Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom

16. po redu Riječke ljetne noći održavaju se od 23. lipnja do 20. srpnja. Festivalski program održavat će se na tri lokacije: u HNK Ivana pl. Zajca, na ljetnoj pozornici Art-kvart „Benčića“ te na riječkim plažama. Kada govorimo o festivalskom programu, govorimo o 16 različitih programa: sedam dramskih predstava, četiri koncerta, dva baleta, jednom mjuziklu, gostovanju, ali i jednom posebnom programu iznenađenja. 

Svi lipanjski i srpanjski programi Riječkih ljetnih noći su u prodaji- Ulaznice za svaku predstavu možete kupiti na blagajni HNK Ivana pl. Zajca ili odlaskom na naše službene prodajne stranice. 

Riječke ljetne noći u Art-kvart „Benčiću“ u nedjelju 23. lipnja otvara plesni spektakl „Grand finale“ Nadava Zelnera koji, nakon velike turneje Hrvatskom, sada imate priliku ponovo pogledati u Rijeci. Za otvorenje Riječkih ljetnih noći osigurali smo besplatan ulaz kako bi svi zajedno proslavili jedan novi početak. Čast zatvaranja pripala je obnovi drame prema romanu Daše Drndić, a u režiji Franke Perković, „Leica format“, koja će se također postaviti u Art-kvart „Benčiću“ gdje ćete u jednom autentičnom kulturnom prostoru imati prilike ponovo pogledati riječku priču 21. stoljeća. 

mjesecni-b1-plakat-2024-rljn.jpg

Ali prije nego sve započne i završi, provirite i podcrtajte naslove koje se skrivaju u bogatome programu Riječkih ljetnih noći.


Grand Finale_002.JPG
Foto: Petar Fabijan

BALET // 23.6. u 21,30
ART-KVART „BENČIĆ“
Koprodukcija s Hrvatskim narodnim kazalištem Split u sklopu K-HNK – Konzorcija hrvatskih nacionalnih kazališta
OTVORENJE RIJEČKIH LJETNIH NOĆI
Nadav Zelner
GRAND FINALE
Koreograf: Nadav Zelner
Plešu: Thomas Krähenbühl, Federico Rubisse, Valentin Chou, Ali Tabbouch, Alejandro Polo, Álvaro Olmedo, Laura Orlić, Mio Sumiyama, Janne Boere, Noa Gabriel Siluvangi, Soyoka Iwata i Maria Matarranz de las Heras

Ulaz je besplatan, svi su pozvani!

„U pretrpanom svemiru punom smetnji, svatko se želi vratiti u svoj poznati i udobni kutak. Moja me karijera sprječava da se skrasim na jednom mjestu dulje vrijeme. Stoga sam u ovoj fazi svog života prisiljen stvarati privremene domove svaki put kad putujem i radim na novom mjestu u ovom svijetu. U svom novom djelu “Grand finale” suočavam se s posljedicama ovakvog načina života i žrtvama koje podnosim kako bih proširio svoj glas i podijelio svoju strast sa svijetom.“

Nadav Zelner

„Stajaćim ovacijama ispraćeni su izvođači i autorska ekipa premijerno izvedene predstave »Grand finale: The Turtle and the Phone Booth«, nove kreacije izraelskog koreografa Nadava Zelnera za riječki Balet. Ovaj plesni spektakl središnji je projekt sezone Baleta HNK-a Ivana pl. Zajca koji je uistinu velika završnica koja je publici u Rijeci ponudila neuobičajeni doživljaj, barem kad je o jednom baletnom ansamblu riječ.“

Kim Cuculić, Novi list

„Ova je plesna premijera bila zaista fascinantna, emotivna, na trenutke bolna, gruba, dinamična pa lirski nježna, sve što se odvijalo na sceni bio je pokret sa snažnim sadržajem, glumačkom ekspresijom na licima plesača, tehnički zahtjevna, ali sva u pokretu koji je nevjerojatnom slikovnosću pratio izvrsno odabranu glazbu.“

Gloria Fabijanić Jelović, Radio Korzo

„Kao i kod Zelnerove koreografije za „Medium rare”, postavljene na pozornicu „Zajca” prije par godina, i ovu karakteriziraju silna energija i iznimno brzi pokreti, koji su njezina najizrazitija karakteristika.“

Helena Labus Bačić, La voce del popolo


HNK - Maratonci trce pocasni krug - fotografiranje za knjizicu - 02-03-2024 R6II_0293.jpg
Foto: Kristijan Cimer

HRVATSKA DRAMA // 25.6. u 19,30
HNK IVANA PL. ZAJCA
Gostovanje u sklopu K-HNK programa – Konzorcija hrvatskih nacionalnih kazališta
HNK u Osijeku
Dušan Kovačević
MARATONCI TRČE POČASNI KRUG
Redateljica i autorica adaptacije: Olja Đorđević
Glume: Aljoša Čepl, Miroslav Čabraja, Duško Modrinić, Antonio Jakupčević, Ivica Lučić, Vladimir Tintor, Matija Kačan, Petra Bernarda Blašković i Ivana Soldo Čabraja

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK Ivana pl. Zajca ili preko službenih stranica klikom ovdje.

