Žuti titl III: Prirodna domišljatost vs. umjetna inteligencija

Kao po pravilu, treći nastavci franšiza pojedinih filmova rezultiraju katastrofom, pamtljivim trashom ili se spominju kao neloša ostvarenja u odnosu na kasnije eksploatiranje izvorne ideje. Jer, gdje ima treći nastavak, kad-tad će osvanuti četvrti, možda peti itd. 

Izuzetak su ostvarenja koja su unaprijed planirana da budu trilogije. Slično je i s knjigama – treći nastavci obično su završni dijelovi trilogija. To se uglavnom odnosi na fikciju. No, što pomisliti kad se na tržištu pojavi treći nastavak publicističke knjige koja govori o filmovima? I onda u podnaslovu knjige stoji da je riječ o 50 najboljih nikad snimljenih filmova svih vremena.

Spektakularna enciklopedija nepostojećeg

Treći nastavak publicističke knjige o filmu koja se ovoga puta pretvorila u fikciju uistinu može na prvu biti privlačan valjda samo onima koji imaju tako čvrste živce, volju i želju da pogledaju hrvatski film u mraku kinodvorane. I one kojim se dopala prva dva Žuta titla Velimira Grgića i Marka Mihalinca – prvi s nizom filmskih trivia (idealno za pub kvizove), a drugi kao dostojan nastavak s doličnim imenom Povratak Žutog titla, opisan kao ukoričeni filmski zabavnik.

E, pa trica nije samo još jedan rollercoaster raznorodnih informacija iz svijeta filma (osobito azijskoga), nego spektakularna enciklopedija nikad snimljenih filmova s reprintima plakata i fotografijama iz filmova, sve u kreaciji umjetne inteligencije. Marko Mihalinec je, koristeći AI alate, generirao te slike i vizuale za knjigu. Plakati plasirani preko cijele stranice osobito su atraktivni i utisak je da bi uistinu mogli krasiti plakatne sandučiće ispred kina. 

Knjiga je strukturirana kao tipična filmska enciklopedija, s duhom kataloga prestižnog filmskog festivala. Svaki "film" dobiva svoj prostor, s detaljnim opisom, analizom i kritičkim osvrtom. Osim naslova, nudi se i godina i zemlja proizvodnje, minutaža, oznaka za uzrast kome je film namijenjen, kao i žanr filma. 

Svaka činjenična jedinica odgovara na pitanja: "Zašto je dobar?" i "O čemu je?" Kao scenaristi svakog pojedinog filma navedeni su jedan ili drugi autor, ovisno o filmu koji su zamislili. Ili možda, bolje rečeno, umislili. 

Ono što Žuti titl III (Rockmark, 2024.) čini posebno zabavnim jest način na koji autori miješaju stvarne činjenice iz filmske povijesti s izmišljenim elementima. Spominju se stvarni redatelji poput Akire Kurosave, Wesa Cravena, Larsa von Triera ili Kristijana Milića, što dodatno pojačava dojam autentičnosti. 

No, osobito je zabavno kada autori zamišljaju koprodukcijske filmove pa, na primjer, u hongkonškoj sportsko-borilačkoj dramapediji Kung fu picigin iz 2005. godine, uz Stephena Chowa i Chowa Yun-fata glume Boris Dvornik kao Barba, njegov sin Dino kao Dino i Duško Mucalo kao korumpirani lokalni šerif Duje. Kako su zamislili, posrijedi je akcijski film smješten na dalmatinskoj plaži, gdje se majstori borilačkih vještina bore za prevlast u piciginu. Autori su otišli toliko daleko da su izmislili i detalje o produkciji, uključujući anegdote sa snimanja o tome kako su glumci morali proći intenzivnu obuku u piciginu prije početka snimanja.

Iz stranice u stranicu pratimo kao Grgić i Mihalinec otpuštaju kočnice i stvaraju spektakularne filmske svjetove unutar granica nemogućeg, na čvrstim zasadima neprikosnovenog humora. Takav pristup ne samo da zabavlja čitatelja, nego ga usmjerava na stvarnu filmsku povijest i produkciju, istovremeno pobuđujući maštu o tome što bi moglo biti.

Iskupljenje u Remetincu? :) 

Zato Žuti titl III nije samo zbirka izmišljenih filmova, nego i zrcalo našega filmskog obzora. Kroz svoje fiktivne naslove, autori komentiraju i propituju trendove u filmskoj industriji, društvene norme i pop-kulturne fenomene. Ovo je posebno vidljivo u naslovima koji se referiraju na lokalne teme i specifičnosti, poput Iskupljenja u Remetincu, Bitke na Savi, Paklenog Vignja ili Hrvatskog ninje, koji spajaju globalne filmske hitove s lokalnim kontekstom.

