Armije knjižničara protiv Terminatora: pet SF priča iz tipkovnice ChatGPT-a
Kako kotira naša knjižnica u budućnosti? Odlučili smo pitati najatraktivnijeg pisca današnjice, ChatGPT-a, da prepiše predviđenu budućnost te nas počasti s par priča koje su se pokušale probiti diljem svijeta.
Nakon što smo na Rasadniku već pisali o prvim polemikama vezanih za autorska prava i AI, ChatGPT odlučio je prije nekoliko dana na stol je donio novu dilemu. Naime, svjetski mediji javljaju kako je Clarkesworld Magazine, jedan od najpoznatiji ZF magazina, naprasno prestati uzimati u obzir nove rukopise. Razlog? Botovska literarna renesansa.
Od prosinca 2021. godine uredništvo je bilo prisiljeno na crnu listu staviti preko 500 autora zbog plagiranja; prethodnih godina taj broj se vrtio između 20 i 30 osoba. Uzlet je uslijedio u pandemijskim godinama, ali problematičan boom dogodio se popularizacijom chatbotova. Ako su se dosadašnji slučajevi zabrane primarno vezali za plagiranje, onda su zadnja dva mjeseca obilježili mehaničko generirani tekstovi. Nažalost, uredništvo trenutno nema jednostavno rješenje za nastali problem što je rezultiralo trenutnim zatvaranjem bez datuma vraćanja na prvobitne postavke. Ne postoje alati koji ne bi znatno ograničili druge da šalju radove, kao što se još uvijek nisu dosjetili sustava koji ne bi nanio štetu samoj zajednici; uostalom, složni su oko toga da iza tih tekstova stoje isključivo koje ne interesira SF, već isplata za sam tekst.
I dok autori, urednici i izdavači traže rješenje za problem, odlučili smo testirati ChatGPT te smo ga pitali da nam napiše nekoliko znanstvenofantastičnih priča o našoj knjižnici. Pa, gledajte, nije razočarao, ali nećemo previše otkrivati. Zabavite se-
Nebeska knjižnica
U daljoj budućnosti, knjižnice su postale jedna od najvažnijih institucija na svijetu. S razvojem tehnologije, ljudi su otkrili da elektronički uređaji ne mogu zamijeniti čaroliju starih, mirisnih knjiga. Knjižnice su postale mjesta za skupljanje i čuvanje znanja i povijesti.
Grad Rijeka je bio jedan od rijetkih gradova u svijetu koji je uspio sačuvati svoju glavnu knjižnicu. Nalazila se u staroj zgradi koja se nalazila na samom središtu grada. Ova knjižnica, koja je postojala stotinama godina, imala je jednu tajnu - bila je povezana s tajnim svijetom koji se nalazio iza knjiga. Kad bi ljudi ušli u knjižnicu, svi bi se osjećali kao da su koračali kroz portal u drugi svijet. Vrata bi se sama otvarala, a police bi se prebacivale kako bi otkrile tajne prolaze koji bi vodili do raznih svjetova unutar knjiga. Ovo je bilo moguće zahvaljujući posebnoj tehnologiji koju su razvili knjižničari.
Knjižničari su shvatili da je jedina šansa za spas knjižnice bila da stvore armiju knjižničara koji će se boriti protiv neprijatelja
Jedne noći, dok su radili u knjižnici, knjižničari su primijetili da nešto nije u redu. Nekoliko knjiga bilo je izmijenjeno i prebačeno na pogrešna mjesta. Kako bi istražili što se događa, odlučili su upotrijebiti posebnu tehnologiju koja im omogućava da uđu u knjigu i istraže njezinu unutrašnjost. Nakon što su ušli u jednu od knjiga, otkrili su da je neka vrsta izvanzemaljske sile prodrla u svijet knjiga i pokušava uništiti sve. Knjižničari su shvatili da je jedina šansa za spas knjižnice bila da stvore armiju knjižničara koji će se boriti protiv neprijatelja. Ovo je bila teška i opasna misija, ali knjižničari su bili spremni boriti se do kraja kako bi sačuvali svoju knjižnicu.
