Uzgoj povrća na balkonu: 8 pravih savjeta iz prve ruke

Uzgojiti vlastito povrće nije samo privilegija ljudi koji u vlasništvu imaju vrtove već je vlastiti vrt moguće stvoriti i na balkonu. Prije negoli krenete u tu fora avanturu, podijelit ću s vama nekoliko informacija koje će vam, vjerujem biti od pomoći.

Korak 1: Presadnice – da ih kupim ili uzgojim sam/a?

Meni su se uvijek vlastite presadnice pokazale uvjerljivo najboljima. Uzgojiti vlastite presadnice nije teško. Potrebne su vam posudice koje ćete napuniti zemljom – čašice od jogurta, posude od svježeg sira, plastične čaše od smoothija, konzerve.. Sakupljam ih čitavu godinu i upotrebljavam ih često baš u ovu svrhu. Obavezno izbušite rupe na dnu kako bi višak vode mogao slobodno oteći. Za uzgoj vlastitih presadnica nabavite kvalitetno sjeme.

Danas preko Interneta zaista možete doći do dobrog sjemena. Ako je moguće, gledajte da je iz organskog uzgoja. Ako ništa od Interneta, uvijek možete otići do obližnje agrarije i kupiti sjeme, samo pogledajte na poleđini paketa da nije tretirano, što znači okupano fungicidom. Radimo mali, organski vrt na balkonu pa tretirano sjeme izbjegavajte. Obično se sa sijanjem presadnica kreće u ožujku, na zatvorenom i toplom, a biljčice presađujete na otvoreni balkon čim temperature dopuste, obično krajem travnja ili početkom svibnja.

Ako vam je za početak previše uzgojiti vlastite presadnice, kupite gotove u agrarijama ili na placi. Meni je iskustvo pokazalo da su kupljene presadnice često preosjetljive i „odu“ jer naprosto nisu dovoljno otporne da prežive šok presađivanja u „realan“ svijet i nažalost, često ne prežive prve promjene vremena. Ako vam presadnica „ode“, analizirajte u čemu ste vi možda pogriješili ali znajte da često nije u pitanju vaša pogreška već činjenica da je velika količina kupljenih presadnica naprosto nedovoljno kvalitetna i biljke se teško adaptiraju na vanjske uvjete. Prvu godinu probajte s kupljenim presadnicama, iduće se okuražite uzgojiti vlastite J.

Korak 2: U što presaditi biljke?

Povrće možete uzgojiti u drvenim posudama koje možete sami izraditi od starih dasaka ili rabljenih paleta. Možete ih uzgojiti u običnim, izduženim, plastičnim vazama u kojima se uzgaja cvijeće (te su odlične pogotovo za rigu i salatu), različitim žardinjerama, čvršćim vrećama ispunjenim zemljom... Povrće stvarno uspijeva u gotovo svemu. Imajte na umu da određene biljke traže dublje posude, a o tome nešto kasnije.

Važno je znati da svaka posuda traži rupu za cijeđenje vode. Ako je nema, izbušite ju sami. Na dno postavite drenažni sloj – kamenčiće, šljunak, dijelove razbijenih glinenih posuda... Ovaj je sloj važan kako bi voda mogla nesmetano otjecati i kako ne biste imali problema s vlagom. Iznad drenažnog dijela napunite posudu zemljom.

Korak 3: Koju zemlju da odaberem?

Kad je riječ o zemlji, tu nemojte štedjeti. Ne morate kupovati najskuplje fensi vrste zemlje s raznim dodacima i organski uzgojenim suza djevica s Farskih otoka ali nemojte niti najjeftinije jer zemlja mora biti kvalitetna kako bi pružila biljkama potrebna hranjiva. Odlučite se na neki srednji cjenovni razred ali gledajte da je riječ o organskoj zemlji i izbjegavajte one s mineralnim gnojivima i dodatkom različitih kemijskih supstanci. U agrarijama imate odličan izbor organskih supstrata baš za presadnice. Ako želite umiješati vlastitu mješavinu, školski omjer je 30% vrtne zemlje, 30% zrelog komposta i 30% pijeska.

Korak 4: Gdje da smjestim svoje biljke?

Nužno je da biljke imaju barem 6 sati sunčeve svjetlosti dnevno, dakle balkoni okrenuti na jug su „jack pot“. Pripazite da prostor nije na nekoj jakoj vjetrometini, a kad sunce zaprži u srpnju i kolovozu, ako vam je balkon izložen jakom suncu, imajte na umu da ćete vjerojatno morati osigurati hlad svojim biljkama u špici dana. Još jedna korisna informacija - biljke koje podnose djelomičan hlad su zelenjaci poput salate, blitve, špinata, kupusa, kelja, brokule ili začini poput korijandera, mente, hrena, origana koji su vaši junaci u slučaju da imate balkon koji je djelomično u hladu.

Korak 5: koje biljke mogu posaditi?

