Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
Gradska knjižnica Rijeka
Središnja narodna knjižnica grada Rijeke. Mjesto dobrih knjiga, stvaralaštva i začina za kvalitetno slobodno vrijeme. više

Ove godine VRISAK JUNIOR nudi bogat program za najmlađe čitatelje. Kao i prošle godine, domaćin tog segmenta programa je Dječja kuća u art- kvartu „Benčić“. 

Svaki dan od 16. do 21. rujna u 11.00 sati na repertoaru je predstavljanje jedne nove, vrckave, poučne i tople dječje knjige uz druženje sa poznatim autorima i ilustratorima kao što su Krunoslav Mikulan, Mila Elegović, Jasminka Tihi- Stepanić, Nena Pavelić, Sanja Pilić, Željka Mezić, Nives Madunić Barišić. 

PONEDJELJAK, 16. 09. 2024.

11.00 PEKINEZER PRINC- TAJNI AGENT AA7, Krunoslav Mikulan (3.- 6.r. OŠ)

UTORAK, 17. 09. 2024.

11.00 VRABICA HRABRICA, Mila Elegović (predškolarci, 1.- 2.r. OŠ)

SRIJEDA, 18. 09. 2024. 

11.00 DAN KAD SAM UBRALA CVIJET, Jasminka Tihi- Stepanić (6.- 8.r. OŠ)

ČETVRTAK, 19. 09. 2024.

11.00 KAMO ĆEMO VEČERAS, Nena Pavelić (1.- 2. r. OŠ)

PETAK, 20. 09. 2024.

11.00 NAJBOLJE PRIJATELJICE, Sanja Pilić, Željka Mezić (1.- 2.r. OŠ)

SUBOTA, 21. 09.2024.

11.00 DJEČAK KOJI JE BJEŽAO, Nives Madunić Barišić (4+)

Za prijavu potrebno je ispuniti prijavni obrazac koji je dostupan na poveznici

Za dodatne informacije slobodno se obratite Programskoj službi Dječje kuće na 051/320-016 koja je dostupna od ponedjeljka do petka od 9.00 do 20.00 sati ili pošaljite upit na  info@djecjakuca.hr

O djelima i autorima:

PEKINEZER PRINC TAJNI AGENT AA7, Krunoslav Mikulan

Četvero prijatelja – pekinezerica Kira, koker-španijel Archie, mješanac ši-cua i maltezera Teddy i još jedan pekinezer Princ – pohađaju tajnu školu tajne službe MI7 i završni im se ispiti sve više primiču dok pokušavaju izaći na kraj s brojnim teškim obvezama i više nego izazovnim instruktorima. No sve će pasti u drugi plan kada se otkrije da se u tajnoj službi nalazi krtica koja potkopava rad agenata i svojim djelovanjem prijeti ugroziti i stabilnost čitavog svijeta.

Stoga agent King, najpoznatiji i najiskusniji službenik tajne službe, poziva četvorku da dođu u „daleku i tajanstvenu zemlju Hrvatsku”, gdje će se opet susresti s poznatim prijateljima kao i poznatim, ali i nepoznatim neprijateljima te započeti novu uzbudljivu avanturu. Krunoslav Mikulan, plodni autor brojnih romana za djecu i mlade koji su višestruko nagrađivani u zemlji i inozemstvu (nagrade Artefakt, Mali princ, Časna povelja Međunarodnog odbora za dječju knjigu (IBBY), nagrada Ptičica, a dva su romana uvrštena i u Nacionalni projekt za poticanje čitanja Čitanjem do zvijezda), donosi nam novi roman za one najmlađe školarce, i ovaj put uza svoj neodoljivi humor i u karakterističnome spoju domaće i strane mitologije i neumornoga rada vlastitog stroja za proizvodnju mašte, koji nam jamči da nećemo dugo čekati ni na nastavke njegovih popularnih serijala.

Krunoslav Mikulan rođen je 24. veljače 1967. godine u Čakovcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i njemački jezik te magistrirao i doktorirao englesku književnost. Najprije je radio kao nastavnik u srednjoj školi, a zatim se zapošljava na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu (danas Odsjek u Čakovcu Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu) gdje predaje jezične i književne kolegije na engleskom jeziku. Samostalno ili u suautorstvu objavio je niz znanstvenih i publicističkih radova s područja teorije književnosti, lingvistike, metodike nastave stranih jezika, hrvatske povijesti te numizmatike: šest znanstvenih monografija, dvije uredničke knjige, pet znanstveno-popularnih knjiga (od čega četiri na engleskom jeziku, tri u V. Britaniji; dvije su prevedene na talijanski i češki, a jedna na španjolski), pedesetak članaka u znanstvenim i stručnim publikacijama te niz članaka u časopisima i novinama (Vojna povijest, Hrvatski vojnik, Vjesnik, itd.).

