Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
Gradska knjižnica Rijeka
Središnja narodna knjižnica grada Rijeke. Mjesto dobrih knjiga, stvaralaštva i začina za kvalitetno slobodno vrijeme. više

Počinjemo s prvim katom naše Središnje knjižnice. Prije nego što se kava ohladi japanskoga autora Toshikazua Kawaguchija neobična je smjesa četiriju kratkih priča, a sve se događaju u jednom malom podrumskom kafiću. Svi likovi u tom kafiću imaju priliku otići u neki trenutak prošlosti ili budućnosti, po izboru. 

Tu su ipak dvije „kvake“: prošlost ne smiju mijenjati i putovati mogu samo ako sjednu na određenu stolicu u kafiću i to samo u trenutku kad se s nje digne duh žene. Čudnjikave, ali jednostavno pisane priče nakon kojih ćete se zapitati u kojem smjeru biste vi željeli putovati, a jasno će vam dočarati i poruku da stvari u životu ne ostavljate neriješenima.

1.jpg


Kolibrić Sandra Veronesija govori o Marcu, a nadimak Kolibrić je dobio kao dijete, jer je bio izuzetno sitan. U međuvremenu je izrastao, ali do kraja života je ostao kolibrić zbog nečeg drugog - baš kao ta sićušna ptica, on ulaže ogroman napor da ostane na mjestu, dok se sve oko njega mijenja. Život mu neprestano zadaje udarce, ali on stoički pliva kroz sve nedaće pokušavajući ne izazivati sažaljenje i ne pokazivati slabost. 

Roman prati njegov život kroz razne trenutke koji su ga definirali, skačući kroz vrijeme i koristeći različite narativne tehnike - pripovijedanje u trećem licu, pisma i SMS prepiske. Čista petica za ovaj vrlo čitak, pametan i višestruko nagrađivani roman koji ćemo još dugo preporučivati svima koji će nas htjeti slušati.

2.jpg


24 sata u životu jedne žene i Leporella su dvije novele Stefana Zweiga objavljene u istoj knjizi. Prva je napisana 1927. godine, a druga 1929. godine. Za to vrijeme bile su prilično kontroverzne, jer govore o vrlo neobičnim likovima, koje Zweig pihološki „secira“ u neobičnim situacijama. 

U prvoj pratimo priču u priči, glavni lik se povjerava pripovijedaču i priča mu priču staru dvadeset pet godina: o svom susretu s mladićem u kojeg se neizmjerno zaljubila, a on ju je samo iskoristio. Druga priča smješta Leporellu u niz neobičnih, pomalo pomaknutih situacija: ona je sluškinja jednom baronu, njegova žena odlazi u sanatorij i on u tom trenutku posvećuje pažnju Leporelli, a ona se smrtno zaljubljuje u barona te je spremna za njega učiniti doslovno sve… 

Obje su priče vrlo zanimljive, na trenutke lascivne, istovremeno mračne, ali i nježne, jer prikazuju žene koje vape za ljubavlju i za nju su spremne dati sve.

3.jpg


S knjigom Povijest pčela Maje Lunde završavamo s preporukama beletristike i penjemo se na kat struke. Pratimo tri priče: Williama Savagea, sredinom 19. stoljeća, Georgea Savagea i njegovog sina Thomasa (Toma), sredinom 20.stoljeća i Kineskinje Tao, krajem 21. stoljeća. 

William Savage kreira košnicu, međutim to je već učinio netko prije njega. George Savage uzgaja pčele u vremenu kada one počinju nestajati sa Zemlje. Tao živi u distopijskoj budućnosti, u kojoj se u jednom trenu ipak pojavljuje šansa da pčele nisu izumrle. Svi su oni roditelji koji traže bolje sutra za svoje potomke. U svakoj priči prožet je odnos s djecom, bračnim drugom, a život se u svojoj biti ne razlikuje pretjerano kroz stoljeća: majke koje stoje uz svoje sinove, ma kakvi oni bili; majke, koje se u krizi svoje djece odmiču od supruga; brakovi koji s vremenom postaju navike; borba za egzistenciju; surovost državnog aparata, bogatijih i moćnijih. 

