Autentične LGBTQ+ priče u stripovima koje vrijedi pročitati

Iako je svijet stripa dugo bio prostor heroja u tajicama i nerijetko stereotipnih prikaza likova, bili oni muškarci ili žene, posljednjih desetljeća ipak postaje sve inkluzivniji. Strip više nije samo zabava već je i platforma za iskrene, dirljive i važne LGBTQ+ priče koje mijenjaju način na koji gledamo svijet oko sebe.

LGBTQ+ likovi u stripovima nekoć se nisu mogli pronaći u stripu ili su pak bili prisutni, ali skriveni između redaka. Danas su mnogi autori i autorice, često i sami iz queer zajednice, počeli otvoreno stvarati likove koji vole, žive i traže svoje mjesto u svijetu bez skrivanja i koji žive autentično. Mnogo je tu lijepih scena prihvaćanja, ali i onih teških trenutaka koji nas prije svega tjeraju na razmišljanje.

Strip je vizualan medij, a upravo je ta vidljivost ključna. Kada se čitatelji mogu prepoznati u likovima, to gradi samopouzdanje, razumijevanje i empatiju. LGBTQ+ stripovi često se bave temama coming outa, identiteta, odbacivanja, ali i svakodnevnog života – prijateljstva, zaljubljivanja, humora i nade. Pa, evo samo nekoliko koje možete pronaći na našim policama, u Odjelu za mlade Gradske knjižnice Rijeka i koje vam od srca preporučujemo.

Alison Bechdel: Fun Home

Alison Bechdel u svome memoarskom grafičkom romanu Fun Home (prijevod: Tatjana Jambrišak) piše (i oslikava) izuzetno slojevitu i  bogatu priču o odrastanju u obitelji punoj neizgovorenog. U središtu je njezin odnos s ocem: kompleksnim, povučenim i emocionalno distanciranim muškarcem koji vodi pogrebno poduzeće i bavi se restauracijom starog namještaja s gotovo opsesivnom preciznošću.

Autorica u ovome djelu analizira vlastito formiranje identiteta, svoje izlaženje kao lezbijke, ali i kasnije otkriće da je i njezin otac bio homoseksualac, k tome još i skriven, ograničen društvenim normama svojeg vremena. Njegova smrt, za koju autorica sugerira da je mogla biti samoubojstvo, postaje emocionalna okosnica stripa.

Crtež je precizan, monokromatski, gotovo arhivski, dok tekstualni sloj obiluje referencama na književnost što dodatno obogaćuje čitateljsko iskustvo. Fun Home je introspektivan, emocionalno nabijen i briljantno konstruiran prikaz obitelji, seksualnosti, tajni i traženja istine kroz umjetnost.

Jul Maroh: Plava je najtoplija boja

U grafičkom romanu Plava je najtoplija boja, u prijevodu Mirne Šimat, francuski autor Jul Maroh ispisuje priču o odrastanju, prvoj ljubavi i osobnoj borbi. Strip, ispripovijedan kroz Clémentinine dnevnike koje nakon njezine smrti čita njezina partnerica Emma, istodobno je intimna ispovijest i kritika društva s predrasudama.

U središtu priče nalazi se Clémentine, mlada djevojka koja pokušava razumjeti tko je, što osjeća i gdje pripada. Njezina zbunjenost i nesigurnost nisu romantično idealizirane, naprotiv, Maroh precizno bilježi bolne nijanse procesa samoprihvaćanja, pogotovo kada je u pitanju seksualni identitet. Susret s plavokosom Emmom označava prekretnicu: od trenutka kada je prvi put ugleda, Clémentinina svakodnevica biva obojana novom vrstom čežnje i neizvjesnosti.

Naslov stripa Plava je najtoplija boja ne odnosi se samo na vizualni motiv, već i na emotivan sloj priče. Plava boja Emmine kose postaje simbol svega što Clémentine osjeća: strasti, nesigurnosti, ljubavi, ali i tuge. U svijetu koji uglavnom izgleda kao da je iscrtan u tonovima sepije, plava se boja ističe i prisutna je u trenucima koji nešto znače.

Plava je najtoplija boja nije samo ljubavna priča, to je i portret jedne generacije, opomena o posljedicama homofobije i slavljenje hrabrosti da se voli unatoč svemu.

Alice Oseman: Heartstopper

U nizu stripova Heartstopper (u prijevodu Ire Martinović), Alice Oseman ispisuje priču koja, unatoč jednostavnom crtežu i pomalo djetinjem tonu, ima nevjerojatnu dubinu. Naizgled obična srednjoškolska ljubavna priča između Charlieja i Nicka prerasta u suptilan, ali snažan prikaz sazrijevanja, prihvaćanja i važnosti svakodnevne nježnosti.

Charlie je introvertiran, pametan i osjetljiv dječak koji se već javno deklarirao kao gay, dok je Nick popularan, srdačan i, barem na početku, zbunjen vlastitim osjećajima. Njihovo poznanstvo počinje prijateljstvom koje postupno prerasta u nešto dublje, bez naglih preokreta ili dramatičnih klišeja.

Iako se ova ljubavna priča temelji na naizgled malim trenucima, strip se ne boji dotaknuti ozbiljnih tema poput mentalnog zdravlja, pritiska okoline, homofobije i internaliziranih strahova, ali to čini s iznimnom empatijom i pažljivošću. Oseman nikad ne gubi iz vida temeljnu poruku: ljubav, u svim svojim oblicima, zaslužuje slobodno postojati. Koristeći se crno-bijelom estetikom, autorica pojačava intimnost ove priče, a naglasak ostaje na emocijama, izrazima lica te ritmu razgovora.

Počevši kao web-strip objavljivan na Tumblru, Tapasu i Webtoonu, Heartstopper ubrzo je postao međunarodno uspješan te se pojavio i u tiskanom izdanju. Priča o Charlieju i Nicku naišla je na oduševljenje publike svih generacija upravo zbog svoje autentičnosti i topline. Također, hvaljen je i autoričin pristup LGBTQ+ temama, ističući važnost pozitivnih, nepatetičnih prikaza queer identiteta u književnosti za mlade.

Prikaz queer identiteta u književnosti općenito pa tako i u stripu nije samo pitanje reprezentacije, već i pitanje razumijevanja te rušenja predrasuda. Kada se likovi iz LGBTQ+ zajednice pojavljuju kao cjelovite osobe, kada su njihove ljubavi nježne, komplicirane, radosne i/ili tužne poput bilo čijih drugih, književnost postaje prostor gdje se brišu granice između onoga što se smatra drugačijim i normalnim.

Za mlade čitatelje koji tek otkrivaju tko su, takve priče mogu biti poput svjetionika: potvrda da nisu sami, da njihovi osjećaji imaju mjesto i vrijednost. Za ostale, to je prilika za empatiju, za učenje, za širenje pogleda. U svijetu koji još uvijek često marginalizira ili iskrivljuje queer iskustva, književnost postaje alat otpora, ali i iscjeljenja. Zato, ako još niste, dajte priliku ovim naslovima.