Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
Kristian Benić
Lovac na transformativne procese i projekte inovativno-eksperimentalne prirode. Autor knjige o povijesti informatike i digitalne kulture u Rijeci "Kako čitati grad kroz bajtove i piksele". Koautor koncepta i pobjedničke prijavne knjige Rijeka 2020 - Europs... više

U govnima smo...do grla!” prva je rečenica u “oblačiću” hrvatskog prijevoda grafičkog romana “Les guerres de Lucas”. Vjerojatno me je ona privukla na pogled, a potom i na kupovinu “Ratova Georgea Lucasa” crtača Renauda Rochea i scenarista Laurenta Hopmana. 

Vrlo kratko i jasno - strip je odličan. 

Iako iznenađujućeg dolaska iz francuske, a ne američke produkcije riječ je o biografskom radu o jednom od najuspješnijih redatelja svih vremena Georgea Lucasa. Nastala na temelju detaljnog istraživanja (na kraju knjige je detaljna i dobra lista preporuka raznih naslova o Lucasu) sažeto, ali dovoljno bogato i napeto provodi kroz život tog fascinantnog redatelja koji se kretao između klasične “geekovštine” ljubavlju prema Flash Gordonu i stripovima o policajcima u svemiru, fakinštini James Dean tipa što ga je umalo koštalo i života u uličnoj jurnjavi te strastvene fokusiranosti na redateljski posao u trenutku koji će se pokazati početnim za eru najvećih “blockbustera” svih vremena. 

Ratovi-Georgea-Lucasa_4.jpg

Djelomično je točnije reći kako je riječ o priči koja nije u strogom smislu Lucasova biografija već fokusiraniji prikaz geneze prema stvaranju prvih Star Warsa koji će pop kulturu promijeniti za sva vremena. Najveća pažnja pružena je problemima i neizvjesnosti koja je pratila nastanak filma - tu su stalno nećkanje investitora i studija, nevolje na setu, neobična filmska posada, želja za rizicima, napadi panike i nova rješenja snimanja, efekata, radnje SF filma... Unutra je sva zeznutost poslovanja kakvu i dalje u takvom obliku poznaje gotovo isključivo SAD - genijalna kreativnost, bikovska upornost, kockarski rizik, emocionalna ranjivost i naposljetku - beskonačna zarada nakon uspjeha. 

Trenutak u kojem je Lucas uvjeren kako će film nakon plasmana u kina biti neuspjeh, a on propalitet te napokon stiže pred kino pred kojim vidi redove klinaca koji dolaze gledati film i više puta, katarzičan je. I pomalo nostalgičan. Priča je to o svijetu koji je nestao, a vratiti se sigurno neće jer u kina jedva idemo, malo što nas može iznenaditi, a na vizualne efekte smo postali gotovo otporni. Iz sedamdesetih su izašli velikani poput Spielberga i Lucasa u filmskom svijetu, Kinga u knjiškom, Jobsa u računalnom, oblikovavši iskustva, domete i okvire generacije X i nas “milenijalaca” na dubokoj i suštinskoj razini. “Ratovi Georgea Lucasa” su strašno dobar vizualni spomenik baš tom jedinstvenom trenutku u povijesti kulture. U AI svijetu sigurno neće biti moguć u takvom obliku. 

Ratovi-Georgea-Lucasa_3.jpg

A kada već spominjemo i vizualnost i originalnost recimo kako je grafički roman većinski crno-bijeli, ali suptilnim i pametnim korištenjem jedne do dvije boje po detalju na svakoj stranici postignut je efekt živosti i dinamike kakvu je i obilježavalo lansiranje Millennium Falcona u naše živote. 

Cijena izdanja kojeg je Fibra agilno prevela i objavila (original 2023., na hrvatskom nam je u rukama već od ljeta 2024. što je kraće od čekanja dolaska prvih Star Warsa u jugoslavenska kina!) je 30 eura, što ovako siromašni lako doživimo skupim, ali recimo i kako je Lucas bio na rubu bankrota pa neka vam bude lakše. I možda vas obogati neki novi Wookiee. 

U govnima smo.png

 

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
Recenzije

"O pisanju" Stephena Kinga: suočiti se s vlastitim nesavršenostima

/
Razgovori

Enver Krivac: Važno je da nisi sam, čak i ako si veliki individualac

/
Recenzije

"Sjećanje na prošlost Zemlje" Liu Cixina: nepredvidljivi razvoj koji nas drži do kraja trilogije

/
Teme

Izgubljeni u promjeni: u "vrlom novom svijetu" tehnologije sasvim sigurno postoje i gubitnici