Već pri samom spomenu naslova kultne komedije “Maratonci trče počasni krug” javljaju se brojne asocijacije i u sjećanje nam naviru slike, glumci i citati iz jednog od najgledanijih filmova ovih prostora. Topavlovići, pogrebno poduzeće, likovi stari 150 godina, čitanje oporuke i mnogi slični motivi pronašli su svoje mjesto u općoj kulturnoj svijesti našeg vremena. Možda je manje poznata činjenica da je u filmu prethodila drama koju je Kovačević napisao na trećoj godini studija dramaturgije (’72.). Ona se uskoro zatim postavlja u Ateljeu 212 u režiji Ljubomira Draškića, a nepunih deset godina kasnije Slobodan Šijan prema njoj režira legendarni film. Sve ostalo je povijest. Godine prolaze, a popularnost ‘Maratonaca’ ne opada pa ovu priča kontinuirano stječe nove obožavatelje. Izvrsni dijalozi, fantastični likovi i svakako začudan zaplet u kojem se ismijava smrt i lažni moral. Priča je to o ‘najstarijoj balkanskoj obitelji’, toliko staroj da joj ni smrt ne može ništa – po riječima autora.

„Punokrvno se odlučivši na povratak u budućnost, redateljica Olja Đorđević zadržala je iskonsku priču u sedamdesetima i time dobila šansu za vispreno, gipko putovanje i poigravanje popkulturnim slojevima Kovačevićeve savršene dijagnoze obitelji Topalović kao smradnog modela mizoginog, femicidnog, kukavičkog, okorjelo patrijarhalnog, silovateljskog, surovog i kriptofašističkog društva.“

Davor Špišić, Telegram.hr


OPERA // 26.6. u 19,30
RIJEČKE LJETNE NOĆI VODE VAS U ZAGREB
HNK U ZAGREBU
Giuseppe Verdi
RIGOLETTO
Dirigent: Pier Giorgio Morandi
Redatelj: Pier Francesco Maestrini
U glavnim ulogama: Filip Filipović, Ljubomir Puškarić, Marija Kuhar Šoša i Luciano Batinić

Opera Rigoletto, Giuseppea Verdija, praizvedena 1851. u venecijanskom kazalištu La Fenice, jedna je od najizvođenijih opera toga talijanskog skladatelja. Za sadržaj opere Verdi se nadahnuo dramom Kralj se zabavlja (Le roi s’amuse) francuskog pisca Viktora Hugoa. Lik dvorske lude privukao je Verdija koji će ga učiniti protagonistom opere. O samoj drami Verdi govori – Možda će to biti najveća drama modernoga teatra, a protagonist je karakter dostojan Shakespearea. Za libreto se obratio svome vjernom libretistu Francescu Mariji Piaveu s kojim je već više puta surađivao, no, austrijskoj cenzuri siže je bio odvratno amoralan, opscen i trivijalan. Ujedno, bilo je nemoguće odobriti operu u kojoj je glavni lik kralj, pa Verdi smješta radnju na razvratni dvor vojvode od Mantove, a glavni lik, ali i naslov opere postaje dvorska luda kojoj daje ime Rigoletto, prema francuskoj riječi rigoler (glasno se smijati, izrugivati). U toj slavnoj operi, jedna arija je postala popularna od prvoga izvođenja, a to je arija koju pjeva nemoralni vojvoda — La donna é mobile (Žena je varljiva). Ljubavna tragedija Rigolettove jedinice Gilde okosnica je ovog remek-djela operne umjetnosti koje se nakon više od petnaest godina ponovno izvodi na sceni Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Maestro Pier Giorgio Morandi je dirigent, a redatelj je Pier Francesco Maestrini.

2O6A7344.jpg
Foto:  Dražen Šokčević

SIMFONIJSKI KONCERT // 27.6. u 19,30
HNK IVANA PL. ZAJCA
ODA RADOSTI
Dirigent: Valentin Egel
Solistice i solisti: Gabrijela Deglin, Stefany Findrik, Bože Jurić Pešić i Luka Ortar 
Riječki simfonijski orkestar
Riječki operni zbor
Akademski zbor „Ivan Goran Kovačić“
Na programu:
Ludwig van Beethoven: Simfonija br. 9 u d-molu, Op.125

  1. Allegro ma non troppo, un poco maestoso
  2. Scherzo. Molto vivace - Presto
  3. Adagio molto e cantabile
  4. Presto

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK Ivana pl. Zajca ili preko službenih stranica klikom ovdje.

