Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
Kristian Benić
Lovac na transformativne procese i projekte inovativno-eksperimentalne prirode. Autor knjige o povijesti informatike i digitalne kulture u Rijeci "Kako čitati grad kroz bajtove i piksele". Koautor koncepta i pobjedničke prijavne knjige Rijeka 2020 - Europs... više

"Future Shock" (1970.) bračnog para Toffler (pošteno je tako reći s obzirom da je Alvinu supruga Heidi bila stalna podrška i da su prema svim izvorima uglavnom radili zajedno), pripada onom skupu knjiga uz koje lako stavljamo epitet “važne” ili “legendarne”. Mnogi će reći da je ozbiljnija futurologija, odmaknuta od naivnog hladnoratovskog propagandnog maštanja o letećim automobilima i kolonijama na Marsu, rođena upravo tada.

Kulturni faul je serija osobnih tekstova o raznim fenomenima kulture, pop kulture, povijesti, obrazovanja, urbanizma, tehnologije... Sve tekstove možete pronaći ovdje.

Teza je bila intrigantna - Toffleri su smatrali da čovječanstvo neviđenim ritmom ulazi u društvo karakterizirano brzinom, nestabilnošću i količnom promjena koje izazivaju stanje šoka. Permanentne transformacije su toliko intenzivne i različite od ranijih da ih ne možemo povezati, a rezultiraju raslojenim društvom, posebnom anksioznošću, novim energijama i rizicima pojedinaca i zajednica. Koliko je jeka tog rada i danas čujna samo ćemo spomenuti neke ppdnaslove i ključne pojmove: The Death of Technocracy, Transistors and Sex, Selecting Cultural Style, Yesterdays Curiculum Today, Bombardment of the Senses, Information Overload, The Overstimulated Individual, Life Style Factories, The Origins of Overchoice, Computers and Classroms, Beyond Bureaucracy, Rent-a-Person, The New Nomads Da iza njih nema sadržaja i primjera koji su zastarjeli mislili bi da je ovo napisao neki hipsterski nabrijanko na Macu nakon treninga yoge u teretani svoje korporacije s vlasnicima u Shenzhenu.

Alvin je bio posebno rado viđen konzultant u dalekoistočnim zemljama poput Singapura i Južne Koreje koje su i estetski postale prostorima budućnosti i tvornica svijeta koja zadovoljava ljude prepoznate u “Future Shocku”.

Na pragu i u pravcu uspjeha hita Toffleri su do kraja života ostali vjerni temi - u djelima su analizirali mehanizme promjene u suvremenom društvu temeljenome na znanju i tehnologiji te predviđali moguće smjerove društvenog razvoja, posebice na području ekonomije, pa su tu i ništa manje kultni Treći val (1980), Rat i antirat (1995), Revolucionarno bogatstvo (2006). Nebrojeni su klijenti u rasponu od vlada, korporacija do bogatih ili ekscentričnih pojedinaca s kojima su odradili savjetovanje - Alvin je bio posebno rado viđen konzultant u dalekoistočnim zemljama poput Singapura i Južne Koreje koje su i estetski postale prostorima budućnosti i tvornica svijeta koja zadovoljava ljude prepoznate u “Future Shocku”. Kineska vlada navela ga je među autorima koji su najviše utjecali na njihovu zemlju, tik ispod marksističkih i lokalnih intelektualnih autoriteta, upravo kao onoga koji je utjecao na nastanak tog neobičnog socijalističkog hibrida pogonjenog potražnjom zrelih konzumerističkih društava. Ted Turner, osnivač CNN-a, svjedoči da je bio direktno nadahnut Tofflerovim predviđanjima i tako se odlučio na pokretanje te revolucionarne mreže, a pionir techno glazbe Juan Atkins povezao je s njim izravno i sam naziv tog glazbenog pravca rađanog u Detroitu pozivajući se na “tehno pobunjenike” o kojima Toffler govori.

