Kulturni faul: Signal i šum iliti kako (ne)predvidjeti nevolju

Klišej je reći što je “korona” sve nokautirala proteklih tjedana i što će tek nokautirati. U kontekstu Rijeke i kulture dovoljno je reći da se cijela situacija zaoštrila usred odvijanja programa Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture, u trenutku hvatanja njegovog zaleta s dolaskom proljetnog i ljetnog dijela godine.

Nova varijanta kazališnog uprizorenja “Vježbanje života” trebala je biti jedan od vrhunaca godine, u tom ključnom trenutku praktični je izbrisana preko noći. Puf. U Gradskoj knjižnici Rijeka dvije godine se pripremao Mjesec dobre dječje knjige kojim je trebala izrasti jedna od najznačajnijih nacionalnih manifestacija posvećenih knjizi i čitanju od najranije dobi, a preko 40 pripremljenih programa preko noći su ostali samo tragovi na stranicama već otisnute programske knjižice. Puf.

Kulturni faul je serija osobnih tekstova o raznim fenomenima kulture, pop kulture, povijesti, obrazovanja, urbanizma, tehnologije... Sve tekstove možete pronaći ovdje.

Nabrajanje bi moglo trajati unedogled, kao i analiza posljedica koje će se osjetiti na snažne načine diljem kulturnog i kreativnog sektora. Pa recimo tako da pati i motivacija - bit će zanimljivo vidjeti gdje pronaći stvaralačku internalnu i eksternalnu snagu u lovu na nove produkcijske vrhunce, transformacije, stvaranje edukacije i zabave koju zapravo kreiramo pod šeširom bezbrižnosti, a ne kriznosti ovog oblika.

Kako pripremati sadržaj za šesti mjesec kada ne znamo gdje je kraj, granica, domet tog golom oku nevidljivog neprijatelja koji zavarava i najsunčaniji dan? O svim poduzetničkim/"privatničkim" mukama i nevoljama koje slijede govorit će pripadajući mediji te tu možemo očekivati posebno neugodne pojave i procese.

Greške i uspjesi

Knjiga “Signal i šum” Nathaniel Silver stoga nije mogla pronaći bolji trenutak za dolazak na police hrvatskih knjižara i knjižnica. Doduše čovjek se uvijek razočara kada shvati o kakvom je prevoditeljsko-izdavačkom odmaku riječ - original je objavljen 2012. godine, a u Hrvatskoj tek prošle!

Prije svega treba reći da je Nate Silver stručnjak za predviđanja iz sfere prakse, a ne obične teorije. Ne bavi se neodređenim i mašti slobodnim futurologijama, iako ovakav oblik ekspertize i za njih ima svrhu, već predviđanjima opipljivih i bliskih procesa i događanja što je najopipljivije testirao na modelima i poslovnim uspjesima u sferi predviđanja bejzbol rezultata i rezultata američkih predsjedničkih izbora 2009. godine.

“Ključno je zapamtiti da je model zapravo alat koji nam pomaže da razumijemo kompleksnost svemira, a nikada nadomsjetak za sam svemir.”

Navedeno iskustvo Silver uobličuje u knjigu “Signal i šum” satkanu od 13 većih cjelina u kojima redom analizira ulogu, smisao i metodologiju predviđanja u području ekonomije (prvenstveno u kontekstu financijske krize 2008. godine čiji je početak i tjedan dana prije početka mnogim ekspertima prolazio ispod radara), sportskih rezultata ishoda košarkaških i bejzbol utakmica, pokera, dnevnih vremenskih prilika, klime, politike (kao izbornog natjecanja), potresa te onoga što nam je u ovom trenutku svakako najzanimljivije - predviđanja razvoja epidemija i pandemija.

Navedenima je posvećeno poglavlje “Uzori” usmjereno na analizu razvoja predviđanja u kontekstu klasične gripe, ali i nepredvidivih varijacija poput SARS-a čija pojava ima moć zaustavljanja cijelih društava i država, a sve na temelju predviđanja koliko će se i kako širiti. Silver sve dočarava nizom primjera - uspješnih i neuspješnih predviđanja, od kojih su svakako potonja uvijek zanimljivija jer su imala opipljive i opasne posljedice - jedan jedini slučaj sumnjive gripe potaknuo je tako sedamdesetih cijelu paniku u SAD-u i štetnu kampanju cijepljenja nedovoljno razvijenim proizvodom.

