Jasen Boko: Huckleberry Finn bio je junak mog odrastanja u splitskom Varošu

Mjesec hrvatske knjige nikada nije bio veći u Gradskoj knjižnici Rijeka! A nije samo do dodatnih kvadrata, već do preko 40 različitih radionica, razgovora, izložbi i drugih tuljenja kulture. Povodom svega toga (i uobičajene svakodnevice) odlučili smo sa svakim autorom i autoricom, kreativcem i kreativkom uključenima u naša kulturna zbivanja suočiti s pet pitanja, u skladu s temom Mjeseca hrvatske knjige - "Pričaj mi". 

Koliko je za vas bilo važno pripovijedanje tijekom djetinjstva? Kojih priča se sjećate?

Odrastao sam na dječjoj literaturi, rano sam počeo čitati, a kako nisu bila vremena ni televizije ni mobitela, jako puno sam čitao. Znam da sam negdje do desete godine imao već problema što još zanimljivo pronaći na dječjem odjelu splitske knjižnice. Uvijek bi me se dojmile knjige o onome što će me kasnije odrediti – priče o pustolovnim putovanjima. Huckleberry Finn bio je junak mog odrastanja u splitskom Varošu koji je tada nudio mogućnost pustolovine. Osim njega na moje je odrastanje sigurno utjecala "Kroz pustinju i prašinu" Henryka Sienkiewicza. Roditelji mi nisu čitali ili pričali priče, ali su puno pričali o svom odrastanju i povijesti naše obitelji i svojim precima koji su živjeli bogate živote.

Kako biste opisali svoje pripovijedanje? Koliko vam je trebalo da pronađete svoj glas?

Pa svoj sam glas našao kroz putopise i, donekle, knjige za djecu. Još od kraja osamdesetih objavljivao sam u novinama i časopisima reportaže iz dalekih krajeva u kojem sam putovao, a onda sam  dio njih prikupio u knjigu Peta strana svijeta 2006. Nakon toga postalo mi je jasno da želim spojiti dvije svoje velike ljubavi: književnost i putovanje. Moj pripovjedački glas se sigurno oblikovao onim što sam studirao i radio: studij dramaturgije i književnosti omogućili su mi poznavanje strukture slaganja priče i uputili me u djelo uspješnih književnika od kojih sam učio, a dugogodišnji profesionalni novinarski rad sigurno je oblikovao moj stil.

Možete nam u tri rečenice opisati vaš posljednji naslov ili projekt?

Uvijek sam paralelno u više projekata, ali posljednja je knjiga "Od Dnjepra do Jadrana", pa evo tri rečenice. Migracije su oduvijek bitno određivale čovječanstvo, da njih nije bilo ljudska vrsta ostala bi u Africi, one su jednostavno imanentne čovjeku. Nova knjiga je povijesni putopis, potraga za našim korijenima kroz tri migracije bitne za ovaj dio svijeta, one Indoeuropljana, Slavena i Hrvata. Temelji se na povijesnim činjenicama i stručnoj literaturi, koju kombiniram s vlastitim, nadam se duhovitim primjedbama, a glavni motiv knjige je činjenica da smo svi jednom došli kao migranti i da nemamo pravo ove nove migrante koji bježe od bijede i rata optuživati da je ovo „naš“ teritorij i da nemaju na njemu što raditi.

Mjeseci hrvatske knjige se već godinama nižu – kakav je prema vama status knjige  Hrvatskoj?

Očito je da posljednjih godina Ministarstvo kulture i medija RH intenzivno radi – uz pomoć knjižnica i knjižničara koji u tome imaju bitnu ulogu - i ulaže u promociju čitanja i književnih manifestacija koje za svrhu imaju popularizaciju knjige. Na sreću, Mjesec hrvatske knjige nije jedina takva manifestacija. I odgovorni ljudi u Ministarstvu, kao i svi mi koji volimo knjigu, prepoznali su velike promjene koje se događaju u suvremenom svijetu, marginalizaciju kulture i činjenicu da sve manje mladih čita. Nove medijske forme i društvene mreže kojima su mladi okrenuti ne vole puno slova, piše se manje, materijal je više slikovni i banalan. Nestaje strpljenje za duže forme kakve knjige jesu. Iskreno, nadam se da je riječ samo o privremenoj modi i trendu i da će, u ne tako dalekoj budućnosti, započeti povratak knjizi. A nada umire posljednja!

Preporučite nam jedan knjigu, jednu seriju i jednu destinaciju za posjetiti tijekom mjeseca hrvatske knjige!

Seriju ne mogu preporučiti jer sve manje gledam televiziju kao prilično jednosmjeran medij koji i ne traži našu mentalnu i duhovnu aktivnost. Ima odličnih serija, naravno, ali ja jednostavno osjećam da mi nedostaje vremena i da postoje pametniji načini od televizije da ga se iskoristi. 

I opet, sve manje čitam beletristiku, više sam okrenut povijesti, publicistici i kvalitetnim putopisima. U tom bih smislu preporučio bilo koju knjigu mog putopisnog uzora poljskog novinara i putopisca Ryszarda Kapuścińskog, možda prije svega "Putovanja s Herodotom", jer baš tako nekako – u društvu poznatih povijesnih osoba i ja često putujem. I o tome višestrukom iskustvu putovanja pokušavam pisati.

