Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s Viberom
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
Gradska knjižnica Rijeka
Središnja narodna knjižnica grada Rijeke. Mjesto dobrih knjiga, stvaralaštva i začina za kvalitetno slobodno vrijeme. više
Vrijeme sati
LokacijaBenčić (Viktora Cara Emina 1)

Vrijeme: 15. 11. u 18 sati 
Mjesto: Gradska knjižnica Rijeka u “Benčiću”
Dob: za odrasle
Prijave: Prijave na događanje se primaju putem online obrasca ovdje.

Prema tradiciji nagrađeni rukopis Književnom nagradom Drago Gervais sljedeće godine u izdanju Gradske knjižnice Rijeka postaje spreman i za čitatelje. 

Takav je slučaj i s nagrađenim djelom Doris Pandžić “Vi niste ovdje” koji sada stiže pred čitatelje u izdanju Gradske knjižnice Rijeka.

Iz obrazloženja nagrade:

Pripovijedanje se u romanu „Vi niste ovdje“ odvija kao nizanje labavo povezanih fragmenata. Oni se mogu čitati samostalno ili se iz njihove montaže može postupno rekonstruirati cjeloviti mozaik priče. Takva se kompozicija suprotstavlja kolotečini svakodnevice koju navodno prekida pandemija korona virusa. Pojava pandemije, promjena životne kolotečine i rutine, poremetila je granice između normalnog i nenormalnog, zdravog i bolesnog. Sve kategorije izmjenjuju mjesta, normalno postaje nenormalno i nenormalno se nameće i prihvaća kao normalno. To premještanje i brisanje granice istovremeno postaje predmet i sredstvo pripovijedanja.

Pomična i propusna granica između normalnog i nemoralnog preuzima dvostruku ulogu predmeta i sredstva pripovijedanja o odnosu između stvarnosti i književnosti i obratno. Odnosi između normalnog i nenormalnog, stvarnosti i književnosti međusobno se osvjetljuju i zrcale, iskrivljujući jedno drugo. Uvedena izolacija zbog bolesti iznijela je na površinu postojeću izolaciju u zdravlju, odjednom se tražila solidarnost između izoliranih članova društva, istovremeni kontakt u njihovoj distanci, ujedinjenost kroz odvajanje. Pandemija ulazi u urbanu idilu slijepe ulice usred centra grada. Ondje žive likove koji se poznaju, pozdravljaju, ali nisu bliski i povezani. Oni žive javan život zajednice u kojoj nitko ne mora biti isti i svi mogu ostati jedni drugima nepoznati stranci.

Pandemija je, međutim, raširila fobiju od javnog. Svi mogu nositi zametak bolesti i zaraze koja povezuje pojedince koji do tada nisu imali ništa jedan s drugim. Pandemija uvodi privatnost međusobno nepovezanih individua čija se zajednica gradi na njihovoj odvojenosti, solidarnost na tome da učvršćuju nepovezanost i razjedinjenost. Kao u sumornom proglasu jednog političara koju godinu prije pandemije, sloboda je moguća samo u privatnosti, dok javno postaje strogo nadzirano područje ograničenog pristupa. Otuda, iz tog uništenja javnog a sve, navodno, u ime javnog interesa i naslov romana: Vi niste odnosno mi nismo ovdje

Pripovjedačica koristi klasično opće mjesto umjetničke skromnosti, umjetnika koji se gradi kao kreativno depriviran. Prikaz spisateljske nemoći istovremeno je predmet i sredstvo pripovijedanja koji se u rukopisu zahvaća tematski, kroz uvođenje pisama između pripovjedača i likova, povezivanje pisanog medija s glazbom i slikarstvom, upućivanje na druge književnike i djela. Izdvaja se upućivanje na govor Ursule Le Guin iz 2014. u povodu dobivanja National Book Awards. Le Guin je tada istaknula da suvremeno doba treba pisce koji se sjećaju slobode i koji će se suprotstaviti usisnoj moći kapitalizma da čak i ono što mu se suprotstavlja pretvara u robu. Knjige nisu tek roba, istaknula je tada Le Guin. S obzirom da se neki od središnjih romana Le Guin, osobito The Dispossessed (1974), gradi na Dostojevskijevoj kritici anarhizma u Bijesovima, potom da je Dostojevski glavni uzor Camusu čiji se citat iz Kuge uzima kao moto Vi niste ovdje zanimljivo je pomalo prezirno svođenje Dostojevskog na jedan i pol metar na policama.

Iako je jasno da globalna pandemija neizbježno ne otvara samo medicinske, političke i društvene kontroverze, već se njih nastoji umjetnički obraditi, ovaj rukopis istražuje može li se raspad javnog i privatnog, kolektivnog i individualnog, prevladati izgrađivanjem prolaznih oblika bliskosti sa samim sobom i s drugima. Bliskost, međutim, može jedino biti posredovana, što se obrađuje uvođenjem različitih motiva. Ova posredovana bliskost može se odrediti izrazom koji se koristi u rukopisu kao „obrnuta empatija“. Umjesto uživljavanja u stanja drugih ljudi, oni nas različitim znakovima navode osjetiti njihova unutarnja stanja. Metoda obrnute empatije temelj je kompozicijskih postupaka u gradnji priče. Premještajući se u tuđa stanja, društvena, tjelesna, duševna, drugih likova, pripovijedajući o njima, pripovjedačica, ugrožena mogućom bolesti, dosadnim poslovima, nastoji obnoviti bliskost sa samom sobom. Književnost se služi drugim sredstvima u odnosu na politiku, filozofiju i znanost, religije. Vi niste ovdje istražuje jesu li ta sredstva dostatna da književnost prikaže svoja ograničenja prikazujući ograničenja politike, filozofije, znanosti, religije.

Kompozicijska, tematska, stilska izvedba rukopisa na razini je visokih književnih kriterija. Svojom literarnom izvedbom rukopis se dotiče složene društvene, političke i ekonomske teme obrađujući je originalno i provokativno, stoji u obrazloženju Prosudbenog povjerenstva.

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
Teme

Groblja u knjigama: dobre priče između grobova

/
GKR bira

Lektire za srednju školu u cool strip-izdanju

/
Brickzine

Jesenske slikovnice: slikovnice s kojima je padanje lišća još ljepše

/
Teme

Riječki fragmenti: O smislu i besmislu teksta