Vjesnik na stranicama knjiga: sačuvani tragovi fascinantne medijske kuće

Medijska kuća "Vjesnik" imala je kroz nekoliko desetljeća aktivnog djelovanja jedan od presudnih utjecaja na informiranje, poučavanje, pa i čitateljsku kulturu Hrvatske. 

Stasala uspostavom socijalističke Jugoslavije, prije svega zbog propagandnih razloga (što će ostati značajan dio djelovanja), evoluirala je u konglomerat širokih interesa u kojem su se razvijali različiti oblici medijskog i novinarskog rada, kreativnosti, tehnoloških inovacija... Gotovo nije bilo područja medijskog izdavaštva s kojim "Vjesnik" nije imao veze - dnevno novinarstvo i informiranje (Večernji list, Vjesnik), sportsko novinarstvo (Sportske novosti), mediji za djecu (Plavi vjesnik), društveno-političke revije (Vjesnik u srijedu, Danas), revije različitih ležernijih profila i pristupa (Arena, Erotika, Kviz, Studio, Svijet, Start, Vikend, Sam svoj majstor, Trend...), posebni romani i stripovi, čak i znanstveno-fatntastična publikacija "Sirius".  Kako su potonje publikacije imale etiketu šunda i tiskane su na na "roto" papiru ni nisu sačuvane na policama knjižnica što je velika šteta za povijest intelektualne kulture.

Uz nevjerojatnu produkcijsku kuću s tisućama zaposlenika među kojima je bilo kulturnih kritičara, esejista, književnika, publicista (...) Vjesnik je imao vlastitu distribucijsku mrežu, predstavništva u Beogradu, Sarajevu i Skoplju te u ostalim jugoslavenskim središtima, dopisništva u mnogim svjetskim metropolama i oko 1600 prodajnih mjesta u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Dio svega je bio i središnji kompleks s neboderom izgrađenim 1972. godine koji je postao i jednim od prepoznatljivih arhitektonskih motiva Zagreba. 

Takvo poduzeće ostavilo je iza sebe stotine, ako ne i tisuće tragova - novinare, autore, književnike koji su stasali u "Vjesnikovom" radu i internim "školama", različite procese i fenomene hrvatske svakodnevice koji su i kroz proteklih 30 godina bili važna tema, a naposljetku i mnoge knjige. 

Ovdje je selekcija samo jednog njihovog dijela među kojima ima povijesti poduzeća, sačuvanih kolumni, stripova, karikatura... 

*opisi knjiga su većinom preuzeti iz anotacija knjiga u katalogu Gradske knjižnice Rijeka

Novinari i vlast : povijest hrvatskog novinstva : kroz svjedočanstva samih novinara / Maroje Mihovilović

Odlična knjiga novijeg izdanja, u dva sveska. Knjiga prati razvoj novinstva u Hrvatskoj od prvog novinskog izvještaja na hrvatskom jeziku o opsadi Sigeta i pogibiji Nikole Šubića Zrinskog 1566. godine do najnovijih rasprava 2025. godine o slobodi tiska u Hrvatskoj. Autor otkriva glavne faze razvoja novinarstva te s mnogo primjera opisuje doba uvodničkog novinarstva, doba izvještajnog novinarstva sve do današnje faze istraživačkog novinarstva. Knjiga zorno pokazuje kako su novine kroz desetljeća svojim pisanjem uporno mijenjale društvene i političke prilike u zemlji, neovisno o tome u kojem su državnom ustrojstvu i društvenom poretku djelovale. 

Ta je povijest ispričana kroz ključne vrlo zanimljive epizode iz djelovanja najvažnijih hrvatskih listova kao što su Vjesnik, Jutarnji list, Večernji list, Vjesnik u srijedu, Feral Tribune, Globus, Gloria, Glas koncila, Nacional, Polet, Slobodna Dalmacija, 24 sata, Telegram i stariji Obzor i Novosti, te mnogi drugi. Tu su i vrlo živo pisane biografije svih najvažnijih hrvatskih novinara, kao što su na primjer bili Milivoj Dežman, Josip Horvat, Ive Mihovilović, Frane Barbieri, Sead Saračević, Slavko Goldstein, Marko Grčić, Stjepan Andrašić, Igor Mandić, Veselko Tenžera, Inoslav Bešker, Branko Tuđen, pa karikaturisti Oto Reisinger i Ico Voljevica, ilustrator Mirko Ilić, te mnogi, mnogi drugi.

Zašto volim Zagreb : feljtoni / Veselko Tenžera

Knjiga feljtona sa zagrebačkim motivima ohrvatskog kritičara i feljtonista objavljivanih koncem sedamdesetih godina na stranicama dnevnika "Vjesnik", a 1987. godine objedinjenih pod istim naslovom u već i kultnoj knjizi. Tekstovi su to o Zagrebu, njegovim znamenitim trgovima i ulicama, stanovnicima i prolaznicima prožeti autorovom ljubavlju spram grada, ali i neizostavnom autentičnošću vidljivom u pokudama onih ružnih primjera i priča iz gradskog života. Tenžera je tih godina bio jedno od "celebrity" imena "Vjesnika".

