Problemi s vidom i pisanje na računalu
Bez obzira na to preferirate li čitanje s papira ili ekrana, činjenica je da nam se u život uvukla tehnologija koja nam olakšava život, a čiji nam uređaji, rječnikom Top liste nadrealista, ferceraju pred očima. Društvene mreže, elektronička pošta, sve s predznakom online ili e- čemu dugotrajno izlažemo vid, neminovno dovodi do zamora očiju. To znamo, s tim nema iznenađenja, no iznenađenje koje je mene dočekalo, dalo mi je misliti o jednoj drugoj i ne posve različitoj temi.
Prije nekoliko godina, prijateljica, inače spisateljica, kazala mi je kako ona svoje tekstove piše isključivo koristeći pisaću mašinu. Moja prva misao bila: "OK, ovo je oveći hipsteraj", no onda sam promislio i zaključio kako u tipkanju ima nečeg romantičnog, jer u svaku rečenicu moraš unijeti mnogo truda, a ne samo stihijski tipkati. No istina je po običaju bila negdje drugdje.
Prijateljica/spisateljica (koju neću imenovati već ću to ostaviti da ona, ako ikad bude to željela, učini sama) je objasnila kako ima specifičnu dijagnozu zbog koje ne može gledati u LCD monitor dulje od nekoliko minuta. U početku je tekstove zapisivala olovkom, potom se snalazila tipkajući na staroj pisaćoj mašini, da bi na koncu pribjegla jednoj od varijanti modernije verzije pisaćeg stroja.
Nakon svake od ovih stvaralačkih faza, netko bi od volontera ukućana zgotovljeni tekst pretipkavao u Word. U međuvremenu su se usavršili OCR programi koji skenirani tekst pretvaraju u digitalni tekst format, no računajte s tim da većina pisaca svoju strast prema pisanju upražnjava noću, pa ma koliko tipkanje na mehaničkoj pisaćoj mašini bilo romantično, proces je dug i ništa manje bučan, a samim time i iritantan. Za ukućane, naravno.
Njezin problem me podsjetio na moj - ja naime ne mogu dugo čitati s papira. Čak mi je dugotrajno čitanje ugodnije s ekrana nego s papira, a rješenje za višesatno čitanje pronašao sam na pola puta između papira i monitora, u Kindle uređaju čija e-ink (elektronička tinta) tehnologija prikaza ekrana dizajnirana da oponaša izgled tinte i papira zbog čega pruža osjećaj identičan čitanju s papira, a za koji mogu reći da je u mom slučaju čak i ugodniji, jer ekran ne podsjeća na papir samo izgledom, već i dodirom, te se s njega čita bez problema po suncu, pod neonom ili bilo kojim drugim izvorom svjetla, bez ikakve refleksije.
Iako se čini kako je priča o e-ink tehnologiji važna samo ljudima s izraženim problemima s vidom, tu se ipak krije nešto više. Stručnjaci su objasnili zašto se ljudsko oko, koje je dugotrajno izloženo monitoru s vremenom oštećuje. Fokusiranje oka na ekran teže je od fokusiranja na prikaz na papiru, zato što je slika na ekranu stvorena od sitnih točaka (piksela) koje imaju jasan centar i nejasne rubove, a zbog čega je oko izloženo stalnom naprezanju.
Pridodajmo tome titranje kao i refleksiju ekrana i u konačnici s vremenom imamo zamor očnih mišića, teškoću u fokusiranju, promjenu u percepciji boja, osjetljivost na svjetlost, suhe ili suzne oči, svrab, peckanje…
Godinama sam sebi lagao kako nemam problema s vidom, no ako napravim brzu računicu u kojoj sam posljednjih 25 godina minimalno 3 sata dnevno gledao u ekran, a imajući na umu da se za razliku od tehnologije, morfologija oka nije mijenjala tisućama godina, jasniji je rezultat u kojemu danas bez naočala ne mogu provjeriti e-mail. Zbog svega ovoga, ova me tema poprilično zainteresirala.
Zainteresiravši se za stanje spomenute spisateljice/prijateljice Google mi je pomogao saznati kako isti problem muči golem broj ljudi, zbog čega sam se naravno zapitao: Ako su elektronički čitači dugotrajno rješenje za čitanje kod osoba s problemima s vidom, koje je rješenje za osobe poput moje prijateljice/spisateljice i sve druge ljude koji moraju pisati, a koji iz bilo kojeg razloga ne mogu koristiti klasičan ekran?
Surfajući webom pronašao sam pet mogućih rješenja za ovaj problem:
1) Mehanička/električna pisaća mašina
2) Prijenosni tekst procesor
3) E-ink tablet ili E-ink eksterni monitor + laptop
4) E-ink tablet + vanjska tipkovnica
5) E-ink laptop
1) Mehanička/električna pisaća mašina
Klasika i malo naprednija klasika; kucanje na mehaničkoj ili električnoj pisaćoj mašini. Tekst nakucan na papiru potrebno je skenirati, te učitati nekim od programa za prepoznavanje teksta (OCR – optical character recognition). Tako prebačen tekst u digitalni tekst format, naknadno se može obrađivati u nekom tekstu procesoru, primjerice u Wordu. Postoji mnogo načina za to napraviti, potražite u Googleu termin “How To Convert Image To Text”.
2) Prijenosni tekst procesor
Prijenosni tekst procesori izgledaju kao san svakog hipstera no riječ je o uređajima koji se lako spajaju i sinkroniziraju s računalom. Može ih se nabaviti na eBayu za cca 20-30 USD, a najpouzdaniji i najpopularniji suAlphaSmarttNeo22 iQuickpadd Pro.
