Predstavljanje bibliofilskog izdanja pjesnika i prevoditelja Ante Mate Ivandića

Građa ove posthumne knjige izabranih pjesama Ante Mate Ivandića opseže ukupno 172 stranice. Knjiga se zapravo sastoji od dva zasebna dijela. Prvi dio čine „Izabrane pjesme“ pjesnika Ante Mate Ivandića (od 3 do 79 stranice) uz pripadajući znanstveni aparat (od 95 do 112 stranice) koji potpisuje autorica svojevrsnog pogovora vrsna pjesnikinja Božica Jelušić, priređivačica i piščeva životna partnerica književnica Nada Zidar Bogadi te recenzent dr. sc. Milan Bošnjak.

Znanstvenom aparatu iliti tumaču odabranog pjesničkog opusa prethode izabrani haiku stihovi autora Ivandića od 83 do 94 stranice.

Specifičnost ove bibliofilske posthumne pjesnikove izabrane lirike jest u činjenici da ju prati i fascinantna Bibliografija (pjesama, poze, prijevoda i prikaza) raspoređena u drugom dijelu knjige od gotovo šezdesetak stranica, tj. od 114. do 170. stranice. Ta bibliografija potvrđuje autorove eruditske horizonte s jedne strane, te s druge njegovu nesebičnu zauzetost u kulturnoj razmjeni književnih dragulja između dviju kultura koje su bile dio njegova životnog puta, one hrvatske i one germanofone književne zajednice, naglasio je promotor i recenzent dr. sc. Milan Bošnjak, ističući kako se pjesnik i prevoditelj Ivandić zalagao među prvima za suvremeno hrvatsko zajedništvo na globalnoj razini.

Prigodom autorove godišnjice rođenja i prve godišnjice smrti, knjigu je objavila Naklada Semafora (Zagreb, 2025).

Pjesnik i prevoditelj Mate Ante Ivandić, (17. ožujka 1952. Vinište, BiH – 14. prosinca 2023., Beč, Austrija) svojim je samoprijegornim postignućima u književnom stvaralaštvu zadužio hrvatsku kulturu. Podsjetimo, nakon klasične gimnazije studirao je filozofiju, teologiju, povijest umjetnosti, germanistiku, te jezike na Institutu za književne prevoditelje u Zagrebu i Beču. Živio i radio u Beču i Zagrebu kao slobodni prevoditelj.
Kontinuirano je objavljivao po etabliranim književnim časopisima poput kultnog Foruma, te raznim zbornicima i novinama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Austriji i Njemačkoj te surađivao s dječjim časopisima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Austriji. Vlastitim pjesmama zastupljen je u dvadesetak hrvatskih i austrijskih antologija lirike i književnih zbornika. Osim pisanja bavio se i prevođenjem i to prvenstveno živućih hrvatskih i austrijskih pjesnikâ/pjesnikinjâ. Za prijevod zbirke pjesama Ericha Frieda dobio je god. 1988. stipendiju austrijskog Ministarstva za kulturu, umjetnost i šport. Bio je redovni član Društva hrvatskih književnih prevoditelja i Zajednice austrijskih literarnih i stručnih prevoditelja.

Božica Jelušić

Božica Jelušić rođena je 16. prosinca 1951. godine u Pitomači (Podravina). Studirala je hrvatski i engleski jezik. Bavila se novinarstvom, kulturnom animacijom, pedagoškim radom i raznorodnim poslovima u domeni kulture i društvenih djelatnosti.
Književnošću se bavi od srednjoškolskih dana, a članicom Društva književnika Hrvatske / Društva hrvatskih književnika postaje 1974. godine. Nositeljica je Fulbrightove stipendije na University of Washington, Seattle, ak. god. 1988./89. i dobitnica raznih književnih nagrada. Zastupljena je u školskim čitankama i lektiri. Suradnica je hrvatskih i inozemnih književnih časopisa. Pjesme joj se nalaze u svim relevantnim antologijama hrvatske poezije u protekla tri desetljeća. Sudjeluje na stručnim skupovima, seminarima, kolokvijima, književnim susretima i festivalima poezije u zemlji i inozemstvu.

Zidar Bogadi Nada

Nada Zidar-Bogadi, rođena u Zagrebu, 19. veljače 1957. godine. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti (1977.), studirala i diplomirala na Filozofskom fakultetu (1979.- 1985.) na studiju jugoslavenskih jezika i književnosti. Umirovljena od 2020. Tijekom života radila je kao prof. hrvatskoga jezika, tajnica ilustriranog književnog lista za djecu RADOST, učiteljica u Beču te kao viša stručna savjetnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH.