"Lincoln u Bardu" Georgea Saundersa: eksperimentalni roman koji se čita s guštom
Roman Lincoln u Bardu eksperimentalni je roman što je razvidno iz tehnike pisanja. Naime, u romanu se isprepliću fikcija pisana kao razgovor ili razmišljanja osoba koje se nalaze u Bardu s citatima povijesnih izvora i rečenica iz knjiga o životu A. Lincolna.
George Saunders (2. 12. 1958.) sveučilišni je profesor i književnik, nagrađivani pisac kratkih priča, eseja, knjiga za djecu i kolumnist. Njegov prvi roman Lincoln u Bardu bio je bestseler tjedna New York Timesa u ožujku 2017., a krajem 2017. nagrađen je prestižnom Man Booker Prize for Fiction koja se dodjeljuje za djela na engleskom jeziku objavljena u Ujedinjenom kraljevstvu.
Prema romanu Lincoln u Bardu je početkom 2017. snimljen 10 minutni film, jedan od scenarista bio je i George Saunders.
Povijesni okvir
Abraham Lincoln (1809. - 1865.) bio je 16. američki predsjednik kojemu je u dobi od 11 godina od tifusa preminuo sin William "Willie" Wallace Lincoln (21.12.1850. - 20.02.1862.). Smrt sina shrvala je obitelj Lincoln, nećakinja gospođe Lincoln svjedočila je kako je otac noću nekoliko puta odlazio u grobnicu i držao u naručju sinovljevo tijelo. Od tifusa je istovremeno bolovao i najmlađi Lincolnov sin Tad, ali se uspio othrvati bolesti. Willie je privremeno sahranjen u Washingtonu, a nakon smrti A. Lincolna tijelo je premješteno u grobnicu obitelji Lincoln na groblju Oak Ridge, Springfield, Illinois.
Bardo* (Prema Tibetanskoj knjizi o življenju i umiranju Sogyala Rinpochea, nakladnik CID-NOVA Zagreb, 1998.) tibetanska riječ koja znači prijelaz odnosno prazninu između dogotovljenja jedne situacije i nastanka druge. Riječ je postala popularna nakon prijevoda Tibetanske knjige mrtvih na engleski 1927. ali istinsko ime knjige je Bardo Todrol Chenmo što znači Uzvišeno slušanje u Bardu.
Bardo se pogrešno povezuje isključivo sa smrću, jer se naše postojanje dijeli na Četiri barda
- "prirodni" bardo ovoga života
- "bolni" bardo umiranja
- "svjetlosni" bardo dharmate (blistavost Jasnog Svjetla, smrtno iskustvo sjaja prirode uma)
- "karmički" bardo nastajanja
S obzirom na to da se u knjizi spominje Isus kao i kršćanski obredi jako me zanima da li su se kršćanske crkve pobunile zbog Barda.
O romanu
Roman Lincoln u Bardu eksperimentalni je roman što je razvidno iz tehnike pisanja. Naime, u romanu se isprepliću fikcija pisana kao razgovor ili razmišljanja osoba koje se nalaze u Bardu s citatima povijesnih izvora i rečenica iz knjiga o životu A. Lincolna.
Kad sam prvi puta otvorila knjigu pomislila sam "mili Bože, što je ovo, kako ću ovo čitati?", no nakon nekoliko stranica uhvatila sam nit. Knjiga je unatoč neuobičajenoj tehnici izuzetno lagana za čitanje.
Dana 5. veljače 1862. predsjednički par usred građanskog rata priređuje državničku večeru usprkos činjenici što obožavani sin Willie na katu leži bolestan u vrućici. Predsjednik se ne miri s djetetovom smrti, noću odlazi u kriptu kako bi držao dječakovo tijelo u naručju. Willie se nalazi u Bardu, nastoji ocu dati do znanja da je još tu, ne želi biti mrtav.
Bardo "nastanjuju" vrlo različiti likovi, osobe preminule pod različitim okolnostima, zajedničko im je samo neprihvaćanje smrti ili mjesta koje im je nakon smrti suđeno (raj - pakao). Ponukani očajem kako oca tako i sina te se osobe ujedinjuju u nastojanju da Willie ostvari kontakt s ocem.
To šaroliko društvo presjek je američkog društva tog vremena; unionisti, abolicionisti, trgovci, seljaci, prosjaci, svećenici, vojnici, prostitutke, bijelci i crnci te predsjednik Lincoln kao povijesna ličnost.
Nevjerojatno je koliko iz obimom škrtih rečenica, rijetko većih odlomaka, saznajemo o svima njima.
Iako potresan i dirljiv, roman ipak zaiskri humorom kada osobe u Bardu međusobno razgovaraju ili razmišljaju jedni o drugima.
Za prijevod je dovoljna preporuka ime Maje Šoljan. Nisam imala priliku čitati roman u originalu, ali prevoditeljica je morala izmisliti nove riječi odnosno na odgovarajući način prevesti novokomponirane riječi originala.
Ovitak je jednak američkom izdanju, vidjela sam ovitak britanskog na kojemu je fotografija Williea Lincolna, ali ovaj američki je pun pogodak.
Zanimljivost
Dana 15.9.2017. na Facebook stranici nakladnika Vuković&Runjić priupitali su za mišljenje tko će dobiti Bookera za 2017. Pogledala sam sadržaje romana ušlih u najuži izbor i odabrala Saundersov Lincoln u Bardu. I taaa-daaaaa, 18.10.2017. nakladnik objavljuje kako je Lincoln osvojio Bookera. Jedva dočekah prijevod.
Iz Magazina
"Kamo ćemo večeras?" Nene Pavelić najbolja hrvatska slikovnica 2024. godine po izboru djece
Knjige petkom: Njemački život, Plavuša, Hirošima...
Objavljen roman Doris Pandžić “Vi niste ovdje”
Najave događanja
POP Science: Meteoriti – dotaknite svemir!
Radionica arhitekture i urbanizma za djecu “Minijatura" u Dječjoj kući, sezona 4: Gradimo grad
Književna večer s književnicom Mirjanom Bobić Mojsilović i predstavljanje romana „Sazvežđe Svitaca"
O fenomenu starosti u romanima Dubravke Ugrešić "Baba Jaga je snijela jaje" i "Lisica"
Predavanje o benzodiazepinima psihijatrice Marice Štimac
Pretplati se!
Prijavite se za primanje "newslettera" Gradske knjižnice Rijeka i saznajte na vrijeme što se događa u našim odjelima i ograncima diljem grada, što se čita, komentira i preporučuje u Magazinu te koje nam se ideje vrte po glavi... I zapamtite - čitamo se na internetu, ali vidimo u knjižnici. :)
Vaša e-mail adresa neće biti otkrivena neovlaštenim trećim osobama i koristi se isključivo u svrhu informiranja.