Biografija Elona Muska: nepodnošljiva (i opasna) lakoća mijenjanja današnjice

U odnosu na optiku onoga što se može pročitati na portalima, standardni će pripadnici potrošarijata zauzeti već neki stav, ponajprije u odnosu na neki njegov potez kojim će potrošiti ili privrediti iznos nekoliko puta veći od bruto društvenog proizvoda Hrvatske.

Nitko nije ravnodušan u tom trenutku, ali većini Elon Musk neće biti niti inspirativan, premda neće oklijevati trošiti vrijeme za distribuciju stavova o "kontoverznom poduzetniku" (izraz je patentirao pok. Denis Kuljiš). Stoga je Walter Isaacson, profesionalni pisac biografija (Albert Einstein, Steve Jobs, Leonardo da Vinci…) odlučio uzeti stvar u svoje računalo i ispisati ep o njemu, ekspresni postavši "#1 New York Times bestseler". Nedavno je u efektnom prijevodu Marka Marasa ovu biografiju objavila Školska knjiga.

Isaacson nije samo kopao i orao po raznim izvorima tijekom dvogodišnjega istraživanja, nego je obavio i niz razgovora s Muskom, njegovim prijateljima, obitelji i suradnicima, tvoreći pitku i opsežnu priču koja se čita poput romana. 

Posve razumljivo, Isaacson nije gradio spomenik Musku (premda u konačnici ova biografija nije daleko od toga), nego je nastojao razjasniti mnogobrojne aspekte njegove osobnosti, odnosno nastojao je proniknuti u tajnu koja je jednoga propulzivnoga nerda transformirala u najbogatiju osobu današnjice, a mnogi će u kafanskom razgovoru ponosno reći i najkontroverzniju. Ja sam, pak, imao prilike sresti se s njegovim izumima: vidjeti raketu SpaceX i voziti se raznim modelima Tesle, što su trenutačno njegovi u javnosti najpoznatiji poslovni dosezi.

Biografija počinje storijom o Muskovom djetinjstvu u Južnoj Africi, gdje je bio redovito izložen institucionalnim ili uličnim oblicima nasilja, a ni otac mu nije prezao emocionalno ga zlostavljati. Tu negdje Isaacson detektira temeljne uzroke Muskove ambicije i sklonost dramatičnim situacijama. Autor također istražuje Muskov odnos prema tehnologiji i inovacijama, naglašavajući njegov poriv prema viziji budućnosti i rješavanju globalnih problema kroz tehnološki napredak. Kroz prizmu njegovih projekata poput kolonizacije Marsa i razvoja održive energije, plasiran je uvid u to kako Musk vidi svijet i koje su mu vrijednosti važne.

Doduše, Muskovi projekti često izazivaju etičke dileme; na primjer, razvoj autonomnih vozila ili kolonizacija Marsa otvaraju pitanja o sigurnosti, privatnosti i ekološkim posljedicama. Kako ta pitanja nisu samo relevantna za Muskove projekte već se tiču cijelog društva koje se suočava s izazovima modernog doba, knjiga tu i tamo zadire i u sferu posljedica Muskovih inovacija.

Kao što je u biografiji Stevea Jobsa isticao njegove inovacije kao materijalizaciju strasti prema tehnološkom rovanju po nepoznatom, tako Isaacson opisuje Muska kao "ovisnika o drami", što se očituje u njegovim poslovnim odlukama i osobnom životu. Zapravo, u nekim je aspektima prilično jednostavno povezati Jobsa i Muska. Strasti, perfekcionizam i opsesija kontrolom zajednički su za oba inovatora i to je prilično utjecalo na njihov pristup poslovanju. Tako Isaacson za oba vizionara kaže da su im arogancija i sebičnost često otežavali poziciju u razvoju poslovnih poduhvata.

Kao što je to mnogo puta medijski naglašavano, i u ovoj je biografiji Musk prikazan kao čovjek koji balansira između genijalnosti i destruktivnosti. Njegova sposobnost da stvara inovacije često dolazi s cijenom: brutalnost prema zaposlenicima i nerealna očekivanja samo su neki od aspekata koji ga čine kontroverznim likom. Isaacson pritom ne izbjegava kritizirati Muska, ali ga također prikazuje kao vizionara koji je promijenio automobilsku i svemirsku industriju. Zanimljive su priče o suradnicima koji su se osjećali iznimno motivirano raditi s njim, ali i o onima koji su napustili projekte zbog stresa i pritiska koje je Musk stvarao.

