Darko Plantarić: Traženje glasa kod mene je kontinuirani proces

Mjesec hrvatske knjige nikada nije bio veći u Gradskoj knjižnici Rijeka! A nije samo do dodatnih kvadrata, već do preko 40 različitih radionica, razgovora, izložbi i drugih tuljenja kulture. Povodom svega toga (i uobičajene svakodnevice) odlučili smo sa svakim autorom i autoricom, kreativcem i kreativkom uključenima u naša kulturna zbivanja suočiti s pet pitanja, u skladu s temom Mjeseca hrvatske knjige - "Pričaj mi". 

* Više o događanjima u Gradskoj knjižnici Rijeka u sklopu Mjeseca hrvatske knjige možete pročitati ovdje. *

Koliko je za vas bilo važno pripovijedanje tijekom djetinjstva? Kojih priča se sjećate?

Iz ranog djetinjstva sjećam se pripovijedanja moje bake Terezije. To su bile priče vezane uz moju obitelj. Sasvim obične, ali meni izuzetno zanimljive i važne. Priče sa zagrebačkih ulica koje sam kasnije i sam živio. Od onih "službenih" nešto kasnije, u mojoj 19. godini, trajno mi se urezala u sjećanje knjiga poezije i priča "Bad Blue Boys" hrvatskog pjesnika i prozaika Seada Begovića. U njoj sam također pronašao dio sebe.

Kako biste opisali svoje pripovijedanje? Koliko vam je trebalo da pronađete svoj glas?

Pokušavam biti jednostavan i razumljiv s ciljem da moje pripovijedanje barem na trenutak pobudi bilo kakvu emociju u onome tko me želi slušati i čitati. Traženje glasa kod mene je kontinuirani proces koji još nije završio, a vjerojatno će biti gotov mojim biološkim nestankom.

Možete nam u tri rečenice opisati vaš posljednji naslov ili projekt?

"Izgubljena duša Mogadiša" priča je o nepoznatoj i specifičnoj zemlji s isto takvim ljudima. Knjiga je spoj realnog i fikcije kojom sam želio pobuditi emociju (pozitivnu ili negativnu sasvim svejedno) kod čitatelja. Iako dva potpuno različita svijeta kojima je David istovremeno pripadao, povezani su više nego je to na prvi pogled vidljivo.

Mjeseci hrvatske knjige se već godinama nižu – kakav je prema vama status knjige u Hrvatskoj?

Iako nisam adekvatna osoba za davanje takvog komentara, mišljenja sam da upravo Mjesec hrvatske knjige pokazuje da knjiga u Hrvata nije izgubljena duša i da neće doživjeti sudbinu Davida Milera. Kada se meni kao nepoznatom autoru omogući prezentacija vlastite knjige na ovakvo važnom događaju, kako bih mogao reci da je situacija loša? Na tome sam iskreno zahvalan svima koji su mi to omogućili. Knjiga, bez obzira u kojem je obliku nastala, ima svoj veliki značaj i utjecaj u društvu, ali to nikada neće biti dovoljno vrednovano. U tome Hrvatska nije iznimka.

Preporučite nam jednu knjigu, jednu seriju i jednu destinaciju za posjetiti tijekom mjeseca hrvatske knjige!

Svakako neku Milana Zagorca. "Žena koja je voljela Henninga Mankella" jedna je od njih. 

Preporučio bih ratnu seriju "Nestali" producenata Domagoja Jovića, Vedrana Kasapa i Joška Lokasa. 

Evo, prošlog tjedna supruga i ja s našim prijateljima posjetili smo Slavoniju i Baranju. Predivni dio naše Hrvatske koji zrači posebnošću u svakom smislu (ovo je napisano unaprijed, prije odlaska na izlet. Siguran sam da će taj dojam biti i nakon povratka s izleta).

Darko Plantarić rođen je 1971. u Zagrebu. S obitelji živi u Kastvu. Više od trideset godina bavi se poslom koji mu daje inspiraciju za nove autorske pothvate.