10 knjiga Danijela Dragojevića s naših polica: autor koji se nije skrivao riječima

Cvjetni trg / Danijel Dragojević

Jezik najčešće čovjeka i njegov život uspoređuje sa životom prirode. Iz te sličnosti izrasta najveći broj metafora. U njima su čovjek i njegov život usporedivi sa svime. I kao u gotovo svim važnim stvarima, i ovdje bi se moglo reći: dobro je da je tako i nije dobro da je tako. 

Nikada se, naime, ne treba umoriti uspoređivati, čini to uostalom život i bez naše volje, ali ne treba zaboraviti da ni jedna metafora ne vodi zaključku, niti među sličnosti uvodi znakove jednakosti. U metafori o ptici i pjevaču čini se da smo suviše išli za namjerom a manje za točnošću. Suviše zavidimo ptici i njenoj slobodi. Međutim, kada bi ptica dobila dar govora i mi je zapitali što misli o čovjeku i njegovu hodu, ona bi sigurno izrazila svoje divljenje i zavist.

I to ne bez razloga.

Izvor: http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/cvjetni-trg/

Kasno ljeto / Danijel Dragojević

Zbirka pjesama hrvatskog nagrađivanog pjesnika Danijela Dragojevića donosi devedesetak pjesama raspoređenih u nekoliko poglavlja: "Uostalom, "Imena", "Naprimjer", "Vrtnja i uteg", "Praznik" i "Ljetni dan". Toplina, otok, mediteranski mirisi i okusi, ono su što čini srž Dragojevićevog kasnog ljeta.

Negdje / Danijel Dragojević

Već od naslova, preko karakterističnih motiva i pjesničkih postupaka koje u njoj nalazimo, nova zbirka pjesama Danijela Dragojevića Negdje sugerira kretanje unutar koordinata koje su ocrtale prethodne autorove knjige. Još jednom, lirski je subjekt promatrač prostora i stvari, a oni i ovaj put povratno skiciraju njegov portret, dramatiziraju stanja u kojima se nalazi. Ali dok je u ranijim knjigama Dragojevićevo negdje bilo izvjesno, u ovoj, koja se otvara motivima umora i gubitka – ono je “negdje najdalje, negdje bilo gdje, negdje nigdje”– i takvima označuje kako prostor tako i lirsko ja koje ga čita.

Možda je baš to približavanje bitka i gubitka u ovim pjesmama i urodilo novinom. Nemir lirskoga subjekta – zaljuljanog mišlju o napuštanju i smrti – svoj će izraz pronaći u njegovu to mirnijem pogledu, u skladu pjevanja/pripovijedanja, u nadrealističkoj igri, koja strah svojom magijom umiruje. To što se Dragojević baš u Negdje – još jasnije – ukazuje kao pjesnik vedrine, svjetla i ravnovjesja bilo bi paradoks, da nas na paradokse već nije naučio.

Izvor: https://fraktura.hr/negdje.html

Bajka o vratima / Danijel Dragojević  

Bio jedan kralj koji nije smio otvoriti niti jedna vrata i stoga je postao opsjednut vratima. A dječak koji je slušao tu priču, a nije dočekao njen kraj, također je postao opsjednut, ali s završetkom te priče! 

Da li je kralj uspio otvoriti neka vrata ili ne? Da li je dječak pronašao odgovor na to pitanje pročitajte u ovoj iznimno zanimljivoj slikovnici koja je ujedno i lektirni naslov. Slikovnica je ilustrirana slikama Borisa Dogana.

Žamor / Danijel Dragojević

U ovoj zbirci suvremenog hrvatskog lirika pjesnički subjekt koncentriran je na pitanje prijelaza, prekoračenja, ruba, ulaska i izlaska, odnosno na mjesta na kojima se ova pitanja susreću ili prelamaju. Izlazeći iz detalja, iz svega perifernog, s ruba uobičajene percepcije svijeta i života, Danijel Dragojević podjednako propituje intelektualne dvojbe kao i "privide", banalnosti i suočavanje s onim svakodnevnim. 

Ove pjesme u svojim bitnim karakteristikama odmiču od ranijega autorova iskustva, otvarajući pitanja s kojima se čitalac dosad nije susretao niti kod ovoga pjesnika, a niti u hrvatskom novijem pjesništvu uopće, te se čini da iskustvo i perspektive Dragojevićeve zbirke umnogome obogaćuju aktualitet hrvatske poezije.