Finale koncertne sezone u HNK Ivana pl. Zajca ove sezone slavi 200. rođendan Beethovenove čuvene Devete simfonije. Prvi put izvedena 7. svibnja 1824. godine Beču, riječ je o jednom od neupitnih vrhova klasične glazbe koji je tijekom zadnjih dva stoljeća postao standardnim dijelom repertoara u svim kazališnim kućama i koncertnim dvoranama. Posljednja simfonija Ludwiga van Beethoven i dan-danas vodi slušatelja u potragu za jednakošću i slobodom, dajući mi osjećaj duhovnog trijumfa nad životom punim borbe.


ibrica-jusic-715x575.jpg

KONCERT // 28.6. u 21,30
ART-KVART „BENČIĆ“
IBRICA JUSIĆ: OD SHAKESPEAREA DO SEVDAHA
Izvodi: Ibrica Jusić
Na programu: odabrane serenate i gitarski recitali

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK Ivana pl. Zajca ili preko službenih stranica klikom ovdje.

Legendarni dubrovački doajen šansona Ibrica Jusić, koji je svojim ponoćnim serenatama i gitarskim recitalima ostavio neizbrisiv trag na Dubrovačkim ljetnim igrama, u novom festivalskom izdanju Riječkih ljetnih noći izvest će program pod nazivom „Od Shakespearea do sevdaha“

Jusić je rođen u Dubrovniku gdje je i započeo svoju plodonosnu karijeru zapjevavši 1965. godine na skalinima, mitskome mjestu svoje karijere. Na poziv skladatelja Pere Gotovca odlazi u Zagreb pa zatim u Pariz gdje stiče prva međunarodna iskustva nastupajući u najprestižnijim pariškim kabareima. Ipak, svakog ljeta vraćao se u svoj Grad i na Skalinima održavao svoja tradicionalna ponoćna koncertna druženja s vjernom publikom. Koristeći ljetne dolaske u Grad, 1971. počinje surađivati s Dubrovačkim ljetnim igrama te s prigodnim songovima sudjeluje u kultnim predstavama Igara - Edward II, Columbo i Aretej. Piše glazbu i nastupa u predstavi Životopis Miha Pracata 1977., a iste godine održava svoj samostalni recital u Kneževom dvoru, što je ujedno bilo i službeno priznanje njegovoj artističkoj vrijednosti.


Tiha-Noc-114.jpg
Foto:  Matko Biljan

HRVATSKA DRAMA // 29.6. u 18,00
HNK IVANA PL. ZAJCA
Gostovanje u sklopu K-HNK programa – Konzorcija hrvatskih nacionalnih kazališta
HNK u Splitu
Miljenko Smoje – Ivica Ivanišević
TIHA NOĆ
Redatelj: Goran Golovko
Glume: Nenad Srdelić, Nives Ivanković, Donat Zeko, Joško Ševo, Arijana Čulina, Stipe Radoja, Katarina Romac, Marjan Nejašmić Banić, Vicko Bilandžić, Luka Čerjan, Andrea Mladinić, Filip Radoš, Maro Drobnić, Elza Tudor Gančević, Andro Bilandžić i Petrar Prcela.

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK Ivana pl. Zajca ili preko službenih stranica klikom ovdje.

„Jesmo li nas dvoje stvarali istoriju?“ – upitat će u jednom trenutku Roko Prč, kamarjer, prvoborac, pa hotelijer, svoju suprugu Anđu. Pitanje je, naravno, retoričko, njime on samo želi naglasiti njihovo neotuđivo pravo da prošlost ugode po svojoj mjeri i iz nje izvedu privilegij oblikovanja budućnosti. Uostalom, svaki se rat – ili, još šire, svaki se sukob – samo zato vodi: da bi se steklo pravo na pisanje povijesti. Kad se suoče militantni vjernik i borbeni ateist, oni se de jure sukobljavaju zbog apstraktnih koncepata odnosno maglovitih pitanja početka čovjeka i svijeta, ali de facto samo zbog prava na pisanje povijesti. Pobijedi li vjernik, volja Božja postaje mjerom svih stvari; nadvlada li u tome sukobu ateist, jedino što se računa jest volja čovjeka. 

