Konture (pop)kulture: Nekoliko dobrih naslova o ulozi vizualnog u društvu...

Dekonstrukcija univerzalnosti vidljivoga ključna je za razumijevanje postmodernog društva, stoga ne čudi što uloga ilustracije, vizualne proizvodnje i reprodukcije, kao i konvencije vizualne percepcije, postaju sve važnije teme socioloških studija te kritičkih teorija likovnih umjetnosti.

Umjetnici se bave portretiranjem još od najranijih vremena. U umjetnosti portret nije samo žanr već direktno ukazuje na umjetničku zrelost i stil. Neovisno o stilu, umjetnik portreta mora biti sposoban prikazati osobnost i ispričati intimnu priču o onome koga portretira.

U ilustraciji korištenje portreta nije nikada bilo toliko važno kao danas. Čak i sa širokom dostupnošću fotografije, korištenje ne-fotografskih portreta doseglo je zavidne razmjere.

Između ostalog, oni su postali integralni dio politike i izraza našeg doba, poput primjerice ilustracija Mirka Ilića za Time, ili kontroverzni portreti u Charlieju Hebdou. Novine i časopisi bez sumnje su jedni od najvećih korisnika ilustriranih portreta, oni istražuju mogućnosti takve forme do njezinih maksimalnih potencijala. Raznolikost vizualnog jezika koji nam se danas nudi omogućava nam mikroskopski uvid u ljude iz prošlosti, ali i naših suvremenika. Takav vizualni obrat zamijenio je dominantnu jezičnu paradigmu onom vizualnom. Portret tako postaje načinom bilježenja povijesti našeg društva kroz subjektivne slike o njegovim ljudima.

Jedna od važnijih knjiga kada se govori o ulozi vizualnog u društvu jest zbornik naziva Vizualna kultura koji je uredio Chris Jenks, profesor sociologije na londonskom Sveučilištu Goldsmiths College. Za ovaj zbornik Jenks govori o središnjoj ulozi oka u zapadnoj kulturi i vizualnom obratu u postkapitalističkim društvima koje karakterizira dominacija slike i vizualnog komuniciranja u svakodnevnom životu. Tako su i autori drugih članaka iz ovog zbornika primarno zainteresirani za društveni kontekst, kako viđenja, tako i viđenog, no i za namjere koje pokreću stvaranje odnosa između ta dva pojma.

U tom se smislu ovaj zbornik bavi vizualnim procesima, a ne deskriptivnim kategorijama kakve je vizualna kultura do sada predstavljala. Sva poglavlja zbornika, kao što opis knjige navodi, kreću od opipljivo vidljivih kulturnih oblika, kao što je reklama, slikarstvo, fotografija, film, televizija, kinematografija, novinarstvo, težeći objasniti vizualni karakter suvremene kulture i tvrdeći naposljetku kako između vizije i istine postoji tek društvena, a ne formalna veza.

Za daljnje čitanje:

Vizualni studiji: umjetnost i mediji u doba slikovnog obrata. / uredio Krešimir Purgar
Zagreb: Centar za vizualne studije, 2009.

Purgar, K. Preživjeti sliku: ogledi iz vizualnih studija. Zagreb : Meandarmedia : Meandar, 2010.

Vizualna konstrukcija kulture / priredili Žarko Paić i Krešimir Purgar
Zagreb: Izdanja Antibarbarus: Hrvatsko društvo pisaca, 2009.

M. Ilić: strip, ilustracija, dizajn, multimedija: 1975-2007. / napisao i priredio Dejan Kršić ; fotografije Luka Mjeda; [prijevod Jagna Pogačnik, Sandra Plavec Pomper, Goran Vujasinović]. Zagreb: AGM : Profil International, 2008.