"Peticom" do Drenove s knjigom u ruci: prozor u drenovsku prošlost

Već tradicionalno u srpnju se obilježavaju Dani MO Drenova i slavi zaštitnica župe BDM Karmelske, pa je to prava prilika za skretanje pažnje na nekolicinu radova koji nam približavaju drenovsku povijest i pomažu boljem razumijevanju njene svakodnevice.

Alberto Mihich, Christian Grailach: Drenova: da se ne pozabi : izložba fotografija iz prošlosti Drenove nastalih do početka Drugog svjetskog rata

Izrazito važan događaj u procesu buđenja interesa za povijest Drenove te stvaranje temelja za kasnije pokrenute inicijative poput osnivanja Zavičajnog muzeja Drenove bila je izložba fotografija razdoblja prije Drugog svjetskog rata „Drenova – da se ne pozabi“ otvorena 16. srpnja 2004. godine. Golemi interes za izložbu iznenadio je i same autore, Alberta Mihicha i Christiana Grailacha. Dovoljno je reći da je izložbu pogledalo oko 1 200 posjetitelja, a dio njene draži moguće je pronaći u otisnutom katalogu.

Ur. Zdenko Pleše: Drenova: školstvo i povijesni razvoj

Knjiga nastala 1987. godine u kontekstu izgradnje i otvorenja nove drenovske škole do danas je ostala najsadržajnije djelo o raznim aspektima povijesti Drenove. Naravno, puno toga se je od tada promijenilo - pojedine interpretacije su prevaziđene, zanimaju nas i neke druge teme osim onih obrađenih u toj knjizi, ali bez obzira na to ovo je obvezna točka u procesu zadovoljavanja bilo kakve znatiželje o Drenovi.

Christian Grailach: Od drenovske čitaonice do knjižnice: 1908. - 1985.

Kao vrijedan kolekcionar i istraživač drenovske povijesti Christian Grailach dio je svojih spoznaja uobličio u djelce o čitalačkoj kulturi na Drenovi, konkretno o lokalnoj Hrvatskoj čitaonici koja je svojevrsna preteča kasnije stvorenog Ogranka Drenova Gradske knjižnice Rijeka.

Uz ove radove koji se izravno tiču i bave Drenovom izdvajamo i tri nova naslova koja prikazuju kontekst života na Drenovi upravo u vrijeme umjetne razdvojenosti naselja državnom granicom. Talijansko razdoblje razvoja i života Rijeke (1924. - 1943.), a time i dobrog dijela Drenove, tek posljednjih godina biva predmetom objektivnijih i sveobuhvatnijih istraživanja znanstvenika različitog profila. Godina 2015. bila je posebno plodna na tom planu, a mi za vas biramo tri vrlo intrigantne knjige koje se posredno tiču Drenove u razdoblju grube podijele neprirodnom i nasilnom granicom. Neka i nove knjige grade svijet bez granica.

Marko Medved: Riječka Crkva u razdoblju fašizma

Povijest Katoličke crkve u Rijeci u vrijeme Kraljevine Italije nije bila predmetom interesa previše domaćih povjesničara, a posebno ne onih s profesionalnim skupom alata. Povjesničar Marko Medved se ulovio vrijednog posla te vrlo detaljno i precizno obradio intrigantno razdoblje u kojem je sagrađen veći dio riječkih crkvi i uspostavljena Riječka biskupija. Obrađena je upravna struktura, važne ličnosti i društveno-politički kontekst, a knjigom je dosta zahvaćeno i stanje na samom talijanskom dijelu Drenove te crkvi BDM Karmelske. Za razumijevanje rada i života u to vrijeme ovo je esencijalno djelo bez kojeg ni razumijevanje djelovanja Crkve na Drenovi nije moguće.

Julija Lozzi Barković: Međuratna arhitektura Rijeke i Sušaka

Talijansko razdoblje generalno je u historiografiji okarakterizirano kao vrijeme riječkog gospodarskog posustajanja. Iako je tvrdnja točna paralelno je grad uključen u nove razvojne tokove te je stoga i vrijeme nastanka impresivnih arhitektonskih ostvarenja koja su i danas prepoznatljive točke gradske vizure. Julija Lozzi Barković detaljno je istražila sve arhitektonske fenomene u Rijeci između 1918. i 1941. godine, pretočila ih u informativan tekst popraćen pravim bogatstvom fotografija, nacrta, tlocrta…. Na talijanskom dijelu Drenove nije bilo velikih zahvata i ostvarenja no bez obzira na to djelo pruža odličan uvid u kontekst življenja. Uostalom ,prilazna područja prema Drenovi (preko Kozale i Mihačeve Drage) upravo su tada počela poprimati neki novi oblik….

Ervin Dubrović: Drenig: talijansko-hrvatski kulturni dodiri: 1900.-1950.

Ime Francesca Dreniga nije previše poznato široj kulturnoj javnosti, upravo zato jer međuratno razdoblje na planu istraživanja povijesti intelektualne kulture grada nije značajnije tematizirano u hrvatskoj historiografiji. Ravnatelj Muzeja Grada Rijeke Ervin Dubrović ulovio se je istraživanja Dreniga kojeg opisuje kao pokretača prvih riječkih međuratnih književnih časopisa, graditelja mostova između talijanske kulture i slavenskih kultura te promotora i poticatelja razvoja slikarstva i fotografije. Ova knjiga je najbolji način za ulazak u slojeve intelektualnog života stare međuratne Fiume...