Miljenka Smoju obično se predstavlja kao velikog dalmatinskog kroničara, iako se on nikada nije htio gurati među pisce povijesti. Znao je da tamo vlada poprilična gužva, pa je umjesto o velikim istinama, izabrao pisati o malim ljudima. Iz te marginalne, skrajnute, iskošene perspektive, na koncu je uspio prodrijeti do srži same, do konačnih pitanja i odgovora koji uporno promiču onima bez sluha za nijanse odnosno interesa za rubne pojave i ljude. Upravo zato Smojino djelo nije danas ništa manje živo nego što je bilo prije pedeset godina.

Njegovi likovi odlična su zdravlja, neobično vitalni, jednako uskogrudni, isključivi i obuzeti željom za dominacijom kao nekada. Naravno, ima i onih koji stoje po strani, koji su izabrali svjedočiti komediji, umjesto da u njoj sudjeluju. I jedne i druge vidjet ćete večeras na sceni, ali i u gledalištu, sjedit će u vašoj blizini. Možda im i sami pripadate, pa ustvari nećete gledati kazališnu predstavu, nego tek zuriti u zrcalo.

„Iako proširena sporednim likovima, predstava je sačuvala ugođaj omiljene priče (možda najbolje iz Kronike) i dobar je odabir za posvetu Smoji.“

Olga Vujović, Kritikaz

„Na kraju, ovom se divnom uratku koji je rađen i poliran s mnogo ljubavi, poštovanja i želje da se publika osjeća dijelom svoga grada, svoga pisca i svoga „maloga mista“, može samo poželjeti još mnogo izvedbi.“

Magdalena Mrčela, Dalmacija danas


pexels-samerdaboul-1212823.jpg
Foto:  Pexels

HRVATSKA DRAMA // Od 3.7. do 5.7. u 21,30
ART-KVART „BENČIĆ“
PREMIJERA
Antun Šoljan
ROMANCA O TRI LJUBAVI
Redatelj: Denis Brižić
Glume: Nika Grbelja, Romina Tonković, Mario Jovev i Petar Baljak

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK Ivana pl. Zajca ili preko službenih stranica klikom ovdje.

Šoljanova “Romanca o tri ljubavi” duhovita je i dirljiva dramska igra u stihovima formalno zaodjenuta u moliereovsko-shakespearovsko ruho, koja nam istodobno postavlja najzamršenija pitanja o ljubavi i životu. Predstavu će režirati prvak kazališta, dramski glumac Denis Brižić, s fokusom na govornu interpretaciju i dinamičnu glumačku igru četvoro mladih glumaca i glumica: Niku Grbelju, Rominu Tonković, Marija Joveva i Petra Baljka. 

Četiri lika, Gospa, Službenica, Vitez i Kapelan, protagonisti su dvočinke koja se odvija u Zamku u kojemu Gospa i Službenica žive samotnim životom. Jedino društvo im je Kapelan koji brine o ružičnjaku, ali i o Zamku i kreposti Gospe čiji je muž također u ratu. Čednost je lako čuvati sve dok Zamak ne posjeti Vitez, kada Gospa od Kapelana zatraži ključ svoga pojasa nevinosti, a od Služavke još lakše izmoli da noći umjesto nje provodi s Vitezom.


ZI2G1259.jpg
Foto: Dražen Šokčević

SIMFONIJSKI KONCERT // 4.7. u 20,30
HNK IVANA PL. ZAJCA
PUCCINI GALA
Dirigent: Valentin Egel
Solistice i solisti: Kristina Kolar, Anamarija Knego, Gabrijela Deglin, Stefany Findrik, Robert Kolar, Bože Jurić Pešić i Jure Počkaj
Riječki simfonijski orkestar
Riječki operni zbor
Na programu: najljepše i najpoznatije Puccinijeve arije za duge, zvjezdane noći

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK Ivana pl. Zajca ili preko službenih stranica klikom ovdje.

Uvijek dragi gost HNK Ivana pl. Zajca, talijanski skladatelj Giacomo Puccini svojim djelima obogatit će i Riječke ljetne noći. Nakon što smo ove sezone obilježili stotu godišnjicu njegove smrti western operom "Djevojka sa Zapada", riječka Opera za vas je pripremila najpoznatije arije i scene iz njegovog bogatog opernog djelovanja. Uz mnogobrojne soliste predvođene Kristinom Kolar i Anamarija Knego, ponovo proživite trenutke iz opera "Manon Lescaut", "Tosca", "Gianni Schicchi", "Madama Butterfly"... Proslavu opere kao umjetnosti i jednog od njenih genija uveličat će i Riječki simfonijski orkestar pod ravnanjem maestra Valentina Egela te Riječki operni zbor.


