Kulturni faul: Netflix na ekranu, knjiga u ruci (bez golubova i vrabaca)

Siguran sam (99,9 %) da protekle dane niste propustili vijest kako je Netflix, servis o kojem ste godinama čitali hvalospjeve, a koji “radikalno” mijenja način distribucije televizijskih i filmskih sadržaja, postao na par klikova ili radnji daljinskim upravljačem (dobro ok, i kreditnom karticom…) dostupan i u našoj zemlji… Kraj je to dugog razdoblja u kojem je svaki razgovor o Netflixu zvučao kao neka daleka čarobna priča koja je završavala frustracijom jer smo “premali” da bi i Njemu bili važni. I sada je ovdje… Koristan tekst o cijelom potezu i što on točno znači, posebno iz perspektive konzumera/gledatelja pružila je Serijala pa svakako zavirite u njihov pregled. Jeste? Možemo dalje.

Kulturni faul je serija osobnih tekstova o raznim fenomenima kulture, pop kulture, povijesti, urbanizma, tehnologije... Sve tekstove možete pronaći ovdje.

Naravno, nije Netflix ni prvi ni jedini “stream internet video servis” koji je dostupan u našim domovima - tu su već Pickbox, Oyo, HRTi i HBO Go, a svi oni pružaju određene kvalitetne sadržaje, posebne modele plaćanja, elegantni su za korištenje te naravno legalni što je posebno važno za istaknuti jer, uvjeren sam, mnogima se već sada vrti misao “pa šta će mi sve ovo, ionako sve skidam”. Da, “skidamo sve” jer smo u zemlji u kojoj od pojave prvih računala, video igara i VHS-a postoji problem razvoja kulture plaćanja kreativnih uradaka, osjećamo da imamo nizak standard za kupovinu nečeg “neopipljivog” kao što su npr. glazba, filmovi i video igre, ne učimo djecu na ispravan način zašto su takve prakse problematične, a ruku na srce (vjerojatno srećom) ni ne postoji presnažan aparat represivnih praksi. U zemljama visokog kapitalizma osim što je standard viši, navike drugačije, servisi kvalitetniji, ponuda veća, treba reći i da su represivne prakse snažnije i konkretnije…

Kako god, Netflix je ovdje i o njemu, kao i svim sličnim servisima, moramo razmišljati i iz perspektive knjižnica. Ima tome više razloga, a vjerojatno najvažniji, iako je najmanje vidljiv, je da se i kao knjižnice nalazimo u svojevrsnoj borbi (ništa krvoločno, uglavnom zabavno) za vaše slobodno vrijeme. Umjesto ekrana najčešće vam u brzoleteći dan i zgužvani raspored želimo smjestiti i dobru ukoričenu knjigu po vašem izboru. Niz ekrana koji se nalaze u našim životima i količina ponude ne čine taj zadatak jednostavnim. No naravno, to ne znači da smo u nekakvoj svađi s ekranima. Zato što nismo i ispisujemo naš Magazin, prvi kontakt s nama vam je obično e-katalog, a i u samoj našoj ponudi ponosni smo na DVD filmsku zbirku čije filmove možete posuditi i gledati u udobnosti svoga doma.

Upravo u toj točci knjižnice i Netflix postaju dodatno bliski - naime, sama kompanija Netflix godinama je jedan od lidera upravo posudbe DVD-a pri čemu je razvijala i određene inovativne modele. Ipak, evolucija tehnologije i korisničkih navika/potreba donose promjene u kojima se i knjižnica i Netflix nalaze u istom loncu, ali s različitim ciljevima tj. reakcijama. Dok Netflix prvenstveno mora težiti za profitom, knjižnica mora težiti za ostvarivanjem svoje vizije i misije, a njih čini i omogućavanje dostupnosti kvalitetnim kulturnim sadržajima. Netflix je nove tehnologije kao mogućnost “streamanja” videa putem interneta iskoristio za razvoj dobro naplativog servisa, dok knjižnice sigurno nemaju planove i prvenstveno mogućnosti za razvoj nečeg sličnog i vjerojatno će ostati sretne s DVD-ima. Upravo je to trenutak kada knjižnica ostvaruje svoje najljepše uloge - omogućuje dostupnost i onda kada razvoj tehnologije kulturne i zabavne sadržaje vodi samo prema onima koji si nešto novčano mogu omogućiti tj. priuštiti. A vjerovali ili ne, mnogim našim sugrađanima je i sama dostupnost neograničenog interneta, preduvjeta za korištenja Netflixa, izazov za mjesečni kućni budžet.

Osim toga ne moramo i ne možemo svi živjeti pod stalnim presingom nabavke najboljih novih računala, “smart” televizija, mobitela i čega sve ne, a samo zato da bi nam neki servis bio dostupan… U tom odnosu knjižnice će s policama DVD-a možda djelovati malo “retro”, ali i “retro” može biti “in”.

A da je suživot knjige, čitanja, serija, filmova i Netflixa prirodna nužnost, a isprepletanje svakodnevica, primjer su upravo aktualni Netflix sadržaji dostupni i u Hrvatskoj…. Serije Jessica Jones, Daredevil, Arrow nastale su prema stripovima koje i u knjižnici, čak i onda kada nisu prevedeni na hrvatski, volimo. Serija Orange is the New Black, ujedno Netflixov produkcijski original, temelji se na knjizi Narančasta je nova crna Piper Kerman, a govori o životu u ženskom zatvoru. Horor triler serija Hemlock Grove izvore nalazi u istoimenom (neprevedenom) romanu Briana McGreevja. Horor drama Penny Dreadful pak nije rađena prema knjizi, ali je toliko “knjiška” da je ne možemo izbjeći - likovi izviru uglavnom iz britanskih književnih (horor) klasika XIX. stoljeća - tu su Dorian Gray, Victor Frankenstein, Henry Jekyll…

Filmova dostupnih na Netflixu, a baziranih na knjigama, ne nedostaje - Ubiti pticu rugalicu, Kum, Isijavanje, Veliki Gatsby (...) samo su neki od onih čija se ljepota i uspjeh temelje na križanju knjige i filma…

Ono što nedostaje, a što bi bilo korisno iz perspektive knjižnice je Reading Rainbow, legendarna i dugo godina emitirana emisija koju je vodio LaVar Burton (Geordi La Forge iz Picardove posade Enterprisea), a koja je posvećena upravo poticanju čitanja djece od najranije dobi… Epizode su dostupne u SAD-u, ali ne i u Hrvatskoj. Pitanje distribucijskih prava za pojedine zemlje sigurno će biti jedno od izazovnijih do daljnjega te će biti zanimljivo pratiti u kojem će se smjeru sve razvijati.

U svakom slučaju ponuda serijskih (posebno) i filmskih (nešto manje) sadržaja od ovoga je tjedna još bogatija, a naš moždani centar za izbor slobodnog vremena dobiva sve više i više slatkih briga.