Mendo Mendović i drugi stripovi / Borivoj Dovniković - Bordo

Na stranicama raznih Vjesnikovih izdavanja stvarala se je originalna škola hrvatskog autorskog stripa. Srećom, mnogi od njih su kasnije ukoričeni u integralna izdanja. U ovoj knjizi okupljeno je nekoliko stripova Borivoja Dovnikovića-Borde. Jedan je i kultni strip o Mendi Mendoviću, antropomorfiziranom medvjediću koji je objavljivan u nastavcima u tjedniku "Plavi vjesnik" od rujna 1963. do srpnja 1965. Tu je i nezavršeni strip "Emil i detektivi" rađen po literarnom predlošku Ericka Kastnera, zatim još i strip "Junaci auto strade: Drži volan", strip o nogometu "Čudesni tim" i autorov debitantski partizanski strip s tematikom iz NOB-e "Slom ofenzive Braun".

Viki i Niki / crta Vladimir Delač ; piše Norbert Neugebauer

"Viki i Niki dva su brata gotovo jednakih godina, dva posve obična dječaka, samo s tom razlikom što doživljavaju posve neobične događaje"- tako su u uvodnoj epizodi svoje junake predstavili autori ovoga dječjeg stripa, koji je izlazio je na stranicama tjednika Plavi vjesnik od 1960. do 1966. godine. Ovdje je sakupljeno prvih sedam od ukupno petnaest epizoda objavljenih u tom periodu. Sadrži i predgovor, dva teksta o autorima stripa i Viki i Niki stripografiju.

Notes : VUS 1968-1972. / Igor Mandić

Knjiga kolumni hrvatskog književnika, esejista, feljtonista, polemičara, književnog i glazbenog kritičara Igora Mandića koje nose naziv "Notes" kao i njegove kolumne objavljivane su od 1968. do 1972. godine u tadašnjem "Vjesniku u srijedu", jednoj od najčitanijih tjednih novina u tadašnjoj Jugoslaviji. Igor Mandić sa svojim "Notesom" bio je predstavnik prve, personalizirane, dakle, autorske kolumne na ovim prostorima.

Kraj novina : dnevnik 1976./1977./1978. / Josip Pavičić

Dnevnički zapisi kazališnoga i književnoga kritičara, komentatora i posljednjega urednika Kulturne rubrike u tjedniku "Vjesnikom u srijedu" neposredno su svjedočanstvo događajima koja su prethodila gušenju slavnih novina. Objavljivanjem negativne kritike pjesme posvećene Josipu Brozu i odbijanje javnog ispričavanja autoru pjesme, novine su se počele gasiti pod pritiskom politike. Na kraju knjige je imensko kazalo.

Izgubljeno u prijenosu : pop iskustvo soc kulture / Reana Senjković

Ovoj je knjizi, dakle, tema popularna kultura jugoslavenskog socijalizma, i to onaj njezin aspekt koji je suvremena joj kulturologija smatrala najproblematičnijim. Iako je riječ o kulturi koja nije bila po ukusu političkoideološke elite, ona nije pripadala (inače uglavnom
manje vidljivim) radikalnim kulturološkim odstupanjima od poželjnoga modela: njezina je problematičnost proizlazila poglavito iz činjenice da je "troši", i u njoj uživa, "većina ljudi". Poseban je fokus stavljen na analiz Vjesnikovog magazina za djevojke "Tina". 

Zidar u kući i stanu : savjeti za održavanje, popravak i bolje korištenje 

"Sam svoj majstor" bila je fascinantna revija kuće "Vjesnik" posvećena tome da svatko treba biti angažiran i kvalitetan u "uradi sam" kulturi - napraviti svoj namještaj, utvrditi kvar na radiju, pokrenuti automobil... Pa tako i izgraditi svoju kuću. Sve ono što je samostalno danas gotovo nemoguće. Jedan od tragova ostao je i u publikacijama koje su objavljivali kao priručnike.

Ive Mihovilović Spectator : [biografija] / Aleksandar Vojinović

Biografija kultnog hrvatskog novinara poznatog pod pseudonimom Spectator. Od početaka u "Istarskoj riječi", preko "Obzora", "Jutarnjeg lista","Novosti" pa do "Vjesnika u srijedu" autor prati rad i djelovanje jednog od najčitanijih hrvatskih novinara.

 Životopis ispunjen progonima i zatvaranjima u talijanskim i ustaškim zatvorima svjedoči o moralnoj i nacionalnoj angažiranosti čovjeka koji je stvarao temelje modernog novinarstva u Hrvatskoj.

Ilustracije : nedjeljni Vjesnik 1987 - 1991 / [Dušan] Gačić

U knjizi je prikazana selekcija novinskih ilustracija Dušana Gačića koje su izlazile u „Nedjeljnom Vjesniku” od 1987. do 1991. godine. U tom je listu u navedenom razdoblju Gačić objavio oko 120 ilustracija koje su pratile objavljene tekstove i bile njegov kritički komentar aktualnog društvenog i političkog stanja. 

Tekstove o Gačićevom ilustratorskom radu u knjizi potpisuju povjesničar umjetnosti Frane Dulibić i karikaturist Petar Pismestrović.

Cvjećarnica u Kući cveća : kako smo usvojili i živeli Alana Forda / Lazar Džamić

Alan Ford osobito je bio važan u Hrvatskoj zbog virtuoznog prijevoda Vjesnikovog Nenada Brixyja, koji mu je pristupao kao književnom djelu i prevodio ga u duhu hrvatske književnosti početka dvadesetog stoljeća. U knjizi "Cvjećarnica u Kući cveća" autor sve te elemente uzima u obzir i pokušava rekonstruirati što su jugoslavenski čitatelji mogli prepoznati u siromašnim i posve bezrazložno entuzijastičnim uposlenicima disfunkcionalne cvjećarnice koja funkcionira i kao sasvim nevažan, ali ipak osobit čimbenik u politici svjetskih sila.

Oto Reisinger : retrospektiva

Prije memeova postojale su - karikature. A u tome je "Vjesnik"  bio jedan od najboljih.

Autor koji slikom i riječju preko 60 godina je svakodnevno ismijavao ljudsku glupost i predrasude, u ovom je izdanju predstavljen izborom najuspješnijih i "najubojitijih" radova. Osim reprodukcija znamenitih Pere i Klare te mnogih drugih, anonimnih kritičara društva, crno-bijelih i u boji, knjiga sadrži portrete poznatih osoba, stripove, te autorovu biografiju i bibliografiju, popis izložbi od 1943. godine te popis nagrada.

Komunizam u slici : društveni i politički život Jugoslavije u karikaturama Vjesnika i Borbe : (1945. – 1962.) / Lidija Bencetić

Sadržaj knjige temelji se na analizi karikatura objavljenih u beogradskom časopisu Borba i zagrebačkom Vjesniku u razdoblju komunističke Jugoslavije, 1945. - 1962. Tada je utemeljen novi informacijski sustav te je iduće godine donesen novi Ustav. 

Autorica istražuje ulogu tiska i karikature u komunističkoj Jugoslaviji i njihov utjecaj na oblikovanje javnog mnijenja te na vladajuću strukturu. Piše i o vrstama karikatura, kao i o karikaturistima navedenog razdoblja.

Zašto smo se rastali / Tanja Torbarina

Zašto smo se rastali je prava politička kronika "godina raspleta" u Jugoslaviji. U knjizi su objedinjene kolumne Tanje Torbarine objevljivane u Danasu od 1988. do 1990. godine.

"Zašto smo se rastali" jest prava politička kronika godina raspleta u Jugoslaviji. Kolumne Tanje Torbarine predstavljaju najznačajnije političke komentare koji su u to doba objavljivani u hrvatskom tisku. Ona je prva počela pisati o službenoj jugoslavenskoj politici, njezinim akterima i poretku na koji se ona pozivala u vrijeme kad to nije bilo ni razumljivo ni bezopasno.

Gabrijela ne smije umrijeti iliti Kronika kolosalna kaosa : roman / Stjepo Martinović

Roman plodnog hrvatskog književnika u kojem autor na sarkastičan način progovara o hrvatskoj privatizaciji u kojoj je nestalo desetak hrvatskih novina što je posljedovalo otkazima stotinama novinara, te na taj način izazvalo gubitak vjerodostojnosti novih novina i općem srozavanju moralnih vrijednosti u društvu. 

Roman je napisan vrlo živopisno i uvjerljivo, budući da je autor dugogodišnji novinar, a tema romana potaknuta propadanjem Vjesnika.

Polusan / Ratko Cvetnić

Roman o Zagrebu s kraja osamdesetih. Glavni lik, Vjeko Modrić, nezavršeni je student prava, naglašeni individualac, ironičan prema svijetu oko sebe.  Njegov život obilježavaju povremeni poslovi, veza s djevojkom Brankom, obiteljski odnosi te odnosi s mnogim likovima kojim roman obiluje. 

Ima tu raznih karijerista, partijskih aparatčika, netalentiranih književnika i drugih. Na razdoblje osamdesetih se gleda iz pozicije onoga koji zna što se poslije događalo, tako da roman ima određeni odmak od stvarnosti. Glavnik lik, kao i autor, kreće se poslom i oko kuće "Vjesnik".

Pad kuće Vjesnik / Miroslav Edvin Habek

Knjiga slobodnog novinara, koji nikada nije radio u "Vjesniku", o događajima koji su doveli do uništenja i gašenja nekada jedne od najvećih novinskih kuća u Europi. 

U tekstovima je iznesena kronologija zbivanja od kraja osamdesetih godina 20. stoljeća do 2012. godine kada je novina ugašena, potkrijepljena nizom citata iz novina ili izjavama ljudi vezanima uz rad kuće "Vjesnik". Jednako tako, opisana je sudbina "Vjesnikove" novinske dokumentacije, jedne od najvećih hemeroteka jugoistočne Europe, koja sadrži gotovo pola stoljeća kompletne novinske produkcije u Hrvatskoj. 

Naravno, najbolja knjiga za kraj...