HNK - Let iznad kukavicjeg gnijezda - fotografiranje za knjizicu - 18-05-2024 R6_1333.jpg
Foto: Kristijan Cimer

HRVATSKA DRAMA // 6.7. u 20,30
HNK IVANA PL. ZAJCA
Gostovanje u sklopu K-HNK programa Konzorcija hrvatskih nacionalnih kazališta
HNK u Osijeku
Ken Kesey – Dan Wasserman
LET IZNAD KUKAVIČJEG GNIJEZDA
Redatelj: Dražen Ferenčina 
Glume: Miroslav Čabraja, Antonia Mrkonjić. Armin Ćatić, Matea Grabić Ćaćić, Duško Modrinić, Antonio Jakupčević, Vjekoslav Janković, Matko Duvnjak Jović, Ivan Ćaćić, Aljoša Čepl, Dominik Karaula, Davor Panić, Mario Rade, Antonija Pintarić, Selma Sauerborn, Mirko Ilibašić, Luka Vondrak i Matko Jukić

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK Ivana pl. Zajca ili preko službenih stranica klikom ovdje.

Ken Kesey je 1962. objavio roman „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ („One Flew over the Cuckoo’s nest“) koji je bio u savršenom dosluhu s buntovničkim i slobodoumnim duhom tog vremena te je doživio gotovo trenutačan, ogroman uspjeh. Autor koji je, prema vlastitim riječima bio „premlad da bi bio bitnik, a prestar da bi bio hipi“, tragikomično je i šašavo-inteligentnim pristupom kao trnom u neuralgično mjesto pogodio u srž borbe pojedinca protiv uvijek do određene granice represivnog sustava. 

Gotovo arhetipski, kroz galeriju likova koja se nijansirano kreće od drvosječe i razmetljivog kockara, plemenitog „divljaka“, preko nijemog poglavice, do ledeno-hladne glavne medicinske sestre. Već godinu dana kasnije, slavni je dramaturg Dale Wasserman roman pretočio u predstavu koja je, zapravo očekivano, pokorila publiku i kritiku. Stoga nije čudno da je 1975. „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ prerastao u film koji je osvojio sve najvažnije Oskare. Priču o Randleu McMurphyju koji odluči zatvorsku kaznu umjesto u zatvoru odslužiti u umobolnici, o igri izigravanja sustava koja se pretvara u istinsku borbu za prava i slobodu duha, o bitki protiv represivnog sustava u kojoj čovjek naposljetku gubi zdrav razum će redateljski iznijeti sjajni Dražen Ferenčina.


2O6A5504.JPG
Foto: Dražen Šokčević

HRVATSKA DRAMA // 8.7. u 21,30
ART-KVART „BENČIĆ“
Koprodukcija Umjetničke organizacije Kolektiv Igralke , HNK-a Ivana pl. Zajca i Zavoda VIDNE
Partneri: Slovensko mladinsko gledališče i MASKA Ljubljana
CURE
dokumentarna predstava
Redateljica i dramaturginja: Tjaša Črnigoj
Glume: Sendi Bakotić, Ana Marija Brđanović, Anja Sabol i Vanda Velagić

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK Ivana pl. Zajca ili preko službenih stranica klikom ovdje.

Dokumentarna predstava Cure nastaje prema ispovijestima žena tri generacija: izvođačica u njihovim tridesetima, njihovih majki koje imaju oko šezdeset godina i njihovih baka koje imaju oko osamdeset godina.

Nakon predstave Bakice (2020) ovo je druga suradnja riječkog Kolektiva Igralke i redateljice Tjaše Črnigoj. Ovog puta autorice se bave temama odrastanja, prvih seksualnih iskustava i spolnog odgoja nekoliko generacija žena. Zanima ih što različitim generacijama znači “izgubiti nevinost”, koliko ih je bilo strah neželjene trudnoće i kakvu su podršku imale u svojem otkrivanju spolnosti. Kroz intimno iskopavanje obiteljskih povijesti, autorice i izvođačice susreću i sram i užitak i šutnju, svejednako nudeći poziv na razgovor o stvarima o kojima inače ne pričamo.

Predstava Cure kroz osobne priče žena ocrtava promjenu vremena i društveno-političkih sistema. U Hrvatskoj su danas reproduktivna i spolna prava žena ozbiljno ugrožena i nameće se pitanje kamo idemo, hoće li odrastanje budućih generacija biti sve sličnije odrastanju naših baka? Osim kroz razgovore s bakama i mamama, autorice su se pri stvaranju predstave inspirirale i kroz radionice sa sadašnjim tinejdžericama koje odrastaju u Rijeci.