Na primjer, Iskupljenje u Remetincu je opisano kao kontroverzni domaći hit koji je izazvao burne reakcije na Pulskom filmskom festivalu. Autori su izmislili čitavu medijsku oluju oko ovog filma, uključujući izmišljene intervjue s "redateljem" i "glumcima", kao i fiktivne novinske članke koji raspravljaju o društvenim implikacijama filma.

Hrvatski ninja je, pak, zamišljen kao neobična mješavina povijesnog epa i borilačkih vještina, gdje se tajanstveni ratnik bori protiv osmanskih osvajača koristeći drevne nindža tehnike. Autori su stvorili čitavu mitologiju oko ovog lika, uključujući i izmišljene legende o tajnim nindža klanovima koji su navodno postojali u Hrvatskoj tijekom srednjeg vijeka.

Zombi kombi Wesa Cravena iz 1985. predstavljen je kao kultni horor koji je stekao međunarodno priznanje na festivalima žanrovskog filma. Autori su otišli toliko daleko da su izmislili čitavu subkulturu fanova ovog nepostojećeg filma, uključujući i detalje o cosplay događajima i fan teorijama koje su se razvile oko misterija u filmu.

Sve to bi moglo ostati na razini urnebesno zabavnog koncepta za jednokratnu uporabu da nije vještog stila pisanja – kod obojice. Autori vješto balansiraju između ozbiljnog tona filmske kritike i suptilne parodije, stvarajući tekst koji je istovremeno informativan i zabavan. Dobro, više zabavan, nego informativan. Pritom se između redaka nudi mnoštvo filmskih referenci, odnosno ono što bi Britanci nazvali Easter egg. 

Uvučenost u nepostojeći svijet

Osim samih opisa filmova, Žuti titl III sadrži i elemente koji dodatno uvlače čitatelja u svijet izmišljenih filmova. To uključuje lažne intervjue s "redateljima" i "glumcima" te izmišljene anegdote sa snimanja. Autori su otišli korak dalje i stvorili lažne web stranice za neke od izmišljenih filmova, gdje čitatelji mogu pronaći dodatne informacije, behind the scenes fotografije i čak "isječke" iz filmova. 

Ovo proširenje svijeta izmišljenih filmova izvan granica knjige stvara novo iskustvo koje briše granice između stvarnosti i fikcije. Tu su i "izbačeni filmovi" s popisa gdje se provukao i biografski film o underground producentu Plazmaticku, što je DJ ime za Marka Mihalinca koji se bavi i glazbenom produkcijom. 

Zanimljivo je primijetiti kako su neki od izmišljenih filmova iz Žutog titla III već počeli živjeti vlastiti život izvan knjige. Fanovi su počeli stvarati fan art, pisati fan fiction i čak organizirati događaje inspirirane ovim nepostojećim filmovima. Ovo pokazuje snagu kreativne vizije autora i potencijal koji ovi izmišljeni filmovi imaju da postanu dio šire pop-kulturne svijesti.

Na društvenim mrežama su se pojavile stranice posvećene pojedinim "filmovima" iz knjige, gdje obožavatelji raspravljaju o svojim omiljenim scenama, likovima i teorijama. Neki su čak počeli stvarati vlastite "nastavke" ili "spin-offove" ovih nepostojećih filmova, dodatno proširujući izmišljeni filmski svemir koji su Grgić i Mihalinec stvorili.

Zapravo, ne znam je li to tako, posljednja dva odlomka napisao je Perplexity.

Spajajući elemente fikcije, kritike, povijesti i tehnološke inovacije, Grgić i Mihalinec stvorili su knjigu koja je istovremeno zabavna, provokativna i edukativna. Žuti titl III pravi je dragulj za filmske sladokusce, no i svi ostali koji je uzmu u ruke, neće se htjeti odvojiti od nje. Knjiga predstavlja vrhunac Žutog titla kao književnog fenomena, zaokružujući dvadesetogodišnje putovanje koje je započelo kao alternativni pogled na film, a završilo kao jedinstveni kulturni artefakt koji deletira granice između stvarnosti i mašte.
No, uvjeren sam da se ovim naslovom neće završiti Žuti titl. Jer, što je trilogija bez četvrtog dijela?