Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
David Čarapina
Odrađuje petogodišnji akademski rok na FFRI-u uvjeren u produženje istog zbog dobrog ponašanja. Sportski novinar koji najmanje piše o sportu. Kao ljubitelj riječke košarke od 2016. godine nalazi se na popisu ugroženih vrsta. više

Mjesec hrvatske knjige nikada nije bio veći u Gradskoj knjižnici Rijeka! A nije samo do dodatnih kvadrata, već do preko 40 različitih radionica, razgovora, izložbi i drugih tuljenja kulture. Povodom svega toga (i uobičajene svakodnevice) odlučili smo sa svakim autorom i autoricom, kreativcem i kreativkom uključenima u naša kulturna zbivanja suočiti s pet pitanja, u skladu s temom Mjeseca hrvatske knjige - "Pričaj mi". 

* Više o događanjima u Gradskoj knjižnici Rijeka u sklopu Mjeseca hrvatske knjige možete pročitati ovdje. *

Koliko je za vas bilo važno pripovijedanje tijekom djetinjstva? Kojih priča se sjećate? 

Kao i svakom djetetu – izuzetno važno do najvažnije. Priče potiču maštu i nove priče. Najdraža knjiga iz tog razdoblja bila je i ostala Najljepše bajke svijeta, mislim iz 1971. Još pamtim mirise i atmosferu koji su me okruživali dok sam je bez daha upijala. 

Kako biste opisali svoje pripovijedanje? Koliko vam je trebalo da  pronađete svoj glas? 

I kad znaš što, treba vremena da shvatiš kako. U prozi još izazivam samu sebe. S poezijom je lakše. Ona mi je prva ljubav.

Možete nam u tri rečenice opisati vaš posljednji naslov ili projekt?

Radni je naslov "Možda je hrčak sretan". Planira postati zbirka priča. Pripovjedačice iz prvog lica i raznolikih životnih dobi u potrazi su za sobom i vlastitim prostorom slobode.

Mjeseci hrvatske knjige se već godinama nižu – kakav je prema vama status knjige u Hrvatskoj?

Kao čitateljica uživam u bogatoj ponudi domaće književnosti. Kao autorica znam koliko može biti  zahtjevan i dug proces od teksta do publikacije. Nadam se da ćemo zauvijek sačuvati svijest o važnosti knjige jer nam one omogućuju da se bolje povežemo sa sobom. Bolji mi – bolje društvo.

Preporučite nam jedan knjigu, jednu seriju i jednu destinaciju za posjetiti tijekom mjeseca hrvatske knjige!

Često se u mislima vraćam romanu "Zid" Marlen Haushofer. Serije oduzimaju puno vremena, pa biram kratke produkcije. "Ripley" je jedna od posljednjih koja mi je ostala u dobrom sjećanju. Radije gledam filmove. Jedan kompletan, sjajan kineski film "Povratak u prah" dao mi je mnogo misliti i nadahnuo za stihove. Japanski film "Plan 75" jedan je od nježnijih filmova o izazovima starosti koji sam gledala. A putovanje – neka bude kratko, lijepo i nadahnjujuće. Vikend u Istri uvijek ima takav učinak.
 

Snježana Radetić diplomirala je hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti te bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu. Gotovo tri desetljeća radila je u srednjoj školi, a nakon toga šest godina vodila ustanovu u kulturi i obrazovanju odraslih u rodnome gradu Poreču. Posljednjih godina piše poeziju i prozu. Pjesme su joj objavljivane u Dometima i na portalima Čovjek-časopis i Astronaut.ba. U listopadu 2022. godine izlazi njena prva zbirka pjesama Privilegija leta, Biakova, Zagreb, pod uredničkom rukom književnice Darije Žilić. Svojim je pjesmama 2021. i 2022. godine dospjela u finale Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama


 

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
Teme

Helena Klakočar o najnovijim radovima, svijetu bez rata i očuđujućoj viziji Rijeke

/
Brickzine

Vrijednost fantastike u dječjoj književnosti: magična priča o zečevima inspirira više od lektire

/
Brickzine

Razvij priču!: društvene igre uz koje mašta nema granice

/
Brickzine

10 slikovnica i klasika za djecu koji će nas/ih uveseljavati još desetljećima