„Cure“ se tematski nadovezuju na predavanje-performans „Spolni odgoj II: Borba“ redateljice Tjaše Črnigoj koji je nastao u produkciji Nove pošte (Maska i Slovensko mladinsko gledališče) i Mesta žensk u Ljubljani te s njim čine diptih. “Borba” je dio šireg ciklusa predavanja-performansa o seksualnom užitku žena, nastao je u partnerstvu s Kolektivom Igralke te rekonstruira borbu za reproduktivna prava žena u Jugoslaviji.

"Svojim radom koji prožimaju ozbiljan pristup i kvalitetna glumačka izvedba, sjajan balans humora i ozbiljnosti, te vizualna atraktivnost scene kroz kostime, rekvizite, multimediju (gotovo da već možemo pričati o stilu), mlade autorice/glumice “igralke” (Vanda Velagić, Ana-Marija Brđanović, Anja Sabol i Sendi Bakotić) uspijevaju doprijeti do publike i približiti joj kompleksne, pa i neugodne teme."

Nika Krajnović, Kulturpunkt.hr

Uvijek s nestrpljenjem i velikom radošću dolazim na predstave Kolektiva Igralke znajući da ću kroz njihove rečenice i njihov dokumentaristički način izvedbe pronaći neka nova saznanja, neke nove osjećaje i širinu slike svakodnevice, precizno iscrtanu do najsitnijih detalja. I upravo je takva bila i premijera njihove najnovije dokumentarne predstave Cure (...)

Glorija Fabijanić Jelović, Vijenac


za-web-1.jpg

HRVATSKA DRAMA // 10.7. u 21,30
ART-KVART „BENČIĆ“
Gostovanje u sklopu K-HNK programa – Konzorcija hrvatskih nacionalnih kazališta
HNK u Varaždinu
Lada Kaštelan
ČEKAJUĆI ORESTA
prema motivima Sofoklove „Elektre“
Redateljica: Livija Pandur 
Glume: Nina Violić, Dea Presečki, Filip Eldan, Nikša Eldan, Beti Lučić i Elizabeta Brodić

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK Ivana pl. Zajca ili preko službenih stranica klikom ovdje.

Lada Kaštelan i Livija Pandur u svom su se dosadašnjem dramaturškom i redateljskom radu često bavile velikim temama naše civilizacije, pa tako i u ovom projektu. Klitemnestra i Elektra, majka i kći, u nepomirljivom su sukobu. Njihova se mržnja hrani međusobnim optuživanjem, različitim tumačenjIma istih događaja, nemogućnošću komunikacije, nesposobnošću razumijevanjanja. I strahom. Slika današnjeg svijeta.


Za nikad.jpg
Foto: Fanni Tutek-Hajnal

BALET // 11.7. u 20,30
HNK IVANA PL. ZAJCA
Koprodukcija s Hrvatskim narodnim kazalištem u Varaždinu u sklopu K-HNK – Konzorcija hrvatskih nacionalnih kazališta
SAD I NIKAD VIŠE
(Adam i Eva, Za nikad)
Koreografija: Maša Kolar i Jeroen Verbruggen

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK Ivana pl. Zajca ili preko službenih stranica klikom ovdje.

ADAM I EVA

Fatalne ljubavne sudbine Čovjeka i Žene u ambijentu klupske scene suvremeno su viđenje Krležinih „Adama i Eve“ kako ih čita i ponovno pokretom ispisuje, koreografkinja Maša Kolar. Ipak, potraga za idealom ne iscrpljuje samo ljubavni par, već i cijelu zajednicu. Za inscenaciju se Kolar inspirirala i karnevalskim motivima Krležinog ekspresionističkog dramskog opusa, od grotesknih kretnji preko kostima do osvrta na aktualnu stvarnost. Pomno psihološki profilirani glavni likovi, umorni ljubavnici, a s druge strane, rasplesani kolektiv koji ideal traži u slobodi i sreći plesanja te uživa u vlastitim tijelima.

ZA NIKAD

Jamstvo i spoznaja o neizostavnom ponavljanju godišnjih ciklusa, poput godišnjih doba, daje nam osjećaj sigurnosti. Ipak, godina je dragocjeno vrijeme koje prolazi i koje nikada nećemo moći vratiti. Postavite ga u bijelu kutiju kao izložbeni eksponat, kao dragocjenost zaštićenu i očuvanu iza zamućenog stakla. No, staklo ostaje krhko… Koreograf slavi ovu krhku prisutnost i nudi satiru kao utjehu za prolaznost. Jer, sve se mijenja i ništa nije zauvijek… Nježni je to podsjetnik da je svaki dan – dar za slavlje.