Sve su priče povezane kroz povijest pčela. Početkom 20. stoljeća ljudi su izumili praktičnu košnicu, zbog koje je uzgoj pčela rapidno porastao. Ljudi su ih sve više pokušavali pripitomiti, ali pčele nisu takva vrsta životinja. Početkom 21. stoljeća pa do 2014. dogodio se Kolaps pčelinjih zajednica i pčele su počele izumirati. To je dovelo do porasta kukaca na zemlji i poremećaja biosfere te do globalne gladi u svijetu. Međutim, izolirani ubodi pčela pokazuju da je dio pčelinjih zajednica ipak preživio Kolaps i da ima šanse za život ljudi na Zemlji… 

Zanimljiva ideja i vrlo zanimljiva knjiga, za sve one koji su u potrazi za nečim drugačijim, a opet svima tako bliskim. Sama činjenica da je nakon Kolapsa jedna Knjižnica u Pekingu jedini izvor informacije, novih znanja i zalog za budućnost nama knjižničarima je šlag na torti.

4.jpg


Ono kada vam dođe korisnik kojega zanima aerodromska ručna signalizacija i traži vas knjigu u kojoj će naći odgovor na svoje pitanje. Tu i tamo, ne baš često, na odjelu znanosti, struke i publicistike dogodi se da korisnici traže građu u kojoj će naći odgovor na zanimljiva, nesvakidašnja i često komplicirana pitanja. 

Za takve prilike tu je Schottova originalna svaštara, jedinstvena zbirka čudesnih trivijalnih podataka. Nemoguće ju je pročitati od korica do korica, ali je toliko zabavna i nepredvidljiva da ju nećete ispuštati iz ruku. Koja se druga knjiga može pohvaliti da joj indeks uključuje popis portreta na američkim novčanicama, vrste antičkih stupova, specifikacije Noine arke, vrste mekoća olovaka i viktorijanski raspored korote u obitelji? 

Ili, ako jednostavno želite naučiti kako vezati leptir kravatu, Schottova originalna svaštara će spasiti stvar. Nesvakidašnja i originalna, izvrstan poklon za Božić!

5.jpg


Neven Šantić napisao je knjigu posvećenu jedinoj riječkoj gradonačelnici: Neda Andrić i njezin grad : uspon Rijeke šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. Knjiga ima veliku znanstvenu i zavičajnu te političku vrijednost, jer se radi o detaljnom opisu političkog, gospodarskog i razvojnog utjecaja jedine riječke gradonačelnice u povijesti. 

Neven Šantić se kratko osvrnuo na njenu osobnu biografiju (obiteljsku) s fokusom na goransko porijeklo, odrastanje i školovanje te bračni život. Osobni aspekt života Nede Andrić je rekonstruirao dijelom iz dokumenata, dijelom prema kazivanju njene djece
Jasne i Nenada. Knjiga detaljno opisuje politički i profesionalni uspon dinamične i karizmatične riječke gradonačelnice, koja je imala veliku potporu u svojoj obitelji i zajednici. 

Autor je posebnu zahvalu izrazio Gradskoj knjižnici Rijeka ovim riječima: ...a posebnu zahvalu pak dugujem zaposlenicima odjela publicistike Gradske knjižnice Rijeka, s kojima sam, s prekidima, u palači Modello proveo sate i sate posljednje dvije godine prije njihova preseljenja u Art kvart Benčić (str. 10). Zanimljivost, prekretnica u njezinoj profesionalnoj biografiji je upravo međunarodno iskustvo koje je stekla u Švicarskoj, Italiji i drugim zemljama Europe. 

Ono što je vidjela i doživjela uspješno je implementirala u gradu Rijeci. Za njenog mandata ostvarene su velike investicije u Rijeci. Međutim, pripisuje joj se krivnja zbog izgradnje koksare u Bakru, iako je otišla sa funkcije gradonačelnice bez da je potpisala građevinsku dozvolu za izgradnju iste. Neda Andrić je u raspravama oko koksare Bakar naglasila ekološki i turistički aspekt kao prioritet rekavši da turizam mora biti osnovna privredna grana te da treba voditi računa o problemima biološkog i estetskog zagađivanja i mora i zraka… (str. 249). 