Objavio je dva romana za djecu (Zmaj ispod Staroga grada, Ljevak, 2019. i Škola u opasnosti, Ljevak, 2021.), jedan roman za odrasle (Oklada u Titanicu, Insula, 2006.), a priče, humoreske, putopise i pjesme objavljivao je u časopisu AKO te Hrvatskom kajkavskom kalendaru. Glavni je urednik znanstvenog časopisa „Hrvatski sjever“ te novoga književnog časopisa „Riječ više!“. Za roman „Zmaj ispod Staroga grada“ dobio je nagradu Artefakt (književna nagrada za najbolja literarna dostignuća u hrvatskoj spekulativnoj fikciji) i nagradu Mali princ (regionalna nagrada za dječju knjigu za jezično područje Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije).

VRABICA HRABRICA, Mila Elegović

U najljepšem gradskom parku uživa jato vrabaca. Cvrkuću, skakuću, igraju se, hrane se, zabavljaju, vesele. A onda je jedan vrabac umislio da je važniji od ostalih i svima počeo određivati kad smiju jesti. U strahu su ga svi poslušali, osim male vrabice koja se hrabro pobunila. Ali Šef je naredio, a jato je poslušalo: vrabici svezalo krila i bacilo je u rupu. Uplašenoj i osamljenoj pomogli su Crni Mrak, vjetar i Bura koji su je odveli do Zelen-drva usred mora i Kraljevstva Četiri Vjetra gdje stoluje pravedna Bijela Sova. Ona je morskim vilama naložila da joj ispredu nova krila za povratak kući gdje će vrabica Hrabrica pobijediti zlog Šefa i osloboditi svoje jato.

Krasnu priču o hrabrosti, pravednosti, suprotstavljanju zlu i zauzimanju za sebe glumica, pjevačica i spisateljica Mila Elegović ispričala je ritmičnim i pamtljivim stihovima. Preobrazba vrabice u Hrabricu i prekrasna Bijela Sova nadahnut će djecu da vjeruju kako za probleme postoje rješenja i kako će nam prijatelji pomoći u nevolji. Ana Despot još je jednom sjajnim ilustracijama pokazala svoj iznimni talent.

Mila Elegović rođena je u Zagrebu gdje je pohađala osnovnu i srednju školu te diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti. Završila je i školu za klasični balet te muzičku školu. Od 1995. angažirana je u kazalištu Komedija, gdje radi i danas. Stručno se usavršavala u Beču na Hochshule fur Musik und darstellende Kunst te u Londonu na Guilford School of Acting i Royal Academy of Music. Bavi se mjuziklima te svim kazališnim, televizijskim i filmskim formama. Kantautorica je, voditeljica i moderatorica, autorica glazbenog albuma, pjevačica, izdala je 18 vlastitih singlova te je autorica svog glazbenog showa – Mila Show. Svoj glas posuđuje likovima iz mnogih crtića. Govori engleski, francuski i talijanski. Za svoj rad u kazalištu nagrađena je mnogim nagradama. 

DAN KAD SAM UBRALA CVIJET, Jasminka Tihi- Stepanić

Klelija je sasvim obična djevojka, koja uživa čitati, šetati se gradom, upoznavati nove stvari, družiti se i veseli se svemu novome. No ona živi u jednom neobičnom svijetu, svijetu u kojemu je sve određeno i propisano i koji je odlučio jednom zauvijek obračunati se s bolestima, neizvjesnostima, prljavštinom, nesigurnošću, nesrećom, neimaštinom i nezadovoljstvom. Isprva sve to zvuči odlično pa i poželjno. No to je samo lice iza kojega se krije jedno puno mračnije naličje.

Jasminka Tihi-Stepanić nakon „stvarnosnih” društvenih i društvenokritičkih romana za mlade ovaj se put otputila u budućnost i napisala prvu pravu hrvatsku distopiju za mlade, roman Dan kada sam ubrala cvijet. Autorica romana nadahnuto, osjećajno i stilski vješto vodi dijalog s različitim klasicima (antiutopijske) književnosti, kojima odaje hommage među ostalim i imenima likova, autorima poput Orwella, Huxleyja, Atwood, Bradburyja, no i s brojnim drugim autorima širokoga spektra žanrovskih i stilskih orijentacija poput Šenoe, Ujevića, Fenimorea Coopera, Karla Maya, Zafóna itd.

