U šetnji finskim knjižnicama: snažna okrenutost zajednici, inovacijama i izazovima budućnosti

Erasmus+ projekti uvijek su bili zanimljivi našoj knjižnici jer nam pružaju razne mogućnosti u cjeloživotnom obrazovanju; od učenja novih vještina i načina rada do pružanja novih perspektiva u poslovanju knjižnica. 

Erasmus+ nas je ovoga puta odveo po svježu dozu novih ideja na sjever Europe, u finski Helsinki. Imali smo priliku upoznati dio zemlje poznate po jezerima, saunama, slatkišima, Muminima, dizajnu, pomaknutim bendovima na Eurosongu…

Helsinki ostavlja snažan dojam odgovornosti i brige o javnom prostoru i to kroz očito promišljanje, planiranje i uređivanje infrastrukture, zelenih površina i komunalnih sadržaja. Dizajn i estetika praktičnog, ali lijepog, uz isticanje uređenih prirodnih zelenih oaza, prožima grad. Jedan od najpoznatijih finskih arhitekata, urbanista, dizajnera, Alvar Alto, koji je projektirao neke od najdojmljivijih građevina u Finskoj, poznat je po svom modernističkom, ali organskom pristupu arhitekturi i dizajnu. 

On je zaslužan i za mnoge dizajnerske komade namještaja koji su postali bezvremenski poput poznate stolice Artek Stool 60 koja je simbol modernističkog univerzalnog dizajna. Pojam dostupnog, funkcionalnog i lijepoga nastavlja se i u tehnologiji pa tako znamo da je legendarna NOKIA 3310 došla upravo iz Finske, kao i otvoreni Linux operativni sustav. Moda također ne zaostaje, pa smo tako na ulicama često imali prilike vidjeti brend Marimekko i njihov zaštitni cvjetni motiv, inspiriran finskim krajolikom i prirodnom baštinom.

Na sličan način Finci su pristupali i raznim drugim javnim sustavima pa tako i onom po kojem su i najpoznatiji -  sustavu obrazovanja, ali i kulture. Što posredno uključuje i veliko ulaganje u knjige, izdavaštvo i, ono što nas najviše zanima - knjižnice! 

Nordijski pristup knjižničarstvu nerijetko je i hrvatskim knjižnicama bio glavna nit vodilja u pristupu organizaciji kvalitetnih usluga i programa, a danas se nordijski model funkcioniranja javnog knjižničarstva nerijetko spominje u kontekstu izvanrednih javnih servisa u službi svojih građana i korisnika. 

Često su to vrlo fleksibilni, demokratični javni prostori koji su vrlo dostupni, skoro u potpunosti besplatni, ali pomno dizajnirani u skladu s trenutačnim potrebama. 

U današnje vrijeme velikih tehnoloških zaokreta, umjetne inteligencije, beskonačnih oblikovanja kojima upravljaju algoritmi, zanimalo nas je kako to utječe na poslovanje knjižnica u Helsinkiju, odnosno u njegovom širem metropolitanskom području, pa smo tako posjetili knjižnice i u Espoou i Vaantai.

Oda Helsinkiju

Prva knjižnica u našem planu i programu bila je dojmljiva Oodi. Smještena u centru Helsinkija, nasuprot zgradi parlamenta, važna je urbana karika kulturnomedijskog huba kojeg čine i glazbeni centar, dvorana Finlandia, kuća Sanoma te muzej suvremene umjetnosti Kiasma. 

Nije nevažno spomenuti da se glavni kolodvor nalazi odmah iza same zgrade knjižnice. (Prva poveznica s Gradskom knjižnicom Rijeka je tu! 🙂) Dakle, oda je važno sjecište zajednice i nerijetko se spominje kao dobar primjer projektiranja i planiranja tzv. trećeg prostora. Neizostavna je i činjenica da se radi o prekrasnom arhitektonskom zdanju, radu ALA arhitektonske firme, koje privlači i turiste i lokalne građane. 

Zbog svega navedenoga, mogli bi pomisliti da se radi o glavnoj, centralnoj helsinškoj knjižnici što nije točno. Oodi je jedan od 37 ogranaka Gradske knjižnice Helsinki i dio je Helmet sustava knjižnica, a izgrađena je 2018. godine kao poklon svim građanima Finske za 100 godišnjicu finske nezavisnosti.