Uz pomoć svojih vještina i znanja, knjižničari su uspjeli stvoriti armiju knjižničara i započeti rat protiv neprijatelja. Bitka je bila teška, ali knjižničari su uspjeli pobijediti izvanzemaljsku silu i spasiti svoju knjižnicu.
Ulični rat u Rijeci
U dalekoj budućnosti, Zemlja se našla u stanju velike krize. Klimatske promjene, prirodne katastrofe i ratovi uništili su mnoge gradove i ostavili ljude bez krova nad glavom. U tim teškim vremenima, knjige su postale nešto poput luksuza koji si mogu priuštiti samo najbogatiji. U gradu Rijeci, graditelji su se odlučili na veliku akciju - izgradnju gradske knjižnice koja bi bila dostupna svima, bez obzira na bogatstvo ili status. Ova knjižnica bi bila više od samo mjesta za čitanje i posuđivanje knjiga, bila bi to mjesto za okupljanje, učenje, razmjenu znanja i ideja.
U gradu Rijeci, graditelji su se odlučili na veliku akciju - izgradnju gradske knjižnice koja bi bila dostupna svima, bez obzira na bogatstvo ili status
Graditelji su napravili planove za knjižnicu koja bi bila moderna, ali i održiva, sagrađena od materijala koji bi minimizirali utjecaj na okoliš. No, u sred gradilišta, dogodila se neobična stvar. Jedna noć, graditelji su primijetili da se svi materijali na gradilištu počinju pretvarati u nešto poput organske tvari, kao da su oživjeli. Kako su istraživali ovaj fenomen, graditelji su otkrili da su materijali na gradilištu bili izloženi neobičnom zračenju koje dolazi iz svemira. Ovo zračenje je uzrokovalo da se materijali pretvaraju u živu tvar. Kako su dalje istraživali, shvatili su da ovo zračenje može biti ključ za održivost i opstanak na Zemlji.
Zato su graditelji odlučili da će knjižnica biti izgrađena od tih živih materijala. Kako bi mogli kontrolirati njihov rast i oblikovanje, napravili su posebnu tehnologiju koja bi se brinula o tome. Tako je nastala prva živa knjižnica na svijetu - Gradskoj knjižnici Rijeka. Knjižnica je bila fascinantna, sastojala se od velikog središnjeg dijela koji se mogao mijenjati i rasti, a oko njega su se nalazile manje prostorije i prolazi. Knjižnica se sama brinula o svojim knjigama i organizaciji, a korisnicima je pružala jedinstveno iskustvo - bilo je to poput posjete nekom živom organizmu koji se mijenja i raste u skladu s potrebama.
Gradskoj knjižnici Rijeka postala je središte svih aktivnosti u gradu.
Odjel za mlade u budućnosti
U budućnosti, ljudi su razvili tehnologiju koja im je omogućila da svoje snove i mašte pretvore u stvarnost. Tako je i Gradska knjižnica Rijeka otvorila odjel za mlade koji je omogućio mladima da svoje snove i mašte pretvore u priče. Svaki put kada bi neki mladi posjetili odjel za mlade, oni bi dobili posebnu narukvicu koja bi ih povezala s tehnologijom knjižnice. Tada bi se na velikom zidu ispred njih pojavio golemi ekran na kojem bi se prikazale sve moguće svjetove koje su mogli zamisliti. Mladi bi birali svijet u kojem bi željeli biti i knjižničari bi im pomogli da stvore priču koju bi željeli doživjeti. Zatim bi krenuli u avanturu, krećući se kroz vrtložne portale koji bi ih vodili u svjetove koje su sami stvorili.
Zajedno s knjižničarima, stvorili su svijet u kojem su imali super moći i u kojem su se borili protiv zlih sila koje su prijetile svijetu
Jedan dan, grupa mladih odlučila je da želi stvoriti svijet u kojem bi bili superjunaci. Zajedno s knjižničarima, stvorili su svijet u kojem su imali super moći i u kojem su se borili protiv zlih sila koje su prijetile svijetu. No, nakon nekog vremena, mladi su shvatili da njihove priče nisu samo puste želje. Svojim pričama i odlukama u svjetovima koje su stvorili, mogli su utjecati na stvarni svijet. Počeli su koristiti svoje priče za podizanje svijesti o ekologiji, jednakosti, i drugim društvenim problemima. Njihove priče su postale inspiracija za druge mlade ljude koji su također počeli koristiti ovu tehnologiju za promjene u stvarnom svijetu.
