Ususret Danu žena predstavljamo: Snažne žene u stripu

Međunarodni dan žena obilježava se 8. ožujka, a ideja se prvi put pojavila početkom 20. stoljeća u doba industrijalizacije, potaknuta izrazito lošim i opasnim radnim uvjetima žena u tvornicama. Žene zaposlene u tekstilnoj industriji prosvjedovale su boreći se za bolje uvjete, 8. ožujka 1957. u New Yorku. Policija ih je rastjerala, a one su osnovale sindikat i nastavile borbu. Ta borba nije još završena, iako su žene postigle veća prava i dalje postoje dijelovi svijeta u kojima im ravnopravnost nije zajamčena. Žene i dalje pronalaze inspiraciju i snagu za borbu u povijesnim uspješnim akcijama, ali i u fikciji. 

Medijska reprezentacija ženstvenosti utječe na svjesnoj ili podsvjesnoj razini na vlastitu percepciju moći žene i posredno na vjerojatnost djelovanja. Stoga su nam izrazito važni snažni ženski likovi u literaturi, što stvarni, a što fikcionalni. Što se stripa tiče, ženski likovi su često antiheroine ili karakteri koji ne pripadaju potpuno pozitivcima ili negativcima, nego balansiraju negdje između (je li to muška percepcija ženske prirode ili su negativke privlačnije?). 

Neke od najpoznatijih junakinja i antijunakinja su Catwoman, Batgirl, Spider Woman, Electra, Wonder woman, Harley Quinn i Poison Ivy. Njihovi su kostimi i općenita prezentacija često hiperseksualizirani, prvenstveno zbog prevlasti muške publike. Ipak, ovi likovi i dalje inspiriraju žene i djevojčice diljem svijeta. No, osim fikcionalnih, u nastavku ćemo predstaviti i prave heroine - stvarne žene koje mijenjaju našu stvarnost, poput aktivistice Nazik al Abid, novinarke Nellie Bly, real-utopistice Thérèse Clerc, socijalne radnice i nobelovke Leymah Gbowee. Jeste li čuli za njih? 

Mi priznajemo da nismo, prethodno čitanju knjiga koje vam donosimo u današnjoj listi preporuka, iz jednostavnog razloga što se premalo govori o stvarnim junakinjama. 

Ipak, počnimo s fikcijom i to jednom od najpopularnijih negativki iz svijeta DC Comics - Harley Qinn. Strip Stjepana Šejića Harleen o postanku legendarne antiheroine Harley Quinn jedva smo dočekali na našim policama. Mlada psihijatrica dr. Harleen Quinzel pokušava dokazati svoju revolucionarnu teoriju o lijeku protiv ludila koje progoni Gotham City tako što će uroniti u umove najopasnijih pacijenata u Sanatoriju Arkham. 

Provodeći vrijeme u društvu mentalno oboljelih zločinaca posebno se povezuje s jednim pacijentom, Jokerom i tu počinje njihova uvrnuta romansa. Na trenutke, dinamika između ovo dvoje karaktera podsjeća na Clarice i Hannibala iz Kad jaganjci utihnu. Strip je vizualno vrlo atraktivan, a priča je uzbudljiva i drži interes čitatelja do samoga kraja. 

Interesantno je pročitati na kraju knjige ilustrirani vremenski prikaz nastanka stripa. Šejićev kreativni proces uključuje razradu osnovnih ideja kao natuknica koje zatim pretvara u sličice, umjesto pisanja klasičnog scenarija. Šejić je surađivao s DC Comics i na stripu Underworld o Aquamanu u brojevima 25-30, te Suicide Squad broj 20, a autor je još nekoliko samostalnih stripova. Kao dodatnu zanimljivost ističemo da Šejić živi u okolici Crikvenice sa suprugom Lindom Šejić, također uspješnom autoricom stripova prvenstveno namijenjenih američkoj publici.

Još jedna preporuka s naših stripovskih polica Odjela za mlade je Velvet autora Eda Brubakera i ilustratora Stevea Eptinga. Velvet je špijunski triler, a svidjet će se ljubiteljima tajnih službi, black-ops i prave akcije s puno obrata. Velvet Templeton je tajnica u državnoj agenciji ARC-7 zaduženoj za međunarodnu špijunažu koja se igrom slučaja nađe s one strane zakona. 

Nakon što se u krivo vrijeme nađe na krivom mjestu, biva progonjena od strane bivših kolega, no rijetko tko u agenciji zna da Velvet krije neke ozbiljne tajne te da može biti itekako opasna kad je situacija na to natjera. Strip pomalo podsjeća na akciju iz Bournovog identiteta, ali u ženskoj varijanti. 