„U ovoj suvremenoj baletnoj verziji koja traje svega 23 minute, Maša Kolar sažela je, zgusnula višeslojni univerzum jednočinke »Adam i Eva« Miroslava Krleže, svodeći je na esencijalno i temeljeći je na dojmljivim, energičnim i snažnim plesnim slikama.“

Kim Cuculić, Novi list

„Poznati brzi, ponavljajući ritam prožet dubokim elektroničkim basevima stopio se s ljupkom unutrašnjošću varaždinske dvorane. Napokon je rave buntovništvo našlo mjesto u visokoj umjetnosti.“

Željka Novosel, Ravno do dna.hr

„Verbruggen slavi pompozno i ironično istovremeno nikada (više) i uvijek (mlad), što podcrtava pjesmom Alphavillea Forever Young koja se lagano i znakovito izdvaja iz Pachelbelova Kanona. A čini se, i svi plesači (duboko svjesni ovog uhvaćenog trenutka u vremenu vlastitog umjetničkog trajanja) slave s njim.“

Maja Đurinović, Plesna scena.hr


IMG_8720.jpg
Foto:  Dražen Šokčević

KONCERT // 13.7. u 20,30
ART-KVART „BENČIĆ“
UŽIVAJTE U RITMU!
Percussion team & prijatelji

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK Ivana pl. Zajca ili preko službenih stranica klikom ovdje.

Uvijek traženi udaraljkaški koncerti dolaze nam zajedno s Riječkim ljetnim noćima! Percussion team & prijatelji provest će vas svijetom udaraljki kroz odabrana djela, a za ovu priliku pripremili su i jednu svjetsku praizvedbu!


Jalta-Jalta.jpg

BALET // 15.7. u 21,30
ART-KVART „BENČIĆ“
Alfi Kabiljo i Milan Grgić
JALTA, JALTA U IZVEDBI OBITELJI SURIAN
komorni mjuzikl
Autorica adaptacije: Leonora Surian Popov
Redateljica: Mojca Horvat
Pijanist: Igor Vlajnić
Pjevaju: Leonora Surian Popov, Giorgio Surian, Giorgio Christian Surian i Stefano Surian

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK Ivana pl. Zajca ili preko službenih stranica klikom ovdje.

Raspjevana obitelj Surian, predvođena proslavljenim ocem Giorgiom Surianom, ostvarila je jedinstvenu predstavu. Leonora Surian je preuredila i adaptirala tekst poznatog mjuzikla „Jalta, Jalta!” i na taj način ostvarila njegovu komornu verziju istog, izvedivu s četiri glumca (ruski, engleski, američki sobar i Nina Filipovna) i klavirsku pratnju. Kako su u obitelji Surian svi odrasli uz glazbu i kazalište, tako se svaki član te umjetničke obitelji, oduševljen odazvao izazovu, i uz pomoć priznate koreografkinje i redateljice Mojce Horvat, zajedničkim snagama su ostvarili svoju „Jaltu, Jaltu”. Svojim šarmom, jednostavnošću i prirodnošću, uz malo rekvizite i gotovo bez scenografije, obitelj Surian uspijeva osvojiti publiku te je učiniti sastavnim i neophodnim dijelom predstave.


IMG_2149.jpg
Foto:  Dražen Šokčević

HRVATSKA DRAMA // 19.7. u 21,30
ART-KVART „BENČIĆ“
OBNOVA U NOVOM PROSTORU
Daša Drndić
LEICA FORMAT
Redateljica: Franka Perković
Dramaturg i autor adaptacije: Goran Ferčec
U glavnim ulogama: Tanja Smoje, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Jelena Lopatić i Elena Brumini 

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK Ivana pl. Zajca ili preko službenih stranica klikom ovdje.

Činjenica da Daša Drndić ne gleda predstavu rađenu prema njenom romanu „Leica format” neugodno nas upozorava na propuštene prilike prema spisateljici prevedenoj na petnaestak jezika i obitnici međunarodnih priznanja, a živjela je u ovome gradu.

Pišući o Rijeci „izvana” i „iznutra” autorica neprekidno preispituje vezu između čovjeka i grada: govore li građani ovoga grada istim jezikom i koriste li iste riječi kada opisuju svijet oko sebe, prepoznajemo li preko jezika „prave“ građane nekoga grada ili to prepoznavanje ovisi o drugim odrednicama koje u nekim slučajevima daju naslutiti da se preko puta nas nalazi osoba koja naprosto ne pripada nigdje? Što ako je ta osoba strankinja i žena koja u Rijeku dolazi neposredno nakon rata i koristi riječ kao što je „boranija“? Naposljetku, kako ovaj grad živi s ljudima koji se ne daju uvesti u goblen čistog jezika, čistog grada, čiste nacije?