Dojam i atmosfera samog prostora nikoga ne može ostaviti ravnodušnima. S jedne strane kino i bistro, s druge strane desetak stolova sa šahovskim pločama. Energija je mirna, ali dinamična i začudna jer prva stvar koju vidiš u knjižnici nisu knjige. 

Dizajn interijera, arhitektonska rješenja poput ogromnih staklenih površina i način korištenja drva u prostoru, navode da se možda ipak ne radi o javnom prostoru već da se nalazimo u nekom fancy co-working prostoru. Ta vrsta začudnosti prisutna je kroz obilazak cijele zgrade, kroz čitav prvi kat makerspacea te drugog kata popunjenog niskim osvijetljenim policama s knjigama i časopisima, dječjim odjelom, kafićem i terasom. 

Odmah pronalazimo i veselimo se svim sličnostima s našom knjižnicom, ali još jasnije vidimo razlike i mjesta kojima težimo u budućnosti.

U prvom redu mogli smo primijetiti da su digitalne inovacije i tehnologija dio svakodnevnog poslovanja, od postojećih usluga i servisa za korisnike pa do funkcioniranja samog knjižničarskog sustava. 

Makerspace je opremljen vrhunskom digitalnom opremom, instrumentima i alatima. Uobičajeno je korištenje raznih vrsta printera, od onih namijenjenih za velike formate pa do printera tekstila. Ovdje se nalaze i šivaće mašine, parna postaja, laserski rezači, 3D printeri. 

Glazbeni studio, studio za elektronsku glazbu, podcast studio tik uz kuhinju te sobe za sastanke i rasprave čitateljskih klubova. Sve što jedan suvremeni, urbani makerspace jedne knjižnice može imati. 

Ono što je upečatljivo kod ovih usluga jest samostalnost u korištenju i samostalnost u učenju novih vještina. Do it yourself logika nije samo vidljiva u korištenju knjižnica već i u svim uslužnim djelatnostima. Objašnjenje leži u realno visokom trošku zaposlenika, ali, s druge strane, ima tu pozitivnu stranu poticanja visoke razine otpornosti i prilagodljivosti društva.

Mnogo rutiniziranih poslova u knjižnici zamijenila je tehnologija, roboti i algoritmi. Na primjer, Tatu, Patu i Veera u Oodiju imaju zadatak raznošenja knjiga po katovima. Radi se o robotima koji su dio automatizirane knjižnične mreže koja uključuje i nama poznate radnje samozaduživanja i samorazduživanja. 

Vrhunac te automatizacije čini tzv. floating collection, odnosno jedinstvena zbirka knjiga koja ne ovisi o jednoj lokaciji i jednoj knjižnici, već cirkulira u više knjižnica u Helmet regiji. To podrazumijeva i mogućnost da korisnik posuđuje knjigu u jednoj knjižnici, a vratiti je može u drugu. RFID tehnologija, uz pomoć više od 140 zadanih stavki koje sadrži algoritam, omogućava fleksibilnost i praktičnost koju uživa korisnik, a olakšava posao knjižničaru. Posjetili smo i Pasila knjižnicu, glavnu knjižnicu Helemet regije te sjecište ovog automatiziranog sustava (Intelligent Material Management System IMMS™).

Sello i Tikkurila - jednostavna i pametna rješenja za korisnike

Naš obilazak knjižnica nastavljen je u Espoo regiji, u Sello knjižnici koja se nalazi uz ogromni šoping centar. Radi se o jednoj od najvećih i najposjećenijih knjižnica u Finskoj. Opremljena je bogatim fondom knjiga, makerspaceom, odjelom za mlade, dječjim odjelom, a gotovo svakodnevno se održavaju razni programi za sve dobne skupine. 

Zanimljivo je što se posebna pažnja stavlja na usluge i aktivnosti za strance i imigrante pa je dostupno i mnogo informacija o učenju jezika, zapošljavanju, razumijevanju administracije i raznih građanskih obveza.

Knjižnica Tikkurila, dio Vantaa knjižnica, možda ima najinovativnija rješenja u području korisničkih usluga. Od posudbe razne građe, slušalica, laptopa i punjača do zanimljive knjižnice stvari koja uključuje štapove za nordijsko hodanje, opremu za vježbanje pa i ukulele, tlakomjer ili pak bušilice. 