Svakako je vrijedan spomena i prijenosni uređaj PomeraDM1000 čija je cijena na Amazonu od 200 do 450 USD. Tekst pohranjuje na internu memoriju koja je proširiva SD karticom, a koristi i Bluetooth pa se lako spaja s ostalim uređajima. Ono što u specifikacijama ne piše, a važno je – Pomera u svaku datoteku može pohraniti do 10.000 riječi nakon čega kreira novu datoteku. Uzmimo da rukopis od 200 stranica čini približno 50.000 riječi, to znači da će Pomera roman osrednje duljine podijeliti u četiri datoteke. To i nije neka velika prepreka pisanju, no takvo ograničenje u najmanju je ruku čudno.
Modernija alternativa svega navedenog je Freewritee EE-ink Typewriter tvrtkeAstrohauss; Wi-Fi pisaća mašina s E-ink ekranom te podrškom za cloud servise (Dropbox, Google Drive i Evernote). Nova verzijaFreewriteaa ima i našu tipkovnicu što ispravljanje teksta svodi na tipfelere. Format zapisa je “plain text format” što znači da je tekst moguće naknadno uređivati u Wordu. Najveća mana je cijena. Cca 400 eura za Wi-Fi pisaću mašinu čini mi se puno, no za one koji žele ulagati u alate koji će im trajati godinama, a zbog tegoba su im nužni, vjerujem da je cijena sporedna stavka.
3) E-ink tablet ili E-ink eksterni monitor + laptop
Za ovu kombinaciju dovoljan je vremešni laptop koji je nabavljiv za nekoliko stotina kuna, snažan taman toliko da digne neki OS i tekst procesor (npr. stare Windowse + Word) gdje se na laptop spaja E-ink ekran ili E-ink tablet koji se koriste kao vanjski ekran. Najpopularniji E-ink tableti trenutno su Surface Pro, Sony Digital Paper i The reMarkable Paper Tablet. Jedino o čemu treba voditi računa jest da kompjutor ima priključak koji koristi tablet ili monitor.
4) E-ink Tablet + vanjska tipkovnica
Ovo je po rezultatima Google tražilice najpopularnija kombinacija za pisanje. Jedino je važno da prije kupovine provjerite jesu li tablet i tipkovnica Bluetooth kompatibilni. Na primjer, kod recenzije OnyxBooxx Kepler Pro tableta, našao sam kako je naznačeno da taj uređaj koristi Bluetooth 4.0, no navodno je riječ o verziji Androida (4.0.x) koji ne podržava Bluetooth 4.0.
5) E-ink laptop
Za ovo se treba još malo strpjeti. Onyx je predstavio prototip laptopa s E-ink ekranom koji čak i u ovoj varijanti izgleda odlično. Ako bih se kladio koja će kompanija uložiti novac u ovaj projekt, rekao bih Microsoft ili Amazon. Potvrde li se predviđanja, bit će dostupan do konca iduće godine. Uz to, iako sramežljivo, na tržištu su već neko vrijeme prisutni mobiteli koji koriste E-ink. Rusi su se javili s Android smartphoneom s dvostrukim ekranom od kojih jedan koristi E-ink tehnologiju. Zove se YotaPhone, stao je na inačici 2, a u međuvremenu je firma bankrotirala. Da, šteta, no stvar se pokrenula. Tu su i kineski HiSensee također s inačicom 2 te Oukitel U6. Svi su ovi smartphone uređaji odlično prihvaćeni u Rusiji, Aziji i Sjevernoj Americi, što dokazuje kako na tržištu postoji potreba za svakodnevnim korištenjem E-ink tehnologije. Zato s pravom možemo biti optimistični i u dogledno vrijeme očekivati široku dostupnost modernih alata za pisanje.
Sredinom 90-tih ljudi su se od ekrana štitili staklenim panelima sa zaštitnim premazom koji bi se pričvrstili ispred monitora. S vremenom je tehnologija izrade monitora napredovala, no i dalje je to daleko od onoga što je prirodno našem organu vida. Možda uskoro netko izumi zaštitne naočale koje će nam olakšati rad na računalu, a do tad, ako imate iskustva s ovom temom, slobodno komentirajte članak i sugerirajte rješenja. Ogroman broj ljudi bit će vam zahvalan.
Iz Magazina
Knjige petkom: Njemački život, Plavuša, Hirošima...
Objavljen roman Doris Pandžić “Vi niste ovdje”
Helena Klakočar o najnovijim radovima, svijetu bez rata i očuđujućoj viziji Rijeke
Najave događanja
Književna večer s književnicom Mirjanom Bobić Mojsilović i predstavljanje romana „Sazvežđe Svitaca"
O fenomenu starosti u romanima Dubravke Ugrešić "Baba Jaga je snijela jaje" i "Lisica"
Predavanje o benzodiazepinima psihijatrice Marice Štimac
Pssst…priča Striborova, pričaonica za predškolce
Predstavljanje knjige "Menadžer hodočasnik" Borisa Trupčevića
Pretplati se!
Prijavite se za primanje "newslettera" Gradske knjižnice Rijeka i saznajte na vrijeme što se događa u našim odjelima i ograncima diljem grada, što se čita, komentira i preporučuje u Magazinu te koje nam se ideje vrte po glavi... I zapamtite - čitamo se na internetu, ali vidimo u knjižnici. :)
Vaša e-mail adresa neće biti otkrivena neovlaštenim trećim osobama i koristi se isključivo u svrhu informiranja.