S pet godina odmaka (1975.) knjiga je bila prevedena i u Jugoslaviji i to od strane tada vrlo produktivnog riječkog izdavačkog poduzeća Otokar Keršovani pod imenom “Šok budućnosti”, ali ne može se reći da je izazvala utjecaj blizak svjetskoj razini iako u nekim Tofflerovim tezama možemo pronaći lokalne relacije. Možda je sve što se događalo bio upravo način ulaska našeg naglo industrijaliziranog društva u “stanje šokiranosti budućnošću”.

Igrom slučaja “Future Shock” točno pedeseti rođendan slavi 2020. godine upravo u trenutku jednog od većih “šokova” čovječanstva, a izvan sfera periodičkih katastrofa poput ratovanja pojedinih država. Riječ nije samo o pukoj simbolici, stvarno teško možemo zamisliti trenutak u kojem je pitanje predviđanja sutrašnjice tako aktualno - od onog elementarnog o završetku pandemije do kompleksnijih o izgledu i načinu funkcioniranja svijeta nakon njenog svršetka. Malo što je sada ujedno i tako blaženo uzbudljivo i tako prokleto nesretno kao predviđanje što će biti sutra.

Da u podnaslovima nema sadržaja i primjera koji su zastarjeli mislili bi da je ovo napisao neki hipsterski nabrijanko na Macu nakon treninga yoge u teretani svoje korporacije s vlasnicima u Shenzhenu.

Ipak, rođendanska proslava “Future Shocka” nije zamišljena kao zabava u sobi za izolaciju uz Zoom - Tofflerovi štovatelji i možemo reći profesionalni sljedbenici udružili su se u pothvatu izrade knjige “After Shock: The World’s Foremost Futurists Reflect on 50 Years of Future Shock―and Look Ahead to the Next 50”. Kako ove godine u Hrvatskoj imamo posebnu sreću i “After Shock” nam ima jedno posebno značenje, ali to je druga tema.

Velika je to i slojevita knjiga (544 stranice!) koja se sastoji od kratkih, ali upečatljivih eseja koje se može čitati i kao niz refleksija na Tofflere i “Future Shock” ili pak kao originalna predviđanja. Glavni urednik je John Schroeter, izvršni direktor organizacije Abundant World Instituta čiji opis za sebe svjedoči o vibraciji njihove organizacije “social enterprise dedicated to identifying and defining exponential solutions to global grand challenges in four key areas of tremendous human consequence: energy, healthcare, education, and the environment. Enabled by a sophisticated AI-driven innovation platform, we imagineer a better future by connecting the dots looking forward.“ Upravo tako i samo slavljeničko izdanje ulazi u razne sfere čovjekovog rada i budućnosti, bez nekih prevelikih pretenzija. Autori se pitaju i o samom smislu futurologije pa zaključuju i da nevjerojatni scenariji i njihovo poticanje imaju ulogu razvoja spremnosti društva za šokantne trenutke. Nema poglavlja koje bi specifično govorilo o budućim pandemijama iako ima dosta crtica o medicini, ali je jasno istaknuto da je ta opasnost jasna, a brzom i opasnom pokazat će ju upravo radikalna povezanost svijeta i svih zemalja. Zanimljivo je da se u “Future Shocku” upravo višak informacija detektira kao problem suvremenog čovjeka što je možda i svojevrsni izazov u ovoj situaciji. “Information overload” prijeti izazivanjem potpuno drugačijih efekata od nastanka informiranih i pametnih građana.

Najveća vrijednost djela je što pruža puno koraka za daljnje istraživanje jer svi autori su neki oblik profesionalnih futurologa, a nije tanka ni lista drugih relevantnih djela koja se citiraju. Materijal je ovo za studiozne duše, nije adrenalinska nadahnuta injekcija ili samostalan pokušaj detaljnog predviđanja budućih procesa koji su zapravo dotaknuti ovlaš. To je svakako hommage klasiku koji se izražava čak tako i da grafički izgled naslovnice na razini tipografije oponaša izvorni uzor iz 1970. godine.

