Jelena Remetin: Status knjige u Hrvatskoj ovisi o zajedničkom trudu svih dionika
Bilo bi fora da smo snimili odgovore za Hrvatski zvukopis, zar ne?
Mjesec hrvatske knjige nikada nije bio veći u Gradskoj knjižnici Rijeka! A nije samo do dodatnih kvadrata, već do preko 40 različitih radionica, razgovora, izložbi i drugih tuljenja kulture. Povodom svega toga (i uobičajene svakodnevice) odlučili smo sa svakim autorom i autoricom, kreativcem i kreativkom uključenima u naša kulturna zbivanja suočiti s pet pitanja, u skladu s temom Mjeseca hrvatske knjige - "Pričaj mi".
* Više o događanjima u Gradskoj knjižnici Rijeka u sklopu Mjeseca hrvatske knjige možete pročitati ovdje. *
Koliko je za vas bilo važno pripovijedanje tijekom djetinjstva? Kojih priča se sjećate?
Pripovijedanje je imalo ključnu ulogu u mom odrastanju, kao i kod svakog djeteta. Sjećam se svoje prve knjige, "Robinson Crusoe" koju sam pročitala prije nego što sam krenula u školu. Ova adaptirana verzija za djecu ostavila je snažan dojam na mene. Tema o tome kako je biti sam na svijetu i pitanje je li odnos s Petkom dovoljan za ispunjenje života duboko su me dojmila. Iako tada nisam ozbiljno razmišljala o ovim pitanjima, u nastavku čitanja, kao i danas, privlačile su me knjige koje istražuju osobno putovanje i kontinuirano sazrijevanje.
Oduvijek me fascinirala ideja o situacijama u kojima nema nikoga oko nas i načinima na koje se snalazimo u takvim okolnostima. Također, malo je smiješno, ali od tada sam razvila posebnu ljubav prema otocima, palmama i snovima o životu na pustom otoku, iako danas shvaćam da život na pustom otoku ne pridonosi zajednici i društvu na način koji smatram važnim i za koji se angažiram.
Kako biste opisali svoje pripovijedanje? Koliko vam je trebalo da pronađete svoj glas?
Moj glas i umjetnički izraz oblikovali su se kroz vizualnu umjetnost i digitalne medije, osobito unutar mobilnih aplikacija i filmova virtualne stvarnosti. Ovi formati pružaju raznovrsne sadržaje, uključujući i prilagodbe za osobe s teškoćama u čitanju i razumijevanju. Moje pripovijedanje je audiovizualno, spoj slike i zvuk. Kao audiovizualna umjetnica, izražavam se ne samo kroz tekst, već i kroz različite audiovizualne formate, pišući tekstove i snimajući filmove temeljem tih priča. Ovaj kreativni proces trajao je dugo i nastavlja se razvijati, jer svaki umjetnik osjeća da kreacija nikada ne završava. To je neiscrpna energija koja stvara jedinstvene priče. U svom recentnom radu posebno se fokusiram na prilagodbu sadržaja potrebama osoba s teškoćama, jer smatram da je važno osigurati svima pristup znanju i kreativnosti.
Možete nam u tri rečenice opisati vaš posljednji naslov ili projekt?
Projekt PAGE predstavlja moj posljednji rad usmjeren na promicanje inovacija u kreativnom književnom sektoru s ciljem poboljšanja pristupačnosti izdavaštva za osobe s intelektualnim i razvojnim teškoćama. Ovaj projekt, koji se bavi često zanemarenom ciljanom skupinom u književnoj industriji, obuhvaća razvoj i implementaciju niza rezultata, uključujući procjenu kognitivne pristupačnosti, izradu priručnika za kulturne aktivnosti, stvaranje pristupačnih knjiga i razvoj mobilne aplikacije koja će olakšati čitanje za korisnike s intelektualnim i razvojnim teškoćama i njihove obitelji.
Projekt PAGE teži osiguravanju veće inkluzivnosti u izdavačkoj industriji kroz inovativne pristupe koji će zadovoljiti stvarne potrebe ove ranjive skupine.
Mjeseci hrvatske knjige se već godinama nižu – kakav je prema vama status knjige Hrvatskoj?