Ova knjižnica ima zanimljiva digitalna i tehnološka rješenja poput sustava samozaduživanja/razduživanja, pametnih polica za rezervacije i tihih soba za rad i učenje, a uključeni su i u projekt kojim razvijaju mogućnosti robot knjižničara. Zanimljivo je i radno vrijeme za korisnike, odnosno sati za slobodno korištenje knjižnice - bez knjižničara.

Nacionalna knjižnica i posvećenost digitalnom fondu

Posjet Nacionalnoj knjižnici donio nam je zanimljiv uvid u razvijanje digitalnog fonda i njegovo korištenje. Knjižnica raspolaže raznim digitalnim resursima, uređuje i brine o više digitalnih fondova i posebnih zbirki. Nama je najzanimljiviji bio projekt E-library koji je zadužen za najveću posudbenu kolekciju e-knjiga u cijeloj zemlji. 

Financiran sredstvima ministarstva kulture, projekt brine o nabavci knjiga i odnosima s izdavačima. Nacionalna knjižnica usko surađuje s knjižničarima narodnih knjižnica koji rade u službama nabave u matičnim institucijama. E-knjige, audio-knjige i digitalni časopisi vrlo su živahan fond koji se često koristi i popularan je među građanima.

Šoping centar idealno mjesto knjižnice za obitelj? Da!

U samom šoping centru Redi, na drugom katu smještena je Klasatama knjižnica koja se posebno izdvaja svojim dizajnerskim i funkcionalnim rješenjima, ali svome jedinstvenom cilju i načinu rada. 

Ciljana skupina korisnika ove knjižnice su obitelji s djecom i mladi, s posebnim fokusom na programe u kojima sudjeluju i najmlađi, ali i roditelji, bake, djedovi… Knjižnica je smještena u novi kvart grada, a daljnja izgradnja i doseljavanje su u procesu. 

U ovoj knjižnici je najjasnija ta međusobna potreba za izgradnjom isprofiliranih korisničkih usluga, knjižnog fonda i programa. Korisnici, ali i razne udruge i drugi dionici, aktivno sudjeluju u volonterskim programima, programskim aktivnostima i prijedlozima za nabavu građe. 

Ideja o ogranku Gradske knjižnice Rijeka u Tower Centru, ZTC-u ili Martiju postaju sve zanimljivije i o kojima i u našem riječkom kontekstu možemo (i trebamo) promišljati.

Otpornost i podrška - ključni faktori u izgradnji društva

Rad knjižničara u Finskoj temelji se na jakoj korisničkoj usluzi uz obavezno osluškivanje svih potreba i mogućnosti koje jedno društvo treba sada, ali i u budućnosti. 

Sve suvišne radnje pokušavaju se eliminirati ili svesti na minimum uz pomoć tehnologije koja je shvaćena kao saveznik i pomagač, a ne katastrofično - kao neizbježan kraj knjižničara. U Helmet sustavu osjeti se povezanost raznih gradskih usluga s knjižnicama, a čitava javna mreža ima konkretne vizije i ciljeve za daljnji razvoj. 

Slika onoga što žele od knjižnica do 2033. vrlo je jasna, a ta strategija poslovanja kao poster (i konstantan podsjetnik) visi u hodnicima knjižnica. Sve navedeno je naravno potpomognuto velikim financijskim izdvajanjima za kulturu i razumno shvaćeno kao ulaganje u čvrstu, otpornu zajednicu koja može odolijevati stalnim promjenama i prijetnjama suvremenog svijeta. 

Razgovori i pripreme za razdoblja nestabilnosti nisu nepoznata tema. Mogući ruski napadi, aktiviranje finske vojske na granici Europe, veliki imigracijskih valovi, klimatske promjene… Sve su to realni scenariji kojima se Finci bave i o kojima duboko promišljaju. 

U tom kontekstu knjižnice imaju važnu edukativnu ulogu, veliku moć i mogućnosti senzibiliziranja i integracije društva te izraženu funkciju javnog prostora za kvalitetno provođenje slobodnog vremena.

Rad kolega u Helsinkiju od 25. do 28. kolovoza 2025. godine pratili su Niko Cvjetković, Jelena Stipetić Šušak, Sanja Žalac Čičak i Tanja Badanjak.

Aktivnost je dio  Erasmus + projekta u sklopu akreditacije u području obrazovanja odraslih - broj projekta 2024-1-HR01-KA121-ADU-000236289

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.