Godine 1855. i 1886. vladale su posebno jake epidemije s puno mrtvih i mjerama karantene, pa je Rijeka svejedno tada bila na valu najvećeg uspona. Ne mislim da je ovo samo retorika optimizma nego gotovo pravilo koje svjedoči o čovjekovoj snalažljivosti i upornosti.

Predviđanje, posebno na preduge staze, je u doslovnom smislu gotovo nemoguće odnosno kako i autori upućuju postoje “hard” i “soft” trendovi. Tvrdi trend je npr. demografsko starenje, a imamo jasne formule predviđanja kojim tokom će se to odvijati i što možemo očekivati. Statističari su u tome dobri i imaju sve matematičke alate i softvere u rukama. Mi na taj trend ne možemo utjecati na očite i nagle načine. Mekani trend je predviđanje neke cijene na tržištu koja ovisi o nizu parametara, a ujedno je u sferi izravnog ljudskog djelovanja - odluke pojedinaca potpuno mogu promijeniti baš sve. Čovječanstvo se ne može pomladiti, ali faktore koji utječu na cijenu goriva može se drugačije kalibrirati.

Kako je to izrazio u “Signalu i šumu” Nate Silver korektno je držati se probabilističkih formula i višestrukih scenarija s različitim postocima mogućnosti ostvarivosti. Pri tome se ne treba bojati volatilnosti. Jedna od povjesničarskih lekcija je da se do 1000. godine u Europi razvio cijeli apokaliptičarski pokret koji je utjecao na mentalitet prema kojem se nije vrijedilo toliko truditi - prošla je ta godina, svi bili živi (prema tadašnjem životnom vijeku) i razmahao se vrhunac romanike i gotike, pojačalo bogaćenje i inovacije, vrhunac srednjovjekovnih gradova i katedrala. Ako to nekome ne odgovara uz predodžbu o mračnom srednjem vijeku neka čita Jacquesa Le Goffa i "Civilizaciju srednjovjekovnog Zapada". Nakon velike kuge 1348. krenut će pak punina renesanse, rađanje temelja moderne znanstvene misli, a veliki skok XIX. stoljeća odvijao se iako su se stalno izmjenjivale u različitim krajevima različite i vrlo opasne epidemije - kolera, malarija, sifilis koje su izazivale zebnju o čemu se npr. na primjeru Rijeke može čitati u “Ars Aesculapii” Radmile i Marijana Matejčića. Godine 1855. i 1886. vladale su posebno jake epidemije s puno mrtvih i mjerama karantene, pa je Rijeka svejedno tada bila na valu najvećeg uspona. Ne mislim da je ovo samo retorika optimizma nego gotovo pravilo koje svjedoči o čovjekovoj snalažljivosti i upornosti, unatoč svim problemima koje nam donosi Humeov davno pravilno prepoznat problem indukcije.

A koliko budućnost udara brzo kada se doista mora vidimo po nagloj digitalizaciji sadržaja mnogih kulturnih ustanova (odjednom prijenosi predstava, produkcije pričaonica…), online usluge koje su do jučer bile ogromna komplikacija pojavljuju se preko noći, a dostavne službe na kućnu adresu organiziraju i proizvođači mrkve i pive. Moj e-reader na kojem čitam i “Future Shock” i “After Shock” dostavio je Links, u nedjeljnom ručku bilo je povrća iz goranskog OPG-a od kojeg naručujemo, a baš je eksperimentalno naručena i tura Kings Brew pive Whitehead episode 01/nije plaćeni sadržaj, odnosno plaćen je sav dostavljeni sadržaj.

Ispija se "Future Shocku" u čast pedesetog rođendana do trenutka izlaska iz ovog šoka!

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
GKR bira

Vodič za mlade: 5 sjajnih naslova o mentalnom i emocionalnom zdravlju

/
GKR bira

10 naslova o depresiji i kako se s njom boriti

/
GKR bira

Glazba na stranicama romana: Priče iz Los Angelesa, Daisy Jones i šestorka, Vrijeme je opak igrač…

/
GKR bira

Kada se knjige osjećaju nepoželjno: 10 naslova o borbi cenzora i pisaca