Predstava „Leica format“ ohrabruje nas u prepoznavanju tuge i komike, kao i banalnosti i nasilja koji se uz nas vuku dok koračamo „svojim“ gradom. Navodi nas na suočavanje sa svakodnevnim šovinizmom kojeg pokušavamo opravdati i nazvati nekim drugim imenima.

U adaptaciji Gorana Ferčeca, nagrađivanog pisca i dramaturga i režiji predstavnice snažnog redateljskog rukopisa Franke Perković, „Leica format” veliki je izazov za Hrvatsku dramu i njenu publiku.

„Ako je Rijeka u devedesetima imala predstavu ‘Vježbanje života’ namijenjenu sebi, ili u dvijetisućitima raspjevani spektakl ‘Karolinu Riječku’, onda će ‘Leica format’ vjerojatno negdje u vječnosti pomiriti taj grad i Dašu Drndić.“

Bojan Munjin, Novosti

„Predstava »Leica format« vraća nas u zajedničko i suodgovorno mjesto, ali i u mjesto kreacije snova, inzistirajući na tome da vrijedimo onoliko koliko pri nečemu i s nekim ostajemo, a ne koliko brzo preokrećemo kapute i jurimo dalje, prema novim zaboravima.“

Nataša Govedić, Novi list


IMG_2331.jpg
Foto:  Dražen Šokčević

HRVATSKA DRAMA // 20.7. u 21,30
ART-KVART „BENČIĆ“
ZATVARANJE RIJEČKIH LJETNIH NOĆI I DODJELA NAGRADE PUBLIKE
Daša Drndić
LEICA FORMAT
Redateljica: Franka Perković
Dramaturg i autor adaptacije: Goran Ferčec
U glavnim ulogama: Tanja Smoje, Aleksandra Stojaković Olenjuk, Jelena Lopatić i Elena Brumini 

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK Ivana pl. Zajca ili preko službenih stranica klikom ovdje.

Činjenica da Daša Drndić ne gleda predstavu rađenu prema njenom romanu „Leica format” neugodno nas upozorava na propuštene prilike prema spisateljici prevedenoj na petnaestak jezika i obitnici međunarodnih priznanja, a živjela je u ovome gradu.

Pišući o Rijeci „izvana” i „iznutra” autorica neprekidno preispituje vezu između čovjeka i grada: govore li građani ovoga grada istim jezikom i koriste li iste riječi kada opisuju svijet oko sebe, prepoznajemo li preko jezika „prave“ građane nekoga grada ili to prepoznavanje ovisi o drugim odrednicama koje u nekim slučajevima daju naslutiti da se preko puta nas nalazi osoba koja naprosto ne pripada nigdje? Što ako je ta osoba strankinja i žena koja u Rijeku dolazi neposredno nakon rata i koristi riječ kao što je „boranija“? Naposljetku, kako ovaj grad živi s ljudima koji se ne daju uvesti u goblen čistog jezika, čistog grada, čiste nacije?

Predstava „Leica format“ ohrabruje nas u prepoznavanju tuge i komike, kao i banalnosti i nasilja koji se uz nas vuku dok koračamo „svojim“ gradom. Navodi nas na suočavanje sa svakodnevnim šovinizmom kojeg pokušavamo opravdati i nazvati nekim drugim imenima.

U adaptaciji Gorana Ferčeca, nagrađivanog pisca i dramaturga i režiji predstavnice snažnog redateljskog rukopisa Franke Perković, „Leica format” veliki je izazov za Hrvatsku dramu i njenu publiku.

„Ako je Rijeka u devedesetima imala predstavu ‘Vježbanje života’ namijenjenu sebi, ili u dvijetisućitima raspjevani spektakl ‘Karolinu Riječku’, onda će ‘Leica format’ vjerojatno negdje u vječnosti pomiriti taj grad i Dašu Drndić.“

Bojan Munjin, Novosti

„Predstava »Leica format« vraća nas u zajedničko i suodgovorno mjesto, ali i u mjesto kreacije snova, inzistirajući na tome da vrijedimo onoliko koliko pri nečemu i s nekim ostajemo, a ne koliko brzo preokrećemo kapute i jurimo dalje, prema novim zaboravima.“

Nataša Govedić, Novi list


Pripremljen je i poseban program iznenađenja "Kud plovi ovaj brod?" na riječkim plažama! Za više informacija pratite službene stranice HNK Ivana pl. Zajca.

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
Teme

Helena Klakočar o najnovijim radovima, svijetu bez rata i očuđujućoj viziji Rijeke

/
Brickzine

Vrijednost fantastike u dječjoj književnosti: magična priča o zečevima inspirira više od lektire

/
Brickzine

Razvij priču!: društvene igre uz koje mašta nema granice

/
Brickzine

10 slikovnica i klasika za djecu koji će nas/ih uveseljavati još desetljećima