Wikipedijinih prvih 20 iliti zašto participativnost i otvorenost znanja sada imaju (još više) smisla?

Ako ste se enciklopedijama oduševili rano u životu legendarnom i nagrađivanom ‘enciklopedijom za djecu i omladinu - Svijet oko nas’ koju je Školska knjiga izdala 1960. i 1962. (2. svezak), a veliki broj kućanstava imao u svojoj biblioteci - onda ste se po današnjim kriterijima navikli na predobro - prerano.

Izdanja na kojima radi više od 150 autora, desetine umjetnika i ilustratora u 5 godina proizvede djelo od 490 stranica koje je inoviralo strukturno (međusobne poveznice), formalno (skoro jednako vizuala i teksta) i sadržajno (težište na tehnologiju i otkrića) koje će se reizdavati pola stoljeća danas je teško zamislivo u Hrvatskoj.

Mimo očitih promjena uvjeta produkcije i tržišta, te opće specijalizacije u znanjima neo-liberalizma, problem suvremenih enciklopedija i odnosa opće populacije prema enciklopedijama je vjerojatno najviše World Wide Web. Naime, ako niste jako specifično vezani uz usko stručno i visoko kodificirano polje za što vam je lako naći dobru enciklopediju koju želite imati pri ruci onda je web search jednostavna supstitucija za skoro sve ostalo.

Ranih 90-tih je Microsoftova Encarta prvo CD-ROM, pa i DVD izdanjima još zadržavala ideju opće enciklopedije kao kućne norme u digitalnom materijalnom obliku. Nakon prvih 5 godina eksponencijalnog rasta amaterska Wikipedija je komercijalnu Encartu pogurala na web, čak i da postane dijelom participativna, ali kako nije postala i otvorena, a uskoro ni više usporedivo dovoljno velika ni uspješna kao izdavački projekt (Microsoftu isplativa) - uskoro se i ugasila. Više nije bilo moguće raditi projekte koji u polju enciklopedistike na internetu ne uzimaju u obzir model rada, vrijednosti i resurse koje je oko sebe izgradila Wikipedija.

15. siječnja 2001. postala javnim webom upisom programerske test šale Hello World koju je upisao Jimmy Wales internet poduzetnik, su-osnivač Wikipedije koji je sada emeritus u upravi Wikimedija zaklade. On je uz Larry Sangera, koji je kao stručniji enciklopedist odradio dosta sadržajnih i strukturnih odrednica, imao velike aspiracije i vidio tehnološki potencijal, no nije imao i preciznu viziju - a nije mu to bio prvi pokušaj u ovakvim projektima pa je ovog puta odabir Wiki modela razvoja bio jako važan.

Inzistiranjem na modelima participativnog rada i odlučivanja, metodama otvorenog publiciranja sadržaja, te otvorenosti koda i autonomnoj informatičkoj infrastrukturi u proteklih 20 godina Wikipedija je postala izuzetno dugovječan i održiv internet projekt.

Prvi Wiki projekt općenito započeo je puno ranije Ward Cunningham kao etabliran programer, istraživač i pedagog. Prije weba razvijao je koncepte organskog mapiranja znanja u svojoj organizaciji (fleksibilni rast u i u preciznosti i opsegu), koji će s webom dobiti javni oblik u njegovom WikiWikiWeb softveru, koji je kao model prozvan Wiki.

Participativnost u stvaranju sadržaja i editabilnost skoro svega je bila djelomično i odlika originalnog WorldWideWeb koncepta njegova pokretača Tim Berners-Leea. Nažalost, prve komercijalne implementacije web browsera (Netscape) nisu podržale ovo svojstvo, te smo ostali uskraćeni editabilnijeg i participativnijeg WWW iskustva, no Wiki sustav se razvijao dalje u raznim oblicima.

Softver koji danas poslužuje Wikipediju i sestrinske joj Wikimedija projekte - naknadno nazvan MediaWiki, postao je najpoznatiji web softver te vrste i omogućuje različite vrste editiranja i participacije od potpuno ad-hoc i anonimnog za veliki dio sadržaja i većinu korisnika, do planskog i administrativno visoko strukturiranog za samo iskusne i ovlaštene tzv. ‘Birokrate’ u Wikimedija žargonu. MediaWiki je kasnije osnažen stotinama ekstenzija, među kojima su najpoznatije i najznačajnije ona za Semantički web, koja čini podatke ne samo objavljenim u enciklopedijskim kategorijama, već i logički povezanima u računalu u procesabilne logičke strukture. Zbog tog razvoja (Semantic) MediaWiki je postao default softver za repozitorije znanja od UN-a i državnih agencija, do znanstvenih, komercijalnih, (sub)kulturnih i čak projekata u zajednici koje teže dugoročnoj održivosti.