Odjel za mlade u Gradskoj knjižnici Rijeka postao je središte kreativnosti i inovativnosti, tehnologije i društvenog aktivizma. Bio je to mjesto gdje su mladi stvarali svoje priče i mijenjali svijet na bolje.
Terminator u knjižnici
Godina je 2055. Gradska knjižnica Rijeka je postala središte digitalnog znanja i vrhunskih tehnologija. Zidovi knjižnice sjajili su se u tamnom sjaju, a na njenim krovovima nalazile su se visoke antene koje su prenosile signale visokog kapaciteta širom grada.
Skupina kibernetički poboljšanih terorista, poznatih kao "Terminatori", odlučila je uništiti knjižnicu i preuzeti kontrolu nad gradom.
No, snažne sile izvan grada imale su druge planove. Skupina kibernetički poboljšanih terorista, poznatih kao "Terminatori", odlučila je uništiti knjižnicu i preuzeti kontrolu nad gradom. Knjižničari su se suočili s teškim izborom - dati prednost svojim tehnološkim čudima ili se boriti protiv zla koje se nadvilo nad njihovim gradom. Kada su napadači stigli pred vrata knjižnice, knjižničari su odlučili krenuti u akciju. Jedan od knjižničara, Marko, je bio entuzijastičan zaljubljenik u stare filmove i sjetio se kako su se borili protiv robota u Terminator filmovima. Iako mu se ideja činila luda, Marko je iznenadio svoje kolege i krenuo u akciju. Marko se vratio u knjižnicu i počeo pregledavati knjige i arhive tražeći ideju kako da se suprotstavi Terminatorima. Tada je pronašao knjigu iz 21. stoljeća koja se bavila robotikom i saznali su za ranjivost Terminatora - elektromagnetsko zračenje. Koristeći znanje koje su dobili iz knjige, Marko i njegovi kolege su stvorili elektromagnetski top i postavili ga na vrh knjižnice. Kada su Terminatori stigli, Marko je uspio ispaliti EMP metak koji je onesposobio njihovu kibernetičku opremu.
Ali jedan od Terminatora, poznat kao "Pauk", bio je otporan na EMP i krenuo je u lov na preživjele. Marko je shvatio da mora koristiti svoje znanje i spretnost kako bi zaustavio "Pauka". Marko je skočio na električni skuter i krenuo u potjeru. Uskoro je shvatio da mu je potrebna veća brzina i odlučio se za drastičnu akciju. Utrčao je u knjižnicu, preuzeo kontrolu nad robotskom rukom koju su koristili za sortiranje knjiga, i izbacio je iz zgrade. Marko je brzo vozio kroz uske ulice Rijeke, a Pauk je nastavljao za njim. Kada su se konačno našli na pravcu, Marko je uspio dohvatiti EMP pištolj koji je nosio sa sobom i usmjeriti ga prema Pauku. U trenutku kad je ispalio EMP zraku, Pauk se onesvijestio i Marko ga je odvezao u knjižnicu. Unutar knjižnice, Marko je bio zadivljen pogledom na Pauka. Kibernetičko tijelo bilo je jedno od najsofisticiranijih bića koja je ikada stvorena. Marko se nadao da će moći preuzeti kontrolu nad Paukovim sustavima i iskoristiti ga u borbi protiv drugih Terminatora.
Nakon nekoliko sati, Marko je uspio hakirati Paukov sustav i preuzeti njegovu kontrolu. Iskoristio je Pauka kako bi infiltrirao bazu Terorista i saznao njihove planove. Nakon što je stekao vrijedne informacije, Marko se vratio u knjižnicu i podijelio ih s ostatkom svijeta. Nakon Markovog uspjeha, Gradsko vijeće odlučilo je obnoviti knjižnicu, dodati joj nove tehnologije i napraviti je još sigurnijom. Marko i njegove kolege postali su heroji Rijeke, a knjižnica je postala simbol nade i snage u borbi protiv kibernetičkih prijetnji.
