Prevoditelji se rijetko spominju tijekom analiziranja djela, a upravo oni djelu daju dašak poletnosti svojim autorskim intervencijama i rješenjima. Prijevodi mogu biti nezgrapni, vrckasti, uštogljeni ili svjesno prilagođeni za određeni tip publike, u stanju su cijelo djelo unakaziti ili obogatiti, a i sam prevoditelj s vremenom stekne renome.
Za uspjeh grafičke novele Abelard (Fibra, 2017.) djelomično je zaslužan prijevod Željke Somun; živahni dijalozi krase to antropomorfno ostvarenje što se temelji na sukobu grada i prirode te sukobu suprotnih mentaliteta, stajališta, emocija...
Spokoj u močvari
U središtu priče je vrapčić Abelard koji živi spokojno u močvari što je, po riječima starog i iskusnog Mikhaila, muški ambijent. Sve je idilično i svakodnevica se odvija u znaku kartanja, pecanja i ćaskanja, sve dok se ne pojave gradski turisti, a među njima je i lijepa Epilie, u koju se sićušni Abelard odmah zaljubi. Kada su žene u pitanju, Mikhail smatra da močvara nije primamljiva lokacija za življenje, a nema ni visoko mišljenje o ženama: „Žene su poput cvijeća. Lijepo je, fino miriši, ali tjera na kihanje. Osim toga, djeluje krhko, ali na to ne treba nasjesti. Neko je s trnjem, neko poput nametnika. Ima čak i… mesožderki. Hik! Vjeruj mi, lakše je s muškima. Žene samo stvaraju probleme… i nikad nisu zadovoljne onim što imaju.“ (18.)
Gradski lisac kaže Abelardu da će osvojiti Epilie ako joj pokloni mjesec ili buket zvijezda i mali, naivni Abelard krene na put jer, čuo je da će se, zahvaljujući novoj tehnologiji, uskoro moći doći do mjeseca. U novinama se predviđa sukob između starog i novog svijeta, ističe se upečatljiv kontrast koji će Abelard kasnije osobno osjetiti. Uvjeren da će nekako uspjeti doći do zvijezda i tako steći naklonost svoje simpatije, Abelard napusti stanište i prijatelje koji su jednostavniji, ležernije odjeveni. Za razliku od stanovnika engleskog gradića Hartlepoola[1]
Na putu Abelard uviđa da je svijet veoma velik, da ima grubo lice i da nije uvijek odveć dražestan. Susreće se s netolerancijom i netrpeljivošću prema Romima i drugačijima. Abelard je sitan, slabašan, naivan, dobroćudan, prostodušan, pun ideala, neiskvaren, nije svjestan opasnosti i nije hrabar kao, recimo, Pierre Abélard (1079-1142.) [2]
Fina osjećajnost
Najveća suprotnost plahog vrapčića, koji je sklon razmišljanju i snatrenju poput pjesnika, jest ogromni medvjed Gaston koji postaje Abelardov suputnik. Gaston je korpulentan, žestoko ogorčen i emocionalno oštećen, djelomično aktivno živi u prošlosti, nepovjerljiv je i ne vjeruje drugima zbog ljubavne traume. Za razliku od Abelarda, Gaston ne gaji velike nade u skoru budućnost, nije naivan i ostavlja dojam nepopravljivog mrguda. Baš kao u Balaševićevoj pjesmi Prva ljubav, Gastonova se nekadašnja ljubav promijenila i ostavila mu samo neugodna sjećanja, zato je Gaston rezerviran i oprezan prema drugima. Nije otvoren poput Abelarda, u njemu dominira strah od boli što se manifestira izbjegavanjem bliskosti i kroničnim povlačenjem u sebe. „Ja svoju životnu filozofiju ne izvlačim iz klaunova šešira. Crpim ju iz iskustva. A iskustvo mi govori da su prijatelji k'o štetočine, tu su kad je sve dobro, a čim malo zagusti, nestanu. Iskustvo mi govori, kad se sve sruši, jedina osoba na koju možeš računati… to si upravo ti.“ (73.)
Premda su naizgled u svemu različiti, Abelard i Gaston ipak pronalaze zajednički jezik. Kreću prema novom svijetu, zemlji velikih obećanja, svaki sa svojim namjerama. Gaston se nada dobrom poslu, a Abelard održava svoj ljubavni zanos na životu. Gaston će postupno prestati vagati svaku svoju riječ, vezat će se za dobroćudnog Abelarda i postati mu zaštitnik na putu koji će biti krcat preprekama. Čim bi do izražaja došla Abelardova iznemoglost, nastupila bi Gastonova snaga i odlučnost.
Abelard je izašao 2011. godine u dva toma (integralno izdanje u Francuskoj izašlo 2013. godine); za crtež je zaslužan Renaud Dillies (1972.), a scenarij potpisuje Régis Hautière (1969.). Brojni se univerzalni problemi pojavljuju na putu malog vrapčića, no u cijeloj priči, u kojoj su likovi efektno prikazani u obliku životinja[3]
Metaforičnom pričom o naivnom vrapčiću i ogorčenom medvjedu izražava se oda prijateljstvu i suživotu različitosti, nesvakidašnje topla, inteligentna, pozitivna i veoma dirljiva priča čiji se neočekivani kraj, ali i sve ono što prethodi kraju, ne zaboravlja.
Iz Magazina

Sjaj i bijeda Hollywooda 1. dio: sjajne, ružne, lijepe, neugodne priče s crvenog tepiha

Biblijski apokrifi: priče iz sjene

Knjige petkom: "Mlijeko i med", "Diskretni šarm diplomacije", "Snježni leopard"...
Najave događanja

“It’s so easy…”, basics of Croatian language and getting to know Rijeka’s culture (in English)

Dani Trsata u Ogranku Trsat: Nena Pavelić i Kultura svima svugdje autorski inkluzivni susret prilagođen slijepoj i slabovidnoj djeci

Predstavljanje knjige "Plava mandarina" Arsena Toljanića

Predstavljanje knjige "Ne gubi fokus" Kristine Paj
Šarene jastučnice, kreativna radionica oslikavanja tekstila
Pretplati se!
Prijavite se za primanje "newslettera" Gradske knjižnice Rijeka i saznajte na vrijeme što se događa u našim odjelima i ograncima diljem grada, što se čita, komentira i preporučuje u Magazinu te koje nam se ideje vrte po glavi... I zapamtite - čitamo se na internetu, ali vidimo u knjižnici. :)
Vaša e-mail adresa neće biti otkrivena neovlaštenim trećim osobama i koristi se isključivo u svrhu informiranja.