Zvjezdarnica / Danijel Dragojević

“Zvjezdana svjetlost u ovoj zbirci Danijela Dragojevića isijava iz zemaljskih predmata i situacija. Ove pjesme ne teže nekom nebeski udaljenom cilju, nisu protokol neizvjesnog puta ka prosvjetljenju, već prije svojevrsni dnevnik nekoga tko je unutarnju napetost takvog puta razmijenio za “potpunu opuštenost”. Pjesnik ne želi odabirati i hijerarhizirati, nego uvijek biti raspoloživ za sve što može naići, puštati sva bića da budu ono što jesu, a u isti mah nastojati oko njih, omogućavati njihovo postojanje svojim gledanjem, divljenjem, zahvalnošću.

Neposredan odnos prema bilo kojoj stvari (na primjer glinenoj šalici za čaj) za njega je uzajamno darivanje, poziv na postojano slavlje. Prostor Dragojevićeve poezije poput nekog je grada oblikovanog po ljudskoj mjeri, gdje na svakom trgu i u svakoj uličici bilo kada može započeti kakvo zanimljivo zbivanje. Taj dojam trajne novosti, ta sposobnost da se bića sagledaju kao da tek što su zauzela svoje mjesto u svijetu te još ni sama ne znaju kojim će nam se rješenjem obratiti, jedna je od radosnih tajni ove zbirke.”

Hrvoje Pejaković

Četvrta životinja / Danijel Dragojević

Ova zbirka poezije autora Danijela Dragojevića podijeljena je u pet zasebnih cjelina po nazivima: Skupina bijelog bijesa, Skupina životinje, Skupina mraka, Skupina prostora i Skupina zastanaka.

Hodanje uz prugu / Danijel Dragojević

Pjesnička knjiga Hodanje uz prugu Danijela Dragojevića tiskana je na 80 gramskom voluminoznom sava pro papiru i otisnuta u nakladi od 333 numerirana i potpisana primjerka. 17 primjeraka posebno je uvezano i označeno rimskim brojevima od I. do XVII. U knjizi je i autograf pjesme »Tko«. Tiskanje je dovršeno u rujnu 1997.

Izmišljotine / Danijel Dragojević

“Izmišljotine”, knjiga Dragojevićevih eseja koja je pred nama, samim svojim naslovom, premda pomalo ironičnim, gotovo da kazuje sve. Doista, ovaj pisac “izmišlja”, on se ne oslanja ni na što čvrsto, on ćaska, on razgovara sam sa sobom, on se ne obraća nesigurnom i nepoznatom sugovorniku, reklo bi se neznancu; on mašta, a ne zaključuje; ne instruira, nego “destruira”.

Izvor: https://www.crveniperistil.hr/proizvod/danijel-dragojevic-izmisljotine/ 

Svjetiljka i spavač / Danijel Dragojević

Dragojević, Danijel, hrvatski pjesnik i esejist (Vela Luka, 28. I. 1934). Diplomirao je 1958. povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Do 1967. živio je kao profesionalni književnik u Splitu, a potom u Zagrebu, radeći kao urednik na Trećem programu Hrvatskoga radija. Piše i eseje, likovne prikaze, studije i monografije (Kosta Angeli Radovani, 1961; Albert Kinert, 1963). Dobitnik je Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus (1992) i Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo (2018), koju nije prihvatio.

Primjetno je povezivanje svakodnevnih izričaja s nepripadajućim leksičkim sadržajima i istraživanje na planu metrike, sintakse, semantike i metaforike. Već se u prvoj zbirci zapaža kako se Dragojević u komponiranju knjige koristi pravilom da u drugom dijelu slijedi dnevnik teksta, kao svojevrsni autoreferencijalni komentar. Također se iz jedne zbirke u drugu ponavljaju neke pjesme pokazujući ne samo na sponu među pojedinim zbirkama već i perpetuiranost, variranje i prepletanje provodnih motiva. 

Dragojević briše granice između eseja i priče, proze i poezije, slobodnoga i vezanog stiha i inaugurira žanrovski hibrid poetskog eseja. U duhu suvremenih poststrukturalističkih filozofskih traganja i ujedinjenjem esejističke faktografije i poetske maštovitosti, Dragojevićeva poezija otvara prostore nove semantičnosti i jedan je od najistaknutijih pjesničkih rukopisa suvremene hrvatske književnosti.

Izvor: Dragojević, Danijel. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 20.2.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/dragojevic-danijel>