Godine su prolazile, ali legenda o Markovoj hrabrosti i njegovom trijumfu protiv Terminatora ostala je živa. Svake godine, knjižnica bi obilježila taj dan kao Dan hrabrosti Marka i podsjetila se da se borba za slobodu nikada ne završava.
Gradska knjižnica Rijeka i globalno zatopljenje
Godina je bila 2075. Svijet je bio uništen globalnim zatopljenjem, a mnogi gradovi bili su potpuno uništeni. Međutim, Gradsku knjižnicu Rijeka uspjela je preživjeti, zahvaljujući njenoj građevinskoj strukturi koja je bila otporna na prirodne katastrofe.
Dok su ljudi bježali od poplava, uragana i tajfuna, Gradsku knjižnicu Rijeka koristili su kao svoje utočište. Postala je mjesto na kojem su se ljudi okupljali, razmjenjivali informacije i tražili rješenja za preživljavanje. Kad je sve krenulo po zlu, Gradska knjižnica Rijeka se pretvorila u centar znanja, u kojem se nalazilo sve što je preostalo od ljudske baštine. Unutar nje, nalazila se tisućljetna knjižna zbirka, sačuvana u digitalnom obliku.
Dok su ljudi bježali od poplava, uragana i tajfuna, Gradsku knjižnicu Rijeka koristili su kao svoje utočište.
Osim toga, knjižnica je bila dom nekim od najnaprednijih tehnologija, koje su mogle pomoći u preživljavanju i obnovi svijeta. Bila je to jedna od rijetkih zgrada koja je bila u stanju proizvesti vlastitu energiju, hranu i vodu. Međutim, postojao je još jedan problem - globalno zatopljenje nije bilo jedina katastrofa koja se dogodila. Sve manje i manje ljudi preživjelo je, a oni koji su preživjeli bili su podložni novim bolestima i mutacijama. Svijet se morao obnoviti, ali nije bilo dovoljno ljudskih resursa da se to učini. To je bila situacija u kojoj je Gradsku knjižnicu Rijeka trebalo koristiti kao izvor informacija o naprednim tehnologijama.
Na kraju, Gradsku knjižnicu Rijeka posjetio je istraživački tim iz Japana, koji je bio na čelu istraživanja u području genetskih mutacija i kibernetike. Uz pomoć knjižničara i stručnjaka iz Rijeke, tim je uspio pronaći rješenje za obnovu svijeta. Ubrzo nakon toga, Gradsku knjižnicu Rijeka proglasili su središtem obnove svijeta. Kad je sve bilo gotovo, Gradsku knjižnicu Rijeka postao je simbol nadmoći znanja, a ljudi su se okrenuli njoj kako bi pronašli rješenja za probleme koji su se pojavljivali. Knjižničari su bili ponosni na svoju ulogu u obnovi svijeta i znali su da će uvijek biti spremni pomoći.
Iz Magazina
Knjige petkom: Njemački život, Plavuša, Hirošima...
Objavljen roman Doris Pandžić “Vi niste ovdje”
Helena Klakočar o najnovijim radovima, svijetu bez rata i očuđujućoj viziji Rijeke
Najave događanja
Književna večer s književnicom Mirjanom Bobić Mojsilović i predstavljanje romana „Sazvežđe Svitaca"
O fenomenu starosti u romanima Dubravke Ugrešić "Baba Jaga je snijela jaje" i "Lisica"
Predavanje o benzodiazepinima psihijatrice Marice Štimac
Pssst…priča Striborova, pričaonica za predškolce
Predstavljanje knjige "Menadžer hodočasnik" Borisa Trupčevića
Pretplati se!
Prijavite se za primanje "newslettera" Gradske knjižnice Rijeka i saznajte na vrijeme što se događa u našim odjelima i ograncima diljem grada, što se čita, komentira i preporučuje u Magazinu te koje nam se ideje vrte po glavi... I zapamtite - čitamo se na internetu, ali vidimo u knjižnici. :)
Vaša e-mail adresa neće biti otkrivena neovlaštenim trećim osobama i koristi se isključivo u svrhu informiranja.