Autor Brubaker i ilustrator Epting već su dobro poznati stripaškoj publici sa svojim bestsellerom o još jednom superjunaku: Captain America: The Winter Soldier. Dodatni bonus pri kraju stripa je članak o povijesti špijunskih priča do Hladnog rata autora Jessa Nevinsa, a posebna poslastica je članak istog autora Pobočnica: od mita do stvarnosti na posljednjim stranicama knjige. U istom saznajemo pregršt zanimljivosti o ženama u fikciji i stvarnoj povijesti, knjizi i stripu koje su polako iz pozicije tzv. pobočnice (sidekick - pomagačica, ona koja je uz glavnog muškog lika, ali kao manje važan ili čak submisivni lik) prerasle u glavne junakinje.

Nakon fikcije, dolazimo do onih stvarnih heroina, pozitivki koje su doista živjele i mijenjale povijest, ili barem tijek vlastitog života akcijama koje su za njih bile često riskantne. Neke od njih i danas se bore se za vlastita osnovna prava. Čitajmo o njima.

Marjane Satrapi, autorica poznata po svom stripu Persepolis, priredila je knjigu Žena, život, sloboda, okupivši trojcu stručnjaka Farida Vahida (politolog), Jean-Pierrea Perrina (izvjestitelj) i Abbasa Milanija (povjesničar) i čak sedamnaest strip autora iz Europe, SAD-a i Irana, a sve povodom prve godišnjice prosvjeda i mučnog događaja koji mu je prethodio.

Naime, 16. rujna 2022. u Iranu, studentica Mahsa Amini umire pod udarcima policije za vjerski moral jer nije “pravilno” nosila veo. Njezina smrt izazvala je niz prosvjeda, prava feministička revolucija u kojoj su (čak) i muškarci sudjelovali. Strip tematizira borbu žena za slobodu, uz neizbježno suočavanje sa društvenim, političkim i kulturnim normama koje ih ograničavaju.

Marjane Strapi je i sama kao autorica dobar reprezentativac snažne žene. Preživljava mladost obilježenu ratom u Iranu, te u dobi od 14 godina odlazi na školovanje u Austiju, vraća se u Iran na studij likovne umjetnosti te ponovno odlazi iz Irana, ovaj put u Francusku. 

Njena autobiografska priča Perzepolis prodana je u više milijuna primjeraka i prevedena na više od sto jezika, a New York Times ju je proglasio drugom najvećom knjigom u posljednjih trideset godina. Isti je i adaptiran u animirani film, te osvojio dva Césara i nominaciju za Oscara.

Ženski glas čitave palete generacija iranskih žena ujedinjen je u još jednom sjajnom stripu iste autorice: Vezenje. Tematski sličan Perzepolisu, autobiografski poput i ostalih njezinih priča, Vezenje nam predstavlja odnose između žena, ali i dinamiku muško - ženskih odnosa kroz interesantne priče koje žene obične dijele uz čaj i vezenje. 

Satrapi svojom umjetnošću, filmom, slikarstvom i stripom aktivno potiče na neovisnost duha i borbu za slobodu.

Naposljetku, žene koje pomiču granice okupljene su pod naslovom Neustrašive: žene koje žive po svom autorice Pénélope Bagieu. Autorica je okupila niz od trideset interesantnih priča iz povijesti cijelog svijeta o snažnim ženama koje su rušile predrasude i promijenile tijek vlastite sudbine. 

Neke od ovih fantastičnih žena su glumica i izumiteljica Hedy Lamar, ginekologinja iz antičke Grčke Agnodika, carica Wu Zetian, plesačica i članica pokreta otpora Joséphine Baker, šamanka i apaška ratnica Lozen. Bagiu je priče pisala po jednu tjedno na svom blogu na stranicama Le Mondea, da bi ih kasnije okupila u knjigu, no na engleskom je izašla verzija s 29 priča, umjesto 30, zbog brutalnosti priče o kraljici bandita Phulan Devi, koju je kao 10-godišnjakinju silovao njezin suprug.

Zanimljivo je usporediti ženski lik koji proizlazi iz pera muškog autora i ilustratora, u odnosu na lik ženskih autorica i ilustratorica, od vizualne reprezentacije tijela likova, sve do karakterizacije. 

U svakom slučaju, nadamo se da ste pronašli snažan ženski lik koji vas inspirira, stvaran ili fikcionalan i da smo vas na trenutak podsjetili na to koliko je borba za slobodu, ljudska prava i ravnopravnost neprestano prisutna u životima žena diljem svijeta, čak i danas.