"Tex " i "Kriminal" - (isključivo) stripovi s brkovima?
Ustvrdili smo da postoje „knjige s brkovima“ i dali smo nekoliko primjera kojima smo potvrdili tvrdnju da uistinu postoji literatura koju više čitaju muškarci. No, postoje li onda i „stripovi s brkovima“? Zapitajmo se najprije smiju li se stripovi ubrajati u pravu književnost...
Premda se percepcija stripa u službenih 120 godina postojanja popravila nabolje, pojedini su nastavnici još uvijek neprijateljski nastrojeni prema tom književnom obliku. Doduše, sve su rjeđi negativistički intonirani komentari u kojima se učenicima smjelo tvrdi kako „strip nije knjiga“, ali ipak ih se povremeno može čuti. Za očekivati je da ti isti nastavnici ne prihvaćaju strip kao valjani književni naslov kad je u pitanju čitanje, pisanje i prezentiranje izborne, a kamoli redovne lektire.
Dvostruk posao iščitavanja
Ako stripu niječemo pripadnost književnosti zbog prisutnosti vizualnih sastavnica, tada bismo po istoj logici iz područja književnosti trebali izbaciti slikovnice te djela za djecu i mlade u kojima crtež uvjerljivo dominira nad tekstom.
Pripada li strip šundu ili umjetničkim strujanjima? Naravno, u širokom moru devete umjetnosti nađe se primjera šund literature, baš kao što je slučaj kod književnih djela i ostalih umjetnosti, ali ipak prevladavaju umjetnička ostvarenja. U vremenima u kojima se očigledno čita sve manje, rijetki će nastavnici i staratelji ograničavati djetetu (izborno) štivo, već će im biti drago da mladi čitaju bilo što, pa makar to nešto bili stripovi. Unatoč preporukama rijetkih nastavnika, stripovi se ipak uredno posuđuju ili kupuju pa čitaju, ne izazivajući pritom degradaciju u intelektualnom ili moralnom smislu.
Kao primjer vizualno-tekstualne literature, strip od čitatelja iziskuje dvostruk posao iščitavanja jer, istodobno se moraju proučavati i likovne i tekstualne komponente. Sadržajno gledano, Duricu Ivice Bednjanca podjednako vole čitati i dječaci i djevojčice, no istina je da postoje stripovi koji svojom tematikom više odgovaraju muškom rodu i stripovi koje više preferiraju pripadnice ženskoga roda.
Pijuckanje kave uz logorsku vatru
Mange, grafičke novele i romani prilično dobro kotiraju kod čitatelja i čitateljica, no ima među stripovima i naslova (bolje reći, žanrova) koji nisu naročito popularni kod čitateljica. Tu svakako spadaju stripovi vestern tematike, kao što je komercijalni serijal Tex te nekomercijalni serijal Kriminal koji bismo mogli svrstati u kategoriju strip noir.
