Lekcija #7 "Treće dobi čitanja": digitalna detoksikacija je odličan alat medijske pismenosti

Pojam digitalne detoksikacije kod većine ljudi asocira na djecu i mlade ljude. Postoje velike poteškoće u osnovnim i srednjim školama,  i pojedinci provedu i po 8 do 11 sati na mobitelima na dnevnoj bazi. Međutim, imaju li i osobe u trećoj životnoj dobi sa samokontrolom? Koliko smo svi osvijestili prekomjernu upotrebu mreže ili tehnologije? 

Digitalna detokscikacija označava pauzu ili svjesno smanjenje vremena kojeg provodimo na mrežama i koristeći tehnologiju. 

Mnogi znanstveni radovi upućuju da djeca imaju kraću pažnju te da im je sve dosadno, zbog navike života u brzom, dinamičnom ritmu i kaosu informacija. Mozak u takvoj okolini ne stigne procesuirati informacije, preopterećen je, dok se kod osoba treće životne dobi često povećava razina stresa. Ovdje može doći do mentalnih poteškoća kao što su anksioznost, depresija i problemi usnivanja, odnosno cijele higijene spavanja.
Kako možemo prepoznati da smo i mi kandidati kojima je potrebna digitalna detoksikacija? 

Prije svega, prepoznat ćemo to tako da smo svjesni, da živimo u sadašnjem trenutku. Često radimo više stvari istovremeno, a naš mozak koji radi na automatskom pilotu, ponekad nam ne dozvoljava da opazimo sve što se nalazi oko nas. Zato je važno upitati se koliko smo svjesni sadašnjeg trenutka i prostora, pa tako i sadržaja koje konzumiramo na mobitelima, televiziji i drugim uređajima. 

Također, važno je osvijestiti i vlastite emocije koje se odvijaju tijekom korištenja uređaja. Možemo se osjećati pozitivno ako smo okruženi sadržajima koji nam se sviđaju, ali i frustrirano i tjeskobno ako to nije slučaj. Tehnologija vrlo lako može izazvati i ovisnost, posebice kada govorimo o video igricama, no to je češći slučaj kod djece i mladih. Takva vrsta ovisnosti smanjuje odgovornost prema radnim zadatcima i opću zainteresiranost, mijenja se struktura mozga. 

Korištenje uređaja, makar se radilo o bezazlenom čitanju recepata ili istraživanja glazbe, može nas i spriječiti da odvajamo vrijeme za ljude i socijalne situacije. Kada osvijestimo koliko vremena provodimo online, možemo se zapitati stvaramo li nova prijateljstva i imamo li isti krug prijatelja. 

Simptomi su preopterećenost živčanog sustava, osoba je čitavo vrijeme napeta odnosno uvijek iščekuje neku novost – obavijest ili notifikaciju – što dovodi do toga da osoba primjerice stalno provjerava svoj mobitel. Ako se javlja osjećaj anksioznosti kada nam netko nešto nije lajkao ili komentirao, ili nas komentari uznemiruju, to je jasan pokazatelj da je vrijeme za digitalnu detoksikaciju. 

Važno je znati reći stop, ili osjećati da imamo kapacitet ne reagirati na svaki zvuk notifikacije. Drugi simptom koji upućuje na nužnost digitalne detoksikacije je poremećaj spavanja. Ako razmišljamo o svemu što smo vidjeli na mrežama prije spavanja ili se budimo po noći, odmak nam može pomoći da vratimo stabilnost. 

Kako krenuti u digitalnu detoksikaciju?

Početak je zapravo vrlo jednostavan, ali je i kompliciran jer podrazumijeva postavljanje granica. Sve što uključuje disciplinu na osobnoj razini, nije uvijek lako za započeti. No digitalna detoksikacija može krenuti od jednostavnog uvođenja pravila da za obiteljskim ručkom nema mobitela. 

Također, možemo sami sebi reći da prva stvar koju napravimo kad se ujutro probudimo nije hvatanje i provjeranje mobitela. Kada mobitel ne bismo koristili pri buđenju i sat vremena prije spavanja, i tijeko obroka, već smo u nekom obliku digitalne detoksikacije. Korisno je i stvoriti kutak u svom domu bez tehnologije. 

Ono što pomaže kod digitalne detoksikacije su meditacija i tehnike disanja. U tim se praksama razbistri um, nije više na automatskom pilotu. 

Bijeg od realnosti znači odmak od svakodnevice, a često se ostvaruje korištenjem tehnologija. Tako zaranjamo u virtualni svijet, ali paradoksalno povećavamo razinu stresa i usamljenosti, a problemi postaju sve veći – jer se s njima ne suočavamo. 

Digitalna detoksikacija je odličan alat medijske pismenosti, i zapravo se ne bi trebala poistovjećivati s bijegom od realnosti. Da bismo poboljšali kvalitetu života, važno je uspostaviti ravnotežu i razumjeti kako, koliko i zašto koristimo mreže i tehnologiju. U tome nam može pomoći i uravnoteženje uma, za što značajno pomažu vježbe disanja, ali i svakodnevno kritičko i svjesno promišljanje svijeta oko nas. 

Cjelokupnu snimku poslušajte na mixcloudu Radija Benčić:

Projekt „Treća dob čitanja-specijal/medijska pismenost i inkluzivni mediji za umirovljenike“ usmjeren je na poboljšanje razumijevanja i vještina medijske pismenosti posebno osoba treće životne dobi na riječkom području, ali i šire javnosti te kroz edukacijski materijal i na području Republike Hrvatske s posebnim naglaskom na audio sadržaj kroz platformu knjižnice Radio Benčić.

Program se odvija uz podršku Agencije za elektroničke medije.