"Lov na vještice. Istina o goth sceni" Cathi Unsworth: uzbudljiva priča o tamnom glazbenom fenomenu osamdesetih

Knjige koje objašnjavaju kreativnost i pozadinu kulture kreativnosti nalaze mi se pri vrhu čitateljskog izbora još od "Ma tko samo smišlja te reklame?!?: prvi hrvatski priručnik o pisanju reklamnih poruka" 2008. godine kada je ta kupovina na blef usmjerila dovršenog studenta povijesti i filozofije na put ozbiljnijeg posla od kojeg se može i živjeti. Iako taj osjećaj uzbuđenja prve nije nadmašiv i neće se ponoviti kao da nešto takvo tražim i u svim novima.  Ponekad je to dobro upakiran strip poput “Ratovi Georgea Lucasa” (osvrt ovdje), a ponekad “self-help” za kreativce poput “Misli kao umjetnik” (osvrt ovdje). A ponekad su to elaborirani radovi o povijesti kreativnih fenomena. Takav je knjiga “Lov na vještice. Istina o goth sceni”.

Još u neprevedenoj knjizi “The Great British Dream Factory” kvalitetno su objašnjeni različiti fenomeni globalno moćne britanske kreativne industrije kao nešto što izvire iz dubokih tradicija i karakteristike tog otoka posebno sadržanih u nevjerojatno visokoj industrijaliziranosti na početku XX. stoljeća i malo gdje tako prisutnom interesu prema pučkom pripovijedanju i pjesmi. U njoj je tako sjajno objašnjeno kako je i oštar zvuk Black Sabbatha nastao je iz strojarskog iskustva gitariste i gubljenja vrha dva prsta pod težinom industrijske preše. Britanija je zemlja kontinuiteta i kreativnih prebiranja po tradiciji koja redizajnira ruho u skladu s novim fenomenima, estetikama, tehnologijama... 

O jednoj takvoj cool igri tradicije i suvremenosti riječ je i u "Lovu na vještice", istraživanju o različitim aspektima glazbene "goth" kulture krajem sedamdesetih i osamdesetih godina XX. stoljeća. Riječ je bendovima kao što su Magazine, Siouxsie and the Banshees, Cure,The Cramps, The Sisters of Mercy, The Cult (...) čiji zvuk i poezija mnogima i danas zvuči dopadljivo. 

Gotičari su kod su zapravo kolokvijalno poznatiji kao darkeri i ne treba ih miješati sa "šišmišarima" jer iako često sličnih važnih pojmova i motiva (groblja, smrt, pentagrami....) riječ o potpuno drugačijim sentimentima.  Ovo je knjiga o puno nježnijem, sofisticiranijem, a neki bi rekli i pretencioznijem glazbenom žanru. Naši glazbeni gotičari vukli su inspiraciju iz svega starog i tamnog, romantičarskog XIX. stoljeća i mistike. Bile su tu i horor priče o duhovima kao tradicija viktorijanske Engleske i  strah romana Marry Shally, ali i ljubav prema poeziji Oscara Wildea. Zvukom evoluirani punkeri u puno nježnije zvukove novovalne estetike, neinzistiranje na žestokom riffu, poezija obilježena s puno apstrakcije i metafora, činili su jedan poseban splet koji se je dodatno zbog zbog multimedijske tehnološke revolucije pretvorio u video revoluciju tame, dugačkih crnih kaputa, natapiranih crnih kosa, suptilnih pentagramskih simbolika na rubovima crnih traperica... 

Britanske knjige povijesne tematike gotovo redovito obuhvaćaju i širu socijalnu povijesti pa je tako i u ovom slučaju riječ. Autorica vrlo često pruža kontekstualizaciju i osnažuje narativ kroz biografske detalje vlade Margaret Thatcher i njenog "društva koje ne postoji". Goth je paralelno bio i pobuna, ali i često prihvaćanje ideje potpune individualnosti. Kako sam i rekao punog toga u britanskoj kreativnosti je novo preslagivanje ili interpretacija tradicije pa su obilno objašnjeni mnogostruki raniji književni, glazbeni, filmski, stripovski fenomeni koji su bili "kumovima" gotha. Nije baš sve izašlo iz dućana "Sex" famoznog Malcolma McLarena iako je nevjerojatno koliko ključnih likova i "gotha" se je upravo oko njega motalo ili bilo pod nekim neizravnim utjecajem.

Cathi Unsworth iskusna je u pisanom stvaranju za publikacije o glazbi, časopisni način pisanja joj je blizak te se to osjeti i kroz cijelu knjigu "Lov na vještice". Osim toga ima i literarne vještine i talente te redovno piše i romane na planu kojih je produktivnija od publicističkog rada. Naravno, i generacijski je "gotičarka". Rockmark kao izdavač prevodi kvalitetne i iscrpne naslove o raznim elementima pop kulture, ponajviše glazbene, pa je i ovo još jedan pun pogodak. Iako crni.