Serijal Tex startao je u Italiji davne 1948. godine, u vrijeme kada je vestern bio iznimno popularan filmski žanr, a bio je raširen na poljima devete umjetnosti. Od 1948. godine do danas izdano je u regularnoj seriji 675 epizoda o pravednom teksaškom rendžeru Texu Willeru koji uvijek ispravno procjenjuje i razlikuje pozitivce od negativaca. Čvrst i nemilosrdan u provođenju pravde, nerijetko na mrtvo premlati sumnjivca da bi dobio potrebne informacije. Djeluje sam ili uz pomoć vjernih prijatelja (Indijanac Tiger Jack, sin Kit i stari rendžer Kit Carson) [1]
Brojni očigledni i simpatični stereotipi čine serijal Tex u kojem većinu epizoda možemo opisati kao čistokrvne vesterne priče, dok su pojedine hibrid vesterna i fantastike (jedan od Texovih okorjelih neprijatelja je čarobnjak Mefisto, čovjek kojem nisu ni strane ni odbojne sile zla). U pričama dominira šaketanje i pucnjava u kojoj loši izvuku deblji kraj, odresci i krumpirići u restoranu, nadmudrivanja s Carsonom, cigareta i kava uz logorsku vatru pod otvorenim nebom obavezni su sastojci Texovog pravedničkog života. Prokušani scenariji i višestruko korištene formule čini mnoge epizode, nema tu mjesta za velika dramaturška iznenađenja i inovacije. Tex i njegova klapa dobiju prijateljski poziv za pomoć ili se slučajno nađu blizu nesretnika u nevolji pa mu odluče nesebično pomoći. Pravda je u Texovom slučaju i brza i dostižna. Ljubiteljima Texa spomenuti serijal služi kao zabavno štivo, kratki odmor i bijeg od svakodnevice, njima ne smetaju predvidljivi scenariji i prisutnost šablona, ali zato neki gube vrijeme na amaterske rasprave o crtežu[3]
Tex nije realan lik, to je jasno i najokorjelijim ljubiteljima serijala. Teško da će se takav momak sresti u stvarnosti, što je vjerojatno razlog zašto se čitateljice stripova ne mogu poistovjetiti s tim svijetom. Mora da im je strano pijuckanje kave uz logorsku vatru i izlaganje vlastitog života što se neumorno nastavlja iz avanture u avanturu 69 godina.
Film noir i strip noir
Osim vesterna, koji je svoje zlatno doba proživio od četrdesetih do šezdesetih godina 20. stoljeća[4]
Kriminalistički serijal Kriminal[6]
Za razliku od serijala Tex, u serijalu Kriminal nije zanemaren ženski faktor, tu ne manjka fatalnih žena koje su posrnule pod teretom životnih neprilika ili bile zavedene tjelesnim ugodama što ih velikodušno pružaju zabranjene supstance i loši momci, no ni ženska prisutnost ne privlači čitateljice noiru i neo-noiru. Neovisno o žanrovskoj pripadnosti, kriminalistički serijal Kriminal posjeduje kvalitetu u scenarističkoj i crtačkoj izvedbi, zorno su predočene sudbine marginalaca kojima se sreća uporno odbija nasmiješiti. Baš kao u filmu, tako i u stripu žanrovi noir i neo-noir (skupa s drugim podžanrovima) danas nisu naročito cijenjeni među čitateljskim grupacijama koje vrijeme i novac radije utroše na popularnije žanrove i tematiku (superherojština, fantasy, ZF), a noir i neo-noir nipošto više nisu komercijalni i maspopularni žanrovi.
Bitna razlika između serijala Tex i Kriminal jest (ne)prisutnost sretnog završetka. Dok kod Texa pravda uvijek na kraju bude zadovoljena, glavni protagonisti serijala Kriminal redovno budu posve skršeni, okolnosti im ne idu na ruku[7]
Iz Magazina
Knjige petkom: Kolibrić, Povijest pčela, Sapiens...
5 šarenih stripova: Lajka, Umbrella Academy, Fantastic Four...
Jasen Boko: Zaboravljamo da smo svi jednom bili migranti koji išli za boljim životom
Najave događanja
Predstavljanje knjiga "A što kad se netko naš razboli" i "Kako kreirati najbolju godinu u životu" Brune Šimleše
Božićna čarolija u kuhinji, demonstracijsko degustacijske radionice s Bojanom Matek
Predstavljanje knjige "Otok Krk za vrijeme Prvog svjetskog rata" Tvrtka Božića
Pretplati se!
Prijavite se za primanje "newslettera" Gradske knjižnice Rijeka i saznajte na vrijeme što se događa u našim odjelima i ograncima diljem grada, što se čita, komentira i preporučuje u Magazinu te koje nam se ideje vrte po glavi... I zapamtite - čitamo se na internetu, ali vidimo u knjižnici. :)
Vaša e-mail adresa neće biti otkrivena neovlaštenim trećim osobama i koristi se isključivo u svrhu informiranja.