Upoznajemo tako detaljnije i osnovni reproduktivni broj čije smo značenje imali priliku upoznati posljednjih dana, upućuje nas na razne statističke zamke i logičke pogreške koje dolaze iz prevelikog vjerovanja vještim matematičkim statističarima, kao i one koje dolaze iz zanemarivanja matematičkih statističara. Silver prije svega govori o tome da je predviđanje jedna kompleksna i odgovorna multidisciplinarna vještina prilikom koje treba ugasiti svoj ego, puno predrasuda i otvoriti vrata širokim slojevima znanja.

Ušuškani

Čitajući Silvera baš u ovom trenutku, a za mene osobno je to potpuna slučajnost (zanimljiva igra riječi), dobiva se dojam kompleksnog područja, a relativno zanemarenog na razini javnosti, pa i upravljanja i poslovanja u našoj zemlji jer uz njega se javlja usko vezano pitanje koliko smo doista otporni na vanredna događanja i potencijalne katastrofe. Iako se u diskursnoj logici mnogih EU projekata posljednjih godina raširio pojam “resilience” kao označavanje otpornosti zajednica na nagle i neželjene situacije nisam baš siguran da smo ga prigrlili iskreno osim kao jezičnu formu koja pali za dobivanje sredstava.

Uljuljkani u naše Netflix pretplate, PS4 joysticke, jutjuberske i meme sprdancije, virtualne ideologije u borbama oko kojih se iscrpljujemo oko značaja nekakvih prastarih pjesama, snimanja ili nesnimanja jedanaeste sezone (!) The Walking Deada nekako je prestalo biti važno spremnim za naglo promijenjene uvjete. Čini nam se oslobađajućim kada skloništa pretvaramo u glazbene studije, teretane, party hale, igraonice, samo što naša romantika ili nezainteresiranost (sjetite se na polaganju “ispita” sigurnosti na radu) razne tipove katastrofa uopće ne zanima. Rijetko kada radimo plan B jer ili nemamo resurse ili ne vjerujemo da je moguće da se dogodi nešto izvan uobičajenog obrasca. Ili jednostavno - kockamo.

“Mi imamo velike mozgove, ali i živimo u nepojmljivo velikom svemiru. Vrijednost probabilističkog načina razmišljanja je u tome da ćete se njime prisiliti da stanete i pomirišite podatke - da usporite, da razmotrite nesavršenosti u svojim razmišljanjima. S vremenom biste trebali uvidjeti da će time vaš proces donošenja odluka postati bolji.”

Ne mislim da treba dramatizirati preko mjere, baš sada (lažno) moralizirati, stvarati umjetna stanja panike s nesagledivim posljedicama, ali čini mi se, da se okušam u predviđanju, ova situacija navodi na to da će narednih godina pojam “otpornost grada” dobiti novu razinu popularnosti i ozbiljnosti, povećat će se broj aktivnosti na planu razvoja funkcioniranja društva i ekonomije onda kada to više nije moguće u uobičajenim ležernim okolnostima.

Što se korone tiče u sljedećim mjesecima zbrajat ćemo štetu na apsolutno svim frontama te nadam se dobro analizirati predviđanja iz siječnja i veljače po pitanju razvoja situacije jer samo tako će se znati koji modeli i interpretatori su prepoznali signal, a koji su medijski bučno komunicirali šum. A tema da se kada su ozbiljne teme po srijedi malo treba suzdržati i od porcije dopamina koja dolazi s lajkovima na statuse i favovima na tvitove je pak za neka druga kulturna fauliranja.

Iako za znalce iz područja ekonomije, epidemiologije i sl. prebanalan u svakom slučaju, čitajte (u samoizolaciji) Silvera kao dobar početak, nikako i kraj upoznavanja fascinantne teme predviđanja.