Zaključno, možemo vidjeti da je uspjeh jedine riječke gradonačelnice bio rezultat kombinacije velike snage i potpore koju je dobila u svojoj obitelji (ulaganje u njezino vrhunsko školovanje od ranih dana, čvrsta moralna načela usađena od mladosti, školovanje u inozemstvu) i karizmatičnog karaktera, radne discipline. Sama Neda Andrić je zaključila da: ...politički angažirana žena mora imati u sebi istančan osjećaj za realnost, što je najbolji regulator oprečnosti između ženine nježnosti i grubosti politike (str. 53). 

Ipak, kaže Šantić, Neda Andrić je bila žena koja je po mnogočemu bila avangardna, iako ideološki ukorijenjena u svom vremenu, po načinu razmišljanja i političkom stilu bila je ispred doba u kojemu je živjela.

6.jpg


Sapiens : kratka povijest čovječanstva je knjiga Yuvala Noaha Hararija koju bismo preporučili da svatko kupi i ima kod kuće (a kad knjižničari to kažu, koji potiču POSUDBU knjiga, ova izjava ima težinu). Pametno i sažeto ispripovijedano tko smo, gdje smo i kamo idemo. Knjiga govori o čovjeku i njegovoj prošlosti te fascinantnoj sadašnjosti: od špilja smo stigli do Mjeseca! 

Autor vrlo pozitivistički promatra svijet i budućnost. Autor smatra da smo slobodniji i pametniji, nego što smo bili u prošlosti. Zahvaljujući znanosti imamo dobre životne uvjete. Zahvaljujući medicini živimo duže, zahvaljujući tehnologiji jednostavnije, zahvaljujući znanjima slobodnije i samosvjesnije.

7.jpg


Ako vam se ne ide dalje od infopulta naše Središnje knjižnice, posudite monografiju San Francisca Patricie Haddock, koja se nalazi u našem Odjelu za mlade. Ukoričeni Wikipedia članak iz 1988. godine na engleskom jeziku i s puno fotografija iz toga vremena odvodi nas u grad Levija Straussa, slavnu Kinesku četvrt, k Prljavom Harryju, u veliki potres 1906. godine, u vrijeme nastanka LGBTQ zastave i u još mnoga vremena i mjesta vezana uz poznati američki grad.

8.jpg


Za kraj smo ostavili dvije poslastice iz Dječjeg odjela Stribor. Preporučujemo dvije zanimljive slikovnice. Golemi vrtuljak autorice Tülin Kozikoglu antiratna je priča o svijetu koje je povezan u jedan golemi vrtuljak. Djevojčica i dječak žive na suprotnim krajevima svijeta – on gleda vatromet, a ona bombe. Dječak odlazi na putovanje – a djevojčica u izbjeglištvo. Na kraju se susreću na jednom
golemom vrtuljku. 

Slike dočaravaju atmosferu u kojoj paralelno pratimo dvije stvarnosti. Moguća je interpretacija dvaju različitih načina viđenja svijeta: jedni ga doživljavaju kao ružno mjesto i imaju pesimističan pogled na svijet, a drugi ga gledaju kao lijepo mjesto i optimistično doživljavaju svijet. Slikovnica potiče na razgovor između djece i roditelja i ostavlja prostor roditelju da djetetu predstavi svijet kakvim ga on vidi i da potakne dijete da vedrim očima promatra svijet.

9.jpg


Neobična slikovnica Gdje je nestao Roni? Martine Gadanac problematizira kopanje nosa. U središtu zbivanja je dječak David, koji ide u drugi razred osnovne škole i redovno kopa nos. Njegov brat Roni nestao je u jednom trenutku, a zbog čega – pročitajte! 

Vrlo neobična slikovnica stripovskog teksta i digitalnih ilustracija ne osuđuje kopanje nosa, nego objektivno tematizira tu opću pojavu, koju neki znanstvenici smatraju zdravom i poželjnom, a drugi zabranjenom i nezdravom. 

10.jpg

Bez obzira posjetite li Dječji odjel Stribor, bilo koji kat naše Središnje knjižnice ili naše ogranke, uživajte u preporučenim knjigama!

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
GKR bira

5 šarenih stripova: Lajka, Umbrella Academy, Fantastic Four...

/
Teme

Duhovnost na putu prema metamoderni : New Age, svjetska književnost i sveprisutni Castaneda

/
Brickzine

Klasici hrvatskog svijeta slikovnica (i neke koje su na putu da to postanu)

/
Teme

O fenomenu starosti u romanima Dubravke Ugrešić "Baba Jaga je snijela jaje" i "Lisica"