Status knjige u Hrvatskoj doživljavam kao složen i dinamičan. Iako knjiga tradicionalno zauzima važno mjesto u našoj kulturi i obrazovanju, mnogi izazovi poput digitalizacije, promjena u načinu konzumacije sadržaja i ekonomske situacije utječu na njen položaj. Mjesec hrvatske knjige kroz godine predstavlja značajnu inicijativu koja nastoji potaknuti ljubav prema čitanju i promovirati domaće autore. Ipak, smatram da je važno osigurati da ova tradicija postane sveobuhvatnija i da uključuje šire slojeve društva.
S jedne strane, svjedočim značajnom interesu za knjige, što se može vidjeti kroz razne književne manifestacije, događanja i aktivnosti zajednice. S druge strane, potrebno je naglasiti prepreke poput nedovoljne podrške izdavaštvu i knjižarama, koje su ključne za distribuciju knjiga. Osim toga, važno je poticati čitanje među mladima i razvijati programe koji olakšavaju pristup knjigama osobama s teškoćama, jer smatram da su svi ovi koraci od esencijalne važnosti za budućnost knjige u Hrvatskoj.
U konačnici, vjerujem da status knjige u Hrvatskoj ovisi o zajedničkom trudu svih dionika – autora, izdavača, institucija i čitatelja – da očuvamo i unaprijedimo kulturu čitanja i književnosti.
Preporučite nam jedan knjigu, jednu seriju i jednu destinaciju za posjetiti tijekom mjeseca hrvatske knjige!
Ima dosta knjiga koje su me dirnule, ali posebno bih preporučila knjigu "Dobrostive" (Les Bienveillants) koju sam čitala na francuskom, a koja me još 2007. godine ostavila bez daha. Naravno, tu su i klasici poput Salingera, Camusa, kao i kratke priče Raymonda Carvera koje često pročitam. Ujedno bih spomenula knjigu "Velika magija" autorice Elizabeth Gilbert, namijenjenu svim kreativcima. Naime u posljednje vrijeme sam je preporučila nekolicini prijatelja, pa ih i ovim putem podsjećam.
Što se serija tiče, oduvijek sam bila strastvena gledateljica SF serija, no u posljednje vrijeme sam se okrenula humorističnim serijama, dok su drame pale u drugi plan. Kada sam bila mlađa, SF je bio moj izbor broj jedan, a i shvatila sam da drame već imaju dovoljno mjesta u mom životu. Gledajući humoristične serije, poput "Big Bang Theory" ili "Rick and Morty" tijekom korone, osjećala sam se kao da sam u društvu prijatelja s kojima provodim vrijeme.
Općenito mjesta koja preporučujem su Salar de Uyuni (Bolivija) zimi, Lisabon u proljeće, Lago de Cocibolca (Nikaragva) ljeti i Split u jesen. Za vrijeme Mjeseca knjige, preporučam posjetiti Rijeku, grad inspiracije i kreativnosti. Svojim kulturnim nasljeđem i bogatom književnom tradicijom, Rijeka je savršeno mjesto za uranjanje u svijet knjiga. Šetnja gradom uz omiljene naslove postaje pravo iskustvo, dok doslovce svaki kutak grada nudi inspiraciju za čitanje i stvaranje. Ukratko divan grad !
Iz Magazina
"Kamo ćemo večeras?" Nene Pavelić najbolja hrvatska slikovnica 2024. godine po izboru djece
Knjige petkom: Njemački život, Plavuša, Hirošima...
Objavljen roman Doris Pandžić “Vi niste ovdje”
Najave događanja
POP Science: Meteoriti – dotaknite svemir!
Radionica arhitekture i urbanizma za djecu “Minijatura" u Dječjoj kući, sezona 4: Gradimo grad
Književna večer s književnicom Mirjanom Bobić Mojsilović i predstavljanje romana „Sazvežđe Svitaca"
O fenomenu starosti u romanima Dubravke Ugrešić "Baba Jaga je snijela jaje" i "Lisica"
Predavanje o benzodiazepinima psihijatrice Marice Štimac
Pretplati se!
Prijavite se za primanje "newslettera" Gradske knjižnice Rijeka i saznajte na vrijeme što se događa u našim odjelima i ograncima diljem grada, što se čita, komentira i preporučuje u Magazinu te koje nam se ideje vrte po glavi... I zapamtite - čitamo se na internetu, ali vidimo u knjižnici. :)
Vaša e-mail adresa neće biti otkrivena neovlaštenim trećim osobama i koristi se isključivo u svrhu informiranja.