Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
David Čarapina
Odrađuje petogodišnji akademski rok na FFRI-u uvjeren u produženje istog zbog dobrog ponašanja. Sportski novinar koji najmanje piše o sportu. Kao ljubitelj riječke košarke od 2016. godine nalazi se na popisu ugroženih vrsta. više

Mjesec hrvatske knjige nikada nije bio veći u Gradskoj knjižnici Rijeka! A nije samo do dodatnih kvadrata, već do preko 40 različitih radionica, razgovora, izložbi i drugih tuljenja kulture. Povodom svega toga (i uobičajene svakodnevice) odlučili smo sa svakim autorom i autoricom, kreativcem i kreativkom uključenima u naša kulturna zbivanja suočiti s pet pitanja, u skladu s temom Mjeseca hrvatske knjige - "Pričaj mi". 

* Više o događanjima u Gradskoj knjižnici Rijeka u sklopu Mjeseca hrvatske knjige možete pročitati ovdje. *

Koliko je za vas bilo važno pripovijedanje tijekom djetinjstva? Kojih priča se sjećate?

U djetinjstvu sam vrlo malo slušala pripovijedanje, ali su mi zato puno čitali knjige i zbirke priča. Dugo mi je omiljena zbirka bajki bila slavna „plava knjiga“, odnosno "Najljepše bajke svijeta", a iz nje su mi se osobito u pamćenje urezale Andersenovo „Kresivo“ i perzijska „Rascvjetana ruža“. Od duljih pak formi u sjećanju mi je najživlja ostala "Beskrajna priča" Michaela Endea.

Kako biste opisali svoje pripovijedanje? Koliko vam je trebalo da pronađete svoj glas?

Glas pripovjedačice mijenja se skupa s njom – to nije potraga koja ikad ima kraja, jer se stalno nanovo otkrivamo i produbljujemo znanje o sebi. Moj trenutni glas je prije svega komorni: preferiram manje skupine slušatelja i zatvorene prostore u kojima priča može doći do punog izražaja. Također se trudim da moje pripovijedanje uvije bude empatično, da pokazuje razumijevanje prema likovima u priči, prema mojim slušateljima, ali i prema samoj sebi. I za kraj, moje je pripovijedanje ukorijenjeno u narodnu baštinu, prije svega hrvatsku, jer smatram da priče iz vlastite zemlje najbolje shvaćam i izvodim s najviše osjećaja.

Možete nam u tri rečenice opisati vaš posljednji naslov ili projekt?

Kako u Hrvatskoj postoje znanstveni radovi na temu slavenskih mitoloških vjerovanja, ali ne priče koje bi se mogle pripovijedati djeci i mladima, u suradnji s dr. sc. Deniverom Vukelićem radim na takvoj jednoj zbirci. Okupljat će priče o starohrvatskoj kozmologiji i kozmogoniji, o starim bogovima i čudesnim bićima koja su dijelom naše predaje. Ujedno će biti potkrijepljena suvremenim znanstvenim istraživanjima kako bi se istkale pripovijesti koje su ukorijenjene podjednako u pripovjednom i u akademskom tlu.

Mjeseci hrvatske knjige se već godinama nižu – kakav je prema vama status knjige u Hrvatskoj?

Kao i u ostatku svijeta, tako se i u Hrvatskoj knjiga mora boriti da bude primijećena u moru drugih interesa i načina pronalaženja znanja, odnosno zabave. Ne ide joj u prilog što je za mozak zahtjevna forma za koju nam treba koncentracija i vrijeme koje često nemamo. No vjerujem da će čitatelja uvijek biti i da će knjige – u tiskanom ili audio obliku – pronaći one koji u njima traže oplemenjivanje svoga života.

Preporučite nam jedan knjigu, jednu seriju i jednu destinaciju za posjetiti tijekom mjeseca hrvatske knjige!

Knjiga: Jozo Vrkić, „Hrvatske bajke/predaje“ 

Serija: "Sense "8 zbog izvanrednog pripovijedanja i multikulturalnosti

Destinacija: Preporučila bih svakome da ode na mjesto otkud njegova ili njezina obitelj vuče korijene i pokuša pronaći priče toga područja i vlastitih predaka. U svijetu koji nas stalno goni naprijed, nekad zaboravimo otkud smo, a često smo u ono vrijeme bili previše mladi da shvatimo dublji značaj prostora koji nas je oblikovao.

Srebrenka Peregrin rodila se s perom u ruci. Objavljena je spisateljica bajki i spekulativne fikcije te prevoditeljica. Pripovijedanjem se počela baviti kao mlada majka kad su joj trenuci za priče bile najdraži večernji ritual s djecom. Koju godinu kasnije, radeći na diplomskom radu o bajkama, postala je svjesna da se pripovijedati može i izvan obiteljske intime. Ubrzo nakon toga, zakoračila je na pripovjednu pozornicu. Danas je možete čuti po festivalima bajki i legendi, na konvencijama znanstvene fantastike, a voli gostovati i u knjižnicama, vrtićima i školama. Njezina supermoć je pronalaženje hrvatskih narodnih bajki za svaku prigodu, a bajke s britanskoga otočja su joj omiljene.

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
Teme

Helena Klakočar o najnovijim radovima, svijetu bez rata i očuđujućoj viziji Rijeke

/
Brickzine

Vrijednost fantastike u dječjoj književnosti: magična priča o zečevima inspirira više od lektire

/
Brickzine

Razvij priču!: društvene igre uz koje mašta nema granice

/
Brickzine

10 slikovnica i klasika za djecu koji će nas/ih uveseljavati još desetljećima