Kulturni faul: Spika u busu (i ne, nije o srdelicama i turskim sapunicama)
Jedna vožnja busom, jedan razgovor, tisuće važnih razloga zašto je kontejner najvažniji riječki pixel.
Vozim se autobusom jer uvijek tako radim. I da, istina je ono što selo priča – autobusi su puni glupih razgovora. Ovaj nije bio takav.
“Duja” za Trsat. Idem na neki razgovor oko 3D printera u knjižnici. Iza mene su dva tipa. Mladići, ni nekih tridesetak godina, ali jako uzbuđeni. “O čovječe, nije to za normalne, danima nisam vidio stablo, stvarno moraš biti na čisto u glavi sa sobom”. “A da”, slaže se drugi i pita jesu li išli kroz Suez, ovim ili onim morem, do ove ili one luke. Sljedećih desetak minuta njih dvojica su tako napeto i uzbuđeno razgovarala o plovidbama, brodovima, teretu, fakultetu (da, Pomorski fakultetu možeš biti sretan – ovi su te nahvalili uzduž i poprijeko) da je to bila pjesma za moje kišom natopljene uši. Nikakve priče o jeftinijim srdelicama na placi, raspletu turske sapunice i trabunjanja o državi koja ne radi ovo ili ono – priča o brodu, priča o luci, priča o kontejneru.
Kulturni faul je serija osobnih tekstova o raznim fenomenima kulture, pop kulture, povijesti, urbanizma, tehnologije... Sve tekstove možete pronaći ovdje.
Jedan od frendova je izašao. Ali ne i tišina. Odjednom ovome preostalom priđe neki stariji tip i krene: “A da li je tebi bio kapetan…” Evo nas opet. I on je plovio. Pazi, tri pomorca, različite generacije i nisu u nekom Mercedesovom terencu, svi smo u “duji” za Trsat. Kakva divota, napokon normalno i nebahato. Da sve bude potpuno, bus se taman uspeo iznad Krimeje, do mjesta s kojeg se otvara jedinstven pogled prema Brajdici i stotinama naslaganih kontejnera. Jugo je baš gadno zavijalo, kiša opako lupala o prozor (nešto je i curilo tamo gdje je “harmonika”), ali bio je to stvarno najjači pogled ikad i pomislio sam “o čovječe, ovaj Hong Kong ne može nestati”.
Ne mora se svatko složiti, ali kontejner je suština Rijeke. Kroz riječku luku ne prođe u njima najviše PlayStationa ni iPhonea na svijetu, ali kontejneri su najkonkretniji i najsvjetskiji riječki posao. Oni je bar posredno spajaju s kineskim Guangzhouom i američkim Long Beachom u impresivnoj mreži svjetske trgovine, plovidbe, razmjene, s brodovima na kojima je na tisuće mojih likova iz “duje”. Stariji i znalci će reći “pa pruga je loša”, “pa pristanište je loše”, “pa dizalice su malene”… i sve je to vjerojatno istina, ali svijet se nije pokrenuo vječnim odlascima doktoru po dijagnozu nego maštom i radom.
Riječka budućnost je zeznuta, a cijeli četvrti broj Brickzinea je kao ni jedan do sada zapravo usmjeren na ono “buduće”. Čak i kada govorimo o onom prošlom, jer povijesti ima dosta, zanimaju nas pokretači, hrabrost, kreativnost. Grad na brdima do 350 metara visine, s usjecima, strminama, s pogledom na Zaljev, ovako tvrd, zbijen, nagnut, poligon je naše mašte i rada, a ne grade ga, i nikad ga nisu gradili, prosječni nego samo oni koji mogu mirno stajati nasred Tihog oceana, na valu od 7 metara, na metalnoj grdosiji prepunoj kontejnera. Ovo je Brickzine o toj energiji i za one kojima se da tako živjeti.
Ne znam više jesam li ti rekao da uživaš u plovidbi kroz riječku godinu europske prijestolnice kulture i stvaranja? Ako nisam, evo govorim sada, jer 2020. je samo jednom. Čitaj Brickz u busu i pokreni neke dobre razgovore.
Piskaram ovo, a na televiziji se vrti Netflix i jednim uhom slušam “Toy That Made Us”. Rezerviramo se za buduće dokumentarce. 🙂 Dosta zabavan dokumentarac o nastanku nekih igračaka koje su danas “legendarne”. Baš govore kako su nastale nindža kornjače. Teenage Mutant Ninja Turtles. Pazi ideje – kornjače, pa mutirane, pa tinejdžeri, pa još nindže! Što je tim ljudima bilo u glavi? A sve je počelo od dva tipa koji su se zapravo slučajno sreli, a jedino što su voljeli raditi jest crtati stripove. A onda je iz toga izraslo carstvo mutiranih kornjača. Da su išli sigurnim putem ništa ne bi napravili, a mi frendu Kreši na zidu, kada je to bilo hit (davno sam ja imao deset), ne bismo napisali – Krele Turtles. 🙂
Iz Magazina

Sjaj i bijeda Hollywooda 1. dio: sjajne, ružne, lijepe, neugodne priče s crvenog tepiha

Biblijski apokrifi: priče iz sjene

Knjige petkom: "Mlijeko i med", "Diskretni šarm diplomacije", "Snježni leopard"...
Najave događanja

“It’s so easy…”, basics of Croatian language and getting to know Rijeka’s culture (in English)

Dani Trsata u Ogranku Trsat: Nena Pavelić i Kultura svima svugdje autorski inkluzivni susret prilagođen slijepoj i slabovidnoj djeci

Predstavljanje knjige "Plava mandarina" Arsena Toljanića

Predstavljanje knjige "Ne gubi fokus" Kristine Paj
Šarene jastučnice, kreativna radionica oslikavanja tekstila
Pretplati se!
Prijavite se za primanje "newslettera" Gradske knjižnice Rijeka i saznajte na vrijeme što se događa u našim odjelima i ograncima diljem grada, što se čita, komentira i preporučuje u Magazinu te koje nam se ideje vrte po glavi... I zapamtite - čitamo se na internetu, ali vidimo u knjižnici. :)
Vaša e-mail adresa neće biti otkrivena neovlaštenim trećim osobama i koristi se isključivo u svrhu informiranja.