 

U ovom društvu, prema Hanu, ljudi više nisu potlačeni autoritarnim strukturama ili vanjskim represijama, već se suočavaju s unutarnjim imperativima koji ih tjeraju da budu stalno produktivni, učinkoviti i uspješni. To dovodi do psiholoških problema poput depresije, anksioznosti i, naravno, burnout sindroma. 

Han tvrdi da je u takvom okruženju sloboda postala samo iluzija jer ljudi neprestano rade na sebi, a taj neumorni napor postupno ih iscrpljuje. Autor analizira duboku promjenu u načinu na koji ljudi doživljavaju i upravljaju svojim životima, upozoravajući da je suvremeni kapitalizam stvorio "kulturnu mašinu" koja dovodi pojedinca do potpune mentalne i emocionalne iscrpljenosti. 

Kroz ovu knjigu, Han poziva na razumijevanje tih novih psiholoških dinamika i potrebu za vraćanjem ravnoteže i oporavka u svakodnevnom životu. Pogled na stanje društva u knjizi Društvo umora Byunga-Chula Hane ima distopijske karakteristike, jer opisuje društvo koje je zarobljeno vlastitim imperativima za uspjehom, produktivnošću i perfekcionizmom. Umjesto vanjskih represija, pojedinci postaju žrtve unutarnjih pritisaka, što dovodi do psihološke iscrpljenosti i mentalnih bolesti.

Han prikazuje svijet u kojem sloboda postaje iluzija, jer ljudi neumorno rade na sebi, ali ne postižu istinsko ispunjenje. Ovaj pogled na suvremeni kapitalizam pokazuje duboku unutarnju krizu koja ugrožava emocionalno i mentalno zdravlje ljudi. Pitanje osobne slobode je, između ostalog, poveznica i sa sljedećom knjigom koju preporučujemo. 

Mi, djevojčice iz Auschwitza autobiografski je zapis sestara Andre i Tatiane Bucci. Potresna je to obiteljska priča o životu u Rijeci, užasima Drugog svjetskog rata i preživljavanju zloglasnog logora Auschwitz II - Birkenau. Iz perspektive sjećanja djevojčica koje su s četiri i šest godina odvedene iz svog doma u Rijeci (danas ulica Moše Albaharija 17) 28. ožujka 1944. godine, otkrivamo mučnu povijest grada Rijeke. 

U tekstu su otkriveni intimni obiteljski detalji pa se čitatelju čini da kroz kaleidoskop sjećanja zajedno sa sestrama prolazi njihov put nevine djece odvojene od majke, djevojčica koje su jedne od rijetkih preživjele logor Auschwitz, sirotište u Češkoj, zaborav materinjeg jezika, put u Englesku, pronalaženje majke koja je preživjela, susret s ocem te novi zajednički obiteljski život u Trstu.

Andra i Tatiana Bucci još su žive i njihovo svjedočanstvo je važan i dobro dokumentiran izvor za istraživanje povijesti Drugog svjetskog rata i grada Rijeke. Možemo se složiti s mislima urednika talijanskog izvornika Umberta Gentiloni Silvera: “...može se činiti
čudno ili proturječno, ali pripovijest sestara Bucci sadrži veliku poruku nade i ljubavi prema životu i prilikama koje nam on pruža.”

Vanessa moja crna debitantski je roman autorice Kate Elizabeth Rusell na kojem je radila 18 godina i odmah je postao bestseller, ali i izazvao mnoge kontroverzne reakcije. Petnaestogodišnja Vanessa Wye pohađa ugledni internat, ali ima osjećaj da se nikako ne uklapa među svoje kolege. Nedavno je prekinula prijateljstvo sa najboljom prijateljicom Jenny te se osjeća odbačeno i usamljeno. U tim njenim najosjetljivijim trenucima pojavljuje se šarmantni, ali 42-godišnji profesor engleskog jezika Jacob Strane s kojim započinje aferu.

Kada škola otkrije tu vezu, umjesto da dublje istraži slučaj, bespogovorno natjera Vanessu da se ispiše. Iznevjerena i napuštena odlazi u državnu školu gdje započinje drugo poglavlje. Sedamnaest godina kasnije bivša učenica internata Taylor optuži Stranea za seksualno zlostavljanje a javlja se i Vanessi od koje traži da iznese svoju priču i stane na njezinu stranu. 

Iako odlučno odbija tvrdeći do samog kraja da nije bila zlostavljana nego je dobrovoljno ušla u tu vezu, pod pritiskom Stranea, Taylor, psihijatrice i općenito okoline, ponovno proživljava traume iz djetinjstva propitujući se je li Strane zaista muškarac njezina života ili proračunati manipulator i pedofil. Svakako posegnite za ovim odličnim psihološkim hororcem koji svakim novim poglavljem otvara niz etičkih i životnih pitanja. 

Za kraj, čitali smo Zatraži Andreu američke autorice Neolle W. Ihli. Ovo je noviji napeti krimić s elementima fantastike. To je priča o trima mladim, nevinim djevojkama koje imaju jednu zajedničku stvar- ubio ih je isti ubojica. Šarmantni zavodljivi tip, izgledom pljunuti Chris Hemsworth dane provodi u aplikaciji MatchStrike tražeći zgodne mlade djevojke za izlaske i druženja kojima najčešće na kraju večeri ubaci Rophynol, poznat kao droga za silovanje. 

Na sreću, većina djevojaka ipak shvati da nešto nije u redu s njim međutim bio je koban za Breciu, Meghan i Skye. Iako mrtve, one (odnosno njihovi duhovi) svaka na svoj način nastoje se osvetiti ubojici te spriječiti daljnja ubojstva. Kratkim poglavljima u kojima svaka djevojka priča svoju priču, jednostavnim stilom i dobrom karakterizacijom likova, autorica stvara napetost i tjera vas da „progutate“ ovaj krimić.