A što se tiče preporuke destinacije -  a pretpostavljam da se ovdje od mene ne očekuje preporuka da se iz Mjeseca hrvatske knjige pobjegne na daleku destinaciju – odavno sam putujući shvatio da živimo u prelijepoj zemlji. Od Istre do Baranje i Konavala odaberite nasumice bilo koju destinaciju i nećete pogriješiti. Bit ćete okruženi prirodnim ljepotama i senzacionalnim povijesno-kulturnim slojevima. Idealna mjesta za čitanje.

Jasen Boko diplomirani je profesor književnosti i dramaturg. Radio je u Slobodnoj Dalmaciji kao novinar-komentator, urednik kulturne rubrike i kazališni i književni kritičar. Nakon toga bio je samostalni umjetnik, kao slobodni pisac, da bi od prosinca 2012. u Drami splitskog HNK bio prvo ravnatelj, a zatim dramaturg i producent. Godine 2023. Napušta HNK i opet je u vodama slobodnjaka. U tridesetak godina pisanja za scenu napisao je dvadesetak drama izvedenih na scenama Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije u četrdesetak profesionalnih produkcija. Više radio drama i adaptacija izvedeno mu je u Dramskom programu Hrvatskog radija, surađuje i na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskom radiju. Dramski program HTV-a na jesen 2017. po njegovu scenariju prikazao je četverodijelnu biografsku igrano–dokumentarnu seriju TIN – 30 godina putovanja. Za svoj književni rad nagrađivan je s više nagrada (Kiklop, Marin Držić, Mali Marulić…) Kao dramaturg surađivao je na više od dvadeset kazališnih projekata u Hrvatskoj i Sloveniji, preveo je više dramskih tekstova s engleskog jezika. Bio je predavač kolegija Primjeri iz dramske književnosti, Lutkarstvo i scenska kultura te Scenska kultura na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Objavio je 17 knjiga: Kazališni sat i druga drama izdan je 1995., a 2002. izašao je njegov izbor iz hrvatske drame devedesetih Nova hrvatska drama, koji uz sedam odabranih drama donosi i opširan predgovor. Tin, biografija Trideset godina putovanja, romansirani je životopis Tina Ujevića koju je napisao 2005., a drugo, dopunjeno izdanje objavljeno je 2017. Zbirku putopisa Peta strana svijeta, izdao je 2006., a 2007. objavio je knjigu teatroloških radova Zapisi iz kazališnog (su)mraka. Na Putu svile (kako nam je lagao Marko Polo) putopis o putovanju legendarnom rutom lokalnim prijevozom, objavio je 2009. (drugo, dopunjeno izdanje 2024.), a Priče iz muzeja namijenjene su mlađoj publici (2010.). Kazalište ilustriranu knjigu za djecu objavio je Srbiji 2012. (prevedena na azerbajdžanski, turski i španjolski, a objavljena je i u Hrvatskoj), a Tragovima Odiseja (2012.) provokativan je putopis koji istražuje suvremeni Mediteran i ulogu Odiseja u europskoj kulturi, te donosi neočekivana otkrića o mjestima po kojima je putovao itački kralj. Godine 2013. u Beogradu mu je objavljena knjiga Putovanje za početnike. Godine 2014. iz tiska je izišla Za Aleksandrom Velikim u srce Azije (Zapisi iz zemalja gdje mitovi još žive). Slijede biografija Dioklecijana objavljena 2016., Latinskom Amerikom uzvodno – za Che Guevarom od Patagonije do Kube (2019.), Život i smrt uz svetu rijeku – Gangesom od Himalaje do Bengalskog zaljeva (2020.) i dvije slikovnice: Djeca Titicace (2021.) i Djeca Kalaša (2023.).

Intenzivno putuje i objavljuje priče, reportaže i knjige s putovanja, a često vodi i organizirane ture. Kao putnik, putopisac i promotor kulture putovanja održao je stotine predavanja o svojim knjigama i putovanjima na brojnim skupovima i festivalima u više zemalja i čest je gost u medijima.

Jasen Boko, o sebi: Raduje me činjenica da sam puno toga stigao u ovih svojih šest desetljeća. Radio sam u rudnicima zlata u Australiji i tvornici ribe na norveškom sjeveru, brao maline u Quebecu, studirao u New Yorku, autostopirao u Burmi i Iranu, penjao se po Himalaji, kupao u Titicaci, nosio eksploziv u kamenolomu, rušio ostarjele dimnjake u tvornicama, spuštao se niz kanjone… Ima još: putovao sam Putem svile lokalnim prijevozom, susreo se s Odisejom na Mljetu (dobro, ovo zamalo), tražio Aleksandra među talibanima u Afganistanu, Dioklecijana u Turskoj, Che Guevaru širom i poprijeko Južne Amerike, slavenske korijene u pontsko-kaspijskim stepama… Džipom sam istraživao Balkan, plovio Gangesom i Mekongom, penjao se slobodnim stilom u ekstremnim stijenama, putovao, putovao, putovao…

Donedavno okorjeli solo putnik posljednjih godina popuštam: osmišljavam i vodim ture za Hrvatski klub putnika u Indiju, Šri Lanku i po Balkanu.

Po zanimanju, barem onom u duši, sam – nomad.