Jasminka Tihi-Stepanić rođena je 1958. u Velikoj Gorici. Radi kao učiteljica hrvatskog jezika u osnovnoj školi. Priče je objavljivala u časopisima Modra lasta, Smib, Radost i Književnost i dijete kao i na Hrvatskom radiju, u emisiji Priča za velike i male i u TV-seriji HRT-a Pssst…Priča!. Napisala je brojne slikovnice: Priča o ribaru i zlatnoj ribici, Kako su nastali morski oblutci, Šišmiš i mala balerina, Plavi dan, Kako je mala hobotnica pronašla morsku harfu. Njezin roman prvijenac „Imaš fejs?“ dobio je Nagradu „Mato Lovrak” za najbolji roman za mlade objavljen u 2011., a istoimena radioigra nagrađena je posebnom nagradom na 9. međunarodnom festivalu radioigara za djecu i mlade Prix Ex Aequo u Bratislavi, koju dodjeljuje Međunarodna unija za dječju knjigu IBBY. Objavila je roman „Bacit ću ti kompjutor kroz prozor“ (2013.) i zbirku priča „Baš kao Harry Potter“ (2014.) Slijedi roman „Moja neprijateljica Ana“, za koji je 2016. dobila Nagradu „Anto Gardaš”. Sljedeće godine po romanu je na HR-u snimljena istoimena radioigra. Roman „Dom iza žice“ objavila je 2017., a 2018. predstavljao je RH na međunarodnom natjecanju „Mali princ”. Roman „Ljeto na jezeru Čiču“ izišao je 2018. i za njega je autorica dobila nagrade „Grigor Vitez” za najbolji roman za mlade u 2018. i „Mato Lovrak” za najbolji roman za mlade u 2018. te međunarodnu nagradu „Mali princ”. Taj roman uvrstio ju je na Časnu listu IBBY-ja za 2020. godinu i ušao je u uži izbor od šest najboljih romana s te liste. Roman „Gdje je Beata?“ objavljen je 2020. godine, a „Rukavica za Matildu“, koja govori o aktualnim društvenim situacijama i izazovima izašla je iz tiska 2021. godine.

KAMO ĆEMO VEČERAS?, Nena Pavelić

Ovo je naše putovanje. Mi stvaramo pravila!

Nakon hit-slikovnice “Kako biti najjači?” s velikom radošću najavljujemo novo remek djelo Nene Pavelić, slikovnicu “Kamo ćemo večeras?”!

Ponekad, da bismo putovali ne moramo otići dalje od vlastite sobe. “Kamo ćemo večeras?” priča je o neograničenim snovima i pustolovinama. Kroz tople, živopisne slike pratimo dječaka i njegovu obitelj dok zajedno istražuju svijet, izdižući se iznad drevnih gradova u balonu na vrući zrak, veslajući kroz čarobne špilje ili ploveći na repu kita.

Svijet te čeka na polici, samo ga moraš dohvatiti!

Nena Pavelić rođena je 1990-te u Rijeci, ali za sebe i sama kaže da je oduvijek „ni na nebu, ni na zemlji“. Po zanimanju  se bavi marketingom, a po pozivu je ilustratorica. Nakon što odradi jutarnju smjenu kao voditeljica marketinga u agenciji za oglašavanje, voditelj popodnevne smjene postaje njen trogodišnjak. Večernju smjenu, pak, ostavlja za ilustriranje i pisanje. Kao freelance ilustratorica radi za razne klijente u Hrvatskoj, ali i šire.

Već je u djetinjstvu maštala kako će raditi slikovnice za djecu, ali je njen spisateljski put naglo skrenuo u smjeru računarstva. Snovi o pisanju i ilustriranju slikovnica vratili su se ponovno tek uz odrastanje djeteta. Nešto starija i mrvicu hrabrija, konačno odlučuje da bih svoj rukopis i ilustracije mogla pokazati nekome izvan svoga stana. Njena prva slikovnica „Kako biti najjači“, izdana pod nakladničkom kućom Val, nastala je upravo tako. Uz malo mašte, malo dječje inspiracije i puno traganja za hrabrošću.