Inzistiranjem na modelima participativnog rada i odlučivanja, metodama otvorenog publiciranja sadržaja, te otvorenosti koda i autonomnoj informatičkoj infrastrukturi u proteklih 20 godina Wikipedija je postala izuzetno dugovječan i održiv internet projekt s kontinuitetom na vrhu web popularnosti (uvijek u prvih 20 a često među 5) kao jedini nekomercijalni projekt. Istovremeno je Wikipedijin utjecaj na globalnoj razini weba postao neupitan i za sve druge i potpuno drugačije. Najveće internet kompanije poput Googla, Applea, Facebooka i Amazona, koriste Wikipedija sadržaje za svoje pretraživače, a neke su i česti donatori za pojedine projekte.

izvor: WikiQuality

Veliki broj malih kultura i jezika (Wikipedija gradi svoje instance po jezičnim a ne nacionalnim osnovama) su se emancipirale čineći opća globalna, ali i specifična (trans)lokalna znanja dostupna na svojim jezicima. Bez ovakvog sustava podrške i otvorenosti enciklopedije na švedskom ili na filipinskom Chavacano kreolskom jeziku sigurno ne bi bile usporedive u opsegu onima na španjolskom, francuskom ili njemačkom, a sada upravo jesu… a enciklopedija na Esperantu, malim domorodačkim jezicima ili pojednostavljenom engleskom tzv. Simple English enciklopedija možda ne bi ni postojale.

Projekti poput Wikipedije na hrvatskom jeziku pokazali su u proteklih 10 godina da nije dovoljno podrazumijevati dobre namjere u otvorenosti i participativnosti, već da je važno da široka zajednica djeluje proaktivno u održavanju slobodnih i otvorenih resursa, kako isti ne bi bili zlorabljeni. U tom smislu je jako važno da osim amatera pojedinaca, postoji aktivno sudjelovanje i pojedinačnih stručnjaka, te organizacija i institucija koje djeluju u srodnim poljima a koja svojim radom mogu promicati etiku otvorenog i slobodnog znanja, medija i tehnologija.

Knjižnice, Muzeji, arhivi ali i druge ustanove i organizacije koje djeluju u kulturi i edukaciji tu posebno mogu pomoći kroz takozvane GLAM-Wiki platforme za suradničke projekte, za koju je od ove godine po prvi put uspostavljena osnova za rad kroz inicijative sa knjižnicama a koja će se razvijati šire za kulturu na #GLAMwikiCROATIA.

U 20 godina sustav Wikimedija je uz Wikipedije oko 300 jezika, MediaWiki software etablirao i neke od svojih sestrinskih projekata do zamjetne vidljivosti i održivosti, poput Wiktionary (rječnika), Wikivoyage (wikija za putovanja), Commons (za medijske sadržaje) i drugih. Wikimedia Foundation je kao zaklada stvorila i mrežu svojih podružnica u raznim zemljama, ali i partnerskih odnosa sa svim sektorima među kojima je veliki broj nacionalnih institucija i NGO-a, ali recimo i UN.

Wikimedija pokret ulazi u novo desetljeće ‘punoljetnost’ s više odgovornosti i zrelosti nego ikada prije da djeluje dugoročno pozitivno i konstruktivno.

U vrijeme pandemije se pokazalo jako važno djelovati brzo, točno i informativno posebno u polju zdravstva, kada se Wikipedija za razliku od društvenih mreža i medijskih manipulacija pravovremeno i dosljedno odnosila spram neistina i raznih fake news fenomena. Unutar toga je i revidirala svoj novi desetogodišnji strateški plan Wikimedija zajednice u smjeru identificiranja sebe kao ‘esencijalne infrastrukture’ u ekosustvu slobodnog i otvorenog znanja.

Wikimedija pokret ulazi u novo desetljeće ‘punoljetnost’ s više odgovornosti i zrelosti nego ikada prije da djeluje dugoročno pozitivno i konstruktivno u svijetu koji je normalizirao medijsku, tehnološku i etičku reduciranost na zaradu, brzu popularnost i rezultate, te je prepun diskriminacija pojedinaca i grupa. Wikipedija je u tom smislu postala puno više od enciklopedijskog internet opisa svijeta oko nas, ona je sada projekt koji nas na webu uči kako zajedno stvarati odgovorniji i održiviji svijet.

Za više informacija o aktivnostima vezanim uz rođendan i obljetničku godinu pogledajte ovdje.