Isaacson nastoji ubaciti što više biografskih detalja koji nisu izravno vezani za posao. Tako navodi kako je 2018. godine bio prilično psihički labilan, priznavši da radi po 120 sati na tjedan i da je zadnji put imao tjedan dana odmora 2001. godine kada je morao ležati zbog malarije. To priznanje prenijeli su mnogi mediji i nakon toga dionice Tesle pale su za devet posto.

Jedna od najzanimljivijih kontroverzi koja se pojavila u knjizi odnosi se na Muskovo navodno gašenje Starlink usluga za ukrajinske dronove tijekom rata u Ukrajini. Ova tvrdnja izazvala je burne reakcije, a sam Musk je negirao optužbe, što je dovelo do dodatnih rasprava o etici poslovanja u kriznim situacijama. 
Prema biografiji, Musk je prekinuo signal Starlinka kako bi spriječio ukrajinske snage da koriste ovu tehnologiju za napade na ruske snage, nakon što su ga Rusi uvjeravali da bi to moglo dovesti do eskalacije sukoba. Ova odluka izazvala je brojne kritike, jer su mnogi smatrali da je time sabotirao napore Ukrajine u obrani. Isaacson piše da je Musk bio pod pritiskom i suočen s teškim odlukama koje su uključivale etička pitanja o ulozi tehnologije u ratnim sukobima. Ovaj incident dodatno je zakomplicirao percepciju Muska kao vođe i inovatora, jer se postavilo pitanje o njegovoj odgovornosti kao vlasnika kompanije koja pruža ključne tehnološke resurse u kriznim situacijama. Musk je kasnije negirao optužbe o sabotiranju, ali ovaj događaj ostaje jedan od ključnih trenutak u njegovoj karijeri koji ilustrira složenost njegovih odluka i utjecaj koji ima na globalna zbivanja. Kako je knjiga izvorno objavljena prije godinu dana, onda nije naglašena njegova potpora predsjedničkoj kampanji Donalda Trumpa.

No, bez obzira što je kroz cijelu knjigu utisak da ona nije pravljena po narudžbi, ponekad previše glorificira Muskovu osobnost bez dovoljno kritičkog pregleda njegovih mana. Isaacson se prilično trudi da pruži uravnotežen prikaz, ne zalazeći u dublju analizu negativnih posljedica Muskovih odluka. Možda to i ne bi bio neki problem da Musk nije iz godine u godinu sve zanimljiviji, dok se o pozadini nekih njegovih odluka i poteza manje zna.

Još jedna značajna kontroverza koju Walter Isaacson spominje u svojoj biografiji odnosi se na njegov odnos s društvenim mrežama, posebno s Twitterom (preimenovanim u X). Musk je 2022. godine preuzeo kontrolu nad Twitterom, što je izazvalo brojne reakcije u javnosti i medijima. Njegovo vođenje platforme dovelo je do brojnih promjena, uključujući smanjenje broja zaposlenika, promjenu pravila o moderiranju sadržaja i povećanje slobode govora, što je izazvalo zabrinutosti o širenju dezinformacija. Isaacson opisuje kako su Muskove odluke često bile impulzivne i vođene njegovim osobnim uvjerenjima, što je rezultiralo kaotičnom atmosferom unutar kompanije. Kritičari su istaknuli da su ove promjene mogle imati ozbiljne posljedice na način na koji se informacije dijele i percipiraju u društvu.

Muskova sposobnost da privuče pažnju i izazove rasprave putem svojih objava na Twitteru također je dodatno zakomplicirala njegovu sliku kao poslovnog lidera. Ova kontroverza ne samo da ilustrira Muskovu sklonost dramatičnim promjenama, već i izaziva pitanja o odgovornosti tehnoloških lidera u oblikovanju javnog diskursa i utjecaju koji imaju na društvo u cjelini. Isaacson se bavi tim pitanjima kroz prizmu Muskovih odluka, istražujući kako njegove ambicije i vizije mogu utjecati na širu sliku medijskog krajolika.

Kao i ranija ostvarenja, čitatelj prilično prohodno prolazi kroz štivo na šestotinjak stranica. To osobito vrijedi za precizne opise tehničkih aspekata Muskovih inovacija. Svaka etapa karijere detaljno je obrađena, a autor koristi anegdote koje olakšavaju razumijevanje složenosti situacija s kojima se Musk suočavao. Prvi dio posvećen je ponajviše PayPalu, SpaceX-u i Tesli, dok se u drugom dijelu problematizira transformacija Twittera u X, politička meandriranja te eksperimentiranja s umjetnom inteligencijom. 

I, dakako, željom da pošalje ljude na Mars. Ali, to je možda tema za nastavak biografije.