NAJBOLJE PRIJATELJICE, Sanja Pilić

Dana i Neva najbolje su prijateljice. Upoznale su se u vrtiću i stalno su se igrale zajedno. U pješčaniku, ljuljale se na ljuljačkama, skakale školice i brinule se jedna o drugoj. Kad bi, na primjer, Dana bila bolesna, Neva bi joj odlazila u posjete. Upisale su se i na ritmiku. Nastupale su na priredbama. Slavile zajedno rođendane. Ali, došlo je vrijeme da se upišu u školu, u prvi razred. Nastala je panika. Tko zna hoće li Dana i Neva ići u isti razred? Što će se dogoditi ako ih razdvoje? Ma ne, to ne dolazi u obzir! Ali nikad se ne zna. Pa nisu sestre da moraju biti zajedno. Ali jesu. Sestre su po srcu. Imati prijatelja velika je radost. Oni su najvažnija bića u svemiru. To je poput dobitka na lutriji, i puno više od toga. To je sreća. Prava pravcata!

Sanja Pilić napisala je punooo knjiga za djecu i mlade. Dobila je i punooo nagrada za svoje pisanje. Raduje se sunčanom danu, nasmiješenom djetetu, dobroj priči i lijepoj slikovnici. Zbog toga i ne prestaje s pisanjem. Živi u Zagrebu i ima četvero unučadi. Često gostuje u školama i vrtićima gdje se opet druži s djecom. U svijetu mašte sve je moguće i to joj se sviđa. Kada je bila djevojčica obožavala je razgledavati i čitati slikovnice.

Željka Mezić diplomirala je dizajn tekstila i odjeće na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Članica je ULUPUH-a i HZSU-a. Ilustriranjem se profesionalno počela baviti 2001. godine. Stalni je suradnik časopisa za djecu „Prvi izbor“ i „Radost“. Ilustrirala je nekoliko romana, udžbenika, zbirki poezije i priča za djecu, te 17 slikovnica. Sudjelovala je u pokretanju i realizaciji međunarodnog Festivala ilustracije koji se prvi puta održao u Fužinama 2009., te sljedeće dvije godine u Zagrebu. Svoja ilustratorska djela samostalno je izlagala u Galeriji „Vladimir Nazor“ te u mnogim izložbenim prostorima gradskih knjižnica.

DJEČAK KOJI JE BJEŽAO, Nives Madunić Barišić

Ovo je priča o dječaku koji se boji pasa, mačaka, liječnika, vrtića, pa čak i kiše. I kao sva djeca koja ne vole plakati, na strah je odgovarao bježanjem, skrivanjem i ljutnjom. Odrasli ga nisu razumjeli pa je zato od svega odlučio zauvijek pobjeći u šumu, čija ga tišina i tama nisu plašile sve dok ondje nije susreo velikog crnog psa. A to je bio jedan od njegovih najvećih strahova! Što će biti s dječakom i kako će se na kraju sve riješiti pročitajte u ovoj prekrasno ilustriranoj slikovnici! Ova je slikovnica namijenjena djeci i odraslima – odrasle uči da dječje strahove i ljutnju prihvate s nježnošću i strpljenjem, a djecu da se strah uvijek može prevladati i da, uz malo hrabrosti, i najveći neprijatelji mogu postati prijatelji.

Nives Madunić Barišić rođena je 1968. godine u Osijeku koji još uvijek smatra svojim gradom premda živi i radi u Zagrebu. Školovala se na Filozofskom fakultetu i Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Za djecu je napisala nekoliko igrokaza, poput „Mala zelena gusjenica“, „Naša je mama postala zmaj“, „Ispod zvončića se rodio kraljević“, „Luzer ili faca“, romane „Tajna čokoladnih bombona“, „Lunapark“ kao i romane serijala o Hani i Janku. Objavljuje priče u časopisima za djecu Prvi izbor i Radost. Objavila je nekoliko pripovjedaka, a jedna od njih uvrštena je i u antologiju „Svaka priča na svoj način”. Primila je i neke nagrade za svoj rad, ali za njih još ne mora imati posebnu policu. Mama je dvjema djevojčicama koje su njezin najveći uspjeh.

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
Teme

Helena Klakočar o najnovijim radovima, svijetu bez rata i očuđujućoj viziji Rijeke

/
Brickzine

Vrijednost fantastike u dječjoj književnosti: magična priča o zečevima inspirira više od lektire

/
Brickzine

Razvij priču!: društvene igre uz koje mašta nema granice

/
Brickzine

10 slikovnica i klasika za djecu koji će nas/ih uveseljavati još desetljećima