Maja Klarić: Najbolje pamtim bajke Ivane Brlić Mažuranić i H. C. Andersena

Mjesec hrvatske knjige nikada nije bio veći u Gradskoj knjižnici Rijeka! A nije samo do dodatnih kvadrata, već do preko 40 različitih radionica, razgovora, izložbi i drugih tuljenja kulture. Povodom svega toga (i uobičajene svakodnevice) odlučili smo sa svakim autorom i autoricom, kreativcem i kreativkom uključenima u naša kulturna zbivanja suočiti s pet pitanja, u skladu s temom Mjeseca hrvatske knjige - "Pričaj mi". 

* Više o događanjima u Gradskoj knjižnici Rijeka u sklopu Mjeseca hrvatske knjige možete pročitati ovdje. *

Koliko je za vas bilo važno pripovijedanje tijekom djetinjstva? Kojih priča se sjećate?

Odrasla sam uz Međunarodni dječji festival u Šibeniku i jasno se sjećam da sam odmalena ta dva tjedna u godini provodila upijajući priče pripovjedača sa svih krajeva svijeta... Ostatak godine bih uglavnom sama čitala, razne knjige za djecu.. Najbolje pamtim bajke Ivane Brlić Mažuranić i H. C. Andersena, to su knjige koje ću sada s obnovljenim zanimanjem rado ponovno čitati svojoj djeci!

Kako biste opisali svoje pripovijedanje? Koliko vam je trebalo da pronađete svoj glas?

Čujem se kako pripovijedam izmišljene priče svojoj djeci i djeci koju obilazim Bookmobilom, vidim koliko ih to moje pričanje zaokuplja, obožavam glumiti razne likove i situacije pa mislim da mi to prilično dobro ide, a i volim pripovijedati. Moj glas je prvenstveno pjesnički, njega sam prilično brzo pronašla i počela njegovati, smatrati nečim svojim, još od osnovne škole.

Možete nam u tri rečenice opisati vaš posljednji naslov ili projekt?

Moja posljednja knjiga je zbirka poezije "Deset dugih dana" koju sam napisala pješačeći portugalskom rutom poznatog hodočašća Camino de Santiago. Put je trajao 10 dana tijekom kojih sam prehodala 250 km i gotovo svakodnevno kisnula! Knjiga je hibrid poezije i proze, a osim o hodanju govori i o osobnim gubicima, motivaciji za pisanje i ljubavi prema pješačenju.

Mjeseci hrvatske knjige se već godinama nižu – kakav je prema vama status knjige  Hrvatskoj?

Knjiga i književnost su u javnosti cijenjeni, rado viđeni, nezamjenjivi - pa ipak, knjige jako mali broj ljudi kupuje, na čitanja poezije dolaze samo pjesnici i njihova obitelj, honorari su nikakvi, književni časopisi umiru. Prema tome, postoji golem jaz između naših osjećaja prema knjizi i realnog statusa i valorizacije.

Preporučite nam jedan knjigu, jednu seriju i jednu destinaciju za posjetiti tijekom mjeseca hrvatske knjige!

Knjiga "O čemu ne govorimo" Slavenke Drakulić, serija "Pad kuće Usher", a destinacija? Dođite kod nas u Umag! Početkom studenog Bojan Krivokapić održat će genijalnu radionicu pisanja za voditelje radionica, u organizaciji Pučkog učilišta!

Maja Klarić rođena je 1985. godine u Šibeniku. Diplomirala je Engleski jezik i književnost i Komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis.“ Piše poeziju i prozu, a radi kao urednica i književna prevoditeljica. Vodi Kulturnu udrugu Fotopoetika u sklopu koje organizira razna događanja kao što su međunarodni pjesnički susreti Šumski pjesnici u Butorima pored Grožnjana i pjesnička rezidencija Vesna Parun u Šibeniku. Objavljivala je u raznim novinama i časopisima: Zarez, Quorum, Knjigomat, Poezija, Tema... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona), Castello di Duino (Trst), Ulaznica (Zrenjanin). Nagrađena je na međunarodnom pjesničkom natječaju Castello di Duino (Trst, Italija, 2008.), međunarodnom natječaju za kratku priču Sea of Words (Barcelona, Španjolska, 2008.) i natječaju Reciklažom do umjetnosti na otoku Krku (2019.). Dobitnica je UNESCO-ove stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012.i 2019. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je četiri zbirke putopisne poezije – Život u ruksaku (AGM, 2012.), Quinta Pitanga (V.B.Z., 2013.),Nedovršeno stvaranje (vlastita naklada, 2015.) i Četiri elementa (Sandorf, 2020.) te dva prozno-poetska putopisa:Vrijeme badema o hodočašću Camino de Santiago i Približavanje zore: Put 88 hramova o zen-budističkom hodočašću u Japanu. Poezija joj je prevedena na engleski, talijanski, španjolski, mađarski, grčki, portugalski i farsi.