Prevoditelji se rijetko spominju tijekom analiziranja djela, a upravo oni djelu daju dašak poletnosti svojim autorskim intervencijama i rješenjima. Prijevodi mogu biti nezgrapni, vrckasti, uštogljeni ili svjesno prilagođeni za određeni tip publike, u stanju su cijelo djelo unakaziti ili obogatiti, a i sam prevoditelj s vremenom stekne renome.
Za uspjeh grafičke novele Abelard (Fibra, 2017.) djelomično je zaslužan prijevod Željke Somun; živahni dijalozi krase to antropomorfno ostvarenje što se temelji na sukobu grada i prirode te sukobu suprotnih mentaliteta, stajališta, emocija...
Spokoj u močvari
U središtu priče je vrapčić Abelard koji živi spokojno u močvari što je, po riječima starog i iskusnog Mikhaila, muški ambijent. Sve je idilično i svakodnevica se odvija u znaku kartanja, pecanja i ćaskanja, sve dok se ne pojave gradski turisti, a među njima je i lijepa Epilie, u koju se sićušni Abelard odmah zaljubi. Kada su žene u pitanju, Mikhail smatra da močvara nije primamljiva lokacija za življenje, a nema ni visoko mišljenje o ženama: „Žene su poput cvijeća. Lijepo je, fino miriši, ali tjera na kihanje. Osim toga, djeluje krhko, ali na to ne treba nasjesti. Neko je s trnjem, neko poput nametnika. Ima čak i… mesožderki. Hik! Vjeruj mi, lakše je s muškima. Žene samo stvaraju probleme… i nikad nisu zadovoljne onim što imaju.“ (18.)
Gradski lisac kaže Abelardu da će osvojiti Epilie ako joj pokloni mjesec ili buket zvijezda i mali, naivni Abelard krene na put jer, čuo je da će se, zahvaljujući novoj tehnologiji, uskoro moći doći do mjeseca. U novinama se predviđa sukob između starog i novog svijeta, ističe se upečatljiv kontrast koji će Abelard kasnije osobno osjetiti. Uvjeren da će nekako uspjeti doći do zvijezda i tako steći naklonost svoje simpatije, Abelard napusti stanište i prijatelje koji su jednostavniji, ležernije odjeveni. Za razliku od stanovnika engleskog gradića Hartlepoola[1]
Na putu Abelard uviđa da je svijet veoma velik, da ima grubo lice i da nije uvijek odveć dražestan. Susreće se s netolerancijom i netrpeljivošću prema Romima i drugačijima. Abelard je sitan, slabašan, naivan, dobroćudan, prostodušan, pun ideala, neiskvaren, nije svjestan opasnosti i nije hrabar kao, recimo, Pierre Abélard (1079-1142.) [2]
Fina osjećajnost
Najveća suprotnost plahog vrapčića, koji je sklon razmišljanju i snatrenju poput pjesnika, jest ogromni medvjed Gaston koji postaje Abelardov suputnik. Gaston je korpulentan, žestoko ogorčen i emocionalno oštećen, djelomično aktivno živi u prošlosti, nepovjerljiv je i ne vjeruje drugima zbog ljubavne traume. Za razliku od Abelarda, Gaston ne gaji velike nade u skoru budućnost, nije naivan i ostavlja dojam nepopravljivog mrguda. Baš kao u Balaševićevoj pjesmi Prva ljubav, Gastonova se nekadašnja ljubav promijenila i ostavila mu samo neugodna sjećanja, zato je Gaston rezerviran i oprezan prema drugima. Nije otvoren poput Abelarda, u njemu dominira strah od boli što se manifestira izbjegavanjem bliskosti i kroničnim povlačenjem u sebe. „Ja svoju životnu filozofiju ne izvlačim iz klaunova šešira. Crpim ju iz iskustva. A iskustvo mi govori da su prijatelji k'o štetočine, tu su kad je sve dobro, a čim malo zagusti, nestanu. Iskustvo mi govori, kad se sve sruši, jedina osoba na koju možeš računati… to si upravo ti.“ (73.)
Premda su naizgled u svemu različiti, Abelard i Gaston ipak pronalaze zajednički jezik. Kreću prema novom svijetu, zemlji velikih obećanja, svaki sa svojim namjerama. Gaston se nada dobrom poslu, a Abelard održava svoj ljubavni zanos na životu. Gaston će postupno prestati vagati svaku svoju riječ, vezat će se za dobroćudnog Abelarda i postati mu zaštitnik na putu koji će biti krcat preprekama. Čim bi do izražaja došla Abelardova iznemoglost, nastupila bi Gastonova snaga i odlučnost.
Abelard je izašao 2011. godine u dva toma (integralno izdanje u Francuskoj izašlo 2013. godine); za crtež je zaslužan Renaud Dillies (1972.), a scenarij potpisuje Régis Hautière (1969.). Brojni se univerzalni problemi pojavljuju na putu malog vrapčića, no u cijeloj priči, u kojoj su likovi efektno prikazani u obliku životinja[3]
Metaforičnom pričom o naivnom vrapčiću i ogorčenom medvjedu izražava se oda prijateljstvu i suživotu različitosti, nesvakidašnje topla, inteligentna, pozitivna i veoma dirljiva priča čiji se neočekivani kraj, ali i sve ono što prethodi kraju, ne zaboravlja.
Iz Magazina
Knjige petkom: Kolibrić, Povijest pčela, Sapiens...
5 šarenih stripova: Lajka, Umbrella Academy, Fantastic Four...
Jasen Boko: Zaboravljamo da smo svi jednom bili migranti koji išli za boljim životom
Najave događanja
Predstavljanje knjiga "A što kad se netko naš razboli" i "Kako kreirati najbolju godinu u životu" Brune Šimleše
Božićna čarolija u kuhinji, demonstracijsko degustacijske radionice s Bojanom Matek
Predstavljanje knjige "Otok Krk za vrijeme Prvog svjetskog rata" Tvrtka Božića
Pretplati se!
Prijavite se za primanje "newslettera" Gradske knjižnice Rijeka i saznajte na vrijeme što se događa u našim odjelima i ograncima diljem grada, što se čita, komentira i preporučuje u Magazinu te koje nam se ideje vrte po glavi... I zapamtite - čitamo se na internetu, ali vidimo u knjižnici. :)
Vaša e-mail adresa neće biti otkrivena neovlaštenim trećim osobama i koristi se isključivo u svrhu informiranja.