Nećete vjerovati koliko je biljka moguće zasaditi i koliko jedan mali vrt na balkonu može dati povrća. Slatke jagode je uvijek moguće imati i one ne traže duboke posude. Od zelenjave – blitva, riga, špinat i salata jako lijepo uspijevaju. Na traže duboke posude, a kad sadite salatu, imajte na umu nekih 20 cm razmaka između glavica. Nemojte čupati biljke s korijenom, odrežite ih nožem i one će ponovno potjerati (i više nego jednom). Začinsko bilje – vlasac, ružmarin, melisa, menta, bosiljak, peršin, korijander.. bez problema mogu naći mjesto na vašem balkonu. Neke od njih, poput melise ili mente su trajnice pa imajte na umu da će potjerati i iduće sezone. Kraljevi ljeta poput krastavaca, tikvica, pomidora i patlidžana također bez problema uspijevaju na balkonu.

Gledajte da za njih imate malo dublje posude, oko 30 cm dubine. Krastavci su lijepa penjačica pa ih omogućite penjanje u visinu i kraj njih posadite naprimjer neku biljku koja voli sjenu. Korijeni jako lijepo uspijevaju u posudama – mladi luk, cikla, mrkva, krumpir mogu bez problema naći svoje mjesto na balkonu ali također im osigurajte dublje posude. Mahune, grah, grašak isto tako možete klopati uzgojene na balkonu i odlučite li se za visoku sortu, dobit ćete lijepi komadić hlada budući da je riječ o penjačicama (kao i krastavci). Kupušnjače poput kupusa, karfiola, brokule ili raštike također uspijevaju, samo i njima treba dublja posuda nego li salati kojoj je dovoljna ona obična duguljasta, plastična vaza od 8-10 cm visine. Ovim biljkama koje zahtijevaju veću količinu zemlje osigurajte posude od 30-ak cm visine.

Korak 6: Njega

Uzgajamo organski, znači bez mineralnog gnojiva i pesticida. Sumnjam da ćete sami na balkonu miješati svoje gnojnice na bazi koprive budući da imaju neugodan miris prilikom fermentacije. Realnije je da ćete kupiti gotove preparate za dohranu u agrariji ili eventualno ih nabaviti nekog poznanika i to je skroz okej. Danas možete na tržištu naći razne tekuće organske preparate.

Možete i sami napraviti hranjivi pripravak od komposta i njime zalijevati biljke, to stvarno nije teško i za razliku od gnojinica na bazi koprive, ovaj pripravak nema neugodan miris, a biljke ga obožavaju. Dakle, jutenu vreću ispunite kompostom i potopite ju u odstajalu kantu s vodom. Par puta dnevno promiješajte vodu kako biste u mješavinu upucali potreban kisik. Nakon tjedan dana izvadite vreću, sadržaj vratite Prirodi, a vama ostaje fantastično tekuće organsko gnojivo koje prije potrebe razrijedite omjerom 4 litre vode:1 litra tekućeg kompostnog pripravka.

Isto tako, dobro je da površinu zemlje, oko korijena pa do ruba posude prekrijete nekom organskom materijom, dakle „zamalčirajte“ odstajalom travom s obližnje livade ili slamom ili kamenčićima da spriječite isušivanje koje je dosta jako ljeti jer je riječ o maloj površini zemlje i snažnoj sunčevoj svjetlosti koja prži, pogotovo u srpnju i kolovozu. Travke oplijevite, skidajte uvelo ili žuto lišće, a začinsko bilje redovito koristite jer što ga više režete, ono bolje raste.

Korak 7: Zalijevanje

Možda i najvažniji korak. Uvijek je bolje zalijevati rjeđe, a obilato nego pomalo i češće. Nikad ne zalijevajte u podne već rano ujutro ili predvečer. Ja preferiram predvečer. Predvečer zemlja udiše, a volim osvježiti žedne biljčice nakon sunčanog dana. Nemojte niti pretjerivati sa zalijevanjem jer previše ničega, pa tako ni vlage, nije dobro.

Izbjegavajte zalijevati po listovima (riga i salatina jasno, ne pripadaju u ovu kategoriju), zalijevajte uvijek uz korijen, pogotovo pomidore i krastavce jer zalijevanjem po listovima riskirate oboljenja. Koliko često? Ovisi o jačini sunca, vrsti zemlje, poziciji ali ako ne možete procijeniti, uvijek idite na „prst metodu“ – probajte zemlju prstom, ako ostane zemlje na prstu, vlažna je, ako se zemlja ne zalijepi na prst, zemlja je suha i biljku treba zaliti.

Korak 8: Uživajte!

Uživajte u svojoj vrtno-balkonskoj oazi. Zavalite se na stolicu i promatrajte te svoje predivne biljke i dajte si pet jer uzgajate vlastitu hranu i to na balkonu! J Vrtno-balkonska oaza neka postane predivno mjesto za početak dana sa šalicom kave i svojim kompićima biljkama. Ili neka bude mjesto izdisaja dana i promatranja divnog zalaska sunca. Jedite svoje povrće! Obogatite svoj zeleni kutak tako da postavite u hlad balkona i jednu kućnu kompostjeru pa ste odvajanjem biološkog otpada napravili još jednu veliku stvar! Živjeli!