Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
Autor/ica
Kristian Benić
Lovac na transformativne procese i projekte inovativno-eksperimentalne prirode. Autor knjige o povijesti informatike i digitalne kulture u Rijeci "Kako čitati grad kroz bajtove i piksele". Koautor koncepta i pobjedničke prijavne knjige Rijeka 2020 - Europs... više

Bilo je prilično hladno te večeri u Peek&Pokeu (paradoksalno, grijanje u kulturi je uvijek nekakva “vruća” tema), ali ugodan školski sat o 1984. godini na kojeg me “od danas do sutra” pozvao taj najgerilskiji i najspontaniji riječki muzej, prošao je bez ozeblina. Jer kako i bi kada je 1984. jedna od posebnih, najupečatljivijih, a prema nekima i revolucionarna godina koju ćemo nalaziti u povijesnim udžbenicima kao jednu od osnovica digitalne, pop/kulturne i audiovizualne ere. 

40th-Anniversary-Apple-Macintosh-017.jpg

Povjesničarske periodizacijske brige i pružanje značenja pojedinim godinama kao “presudnima”, “prijelomnima”, “ključnima” su stara stvar i teško je argumentirati zašto je pojedina godina važnija od druge, posebno kada se uzmu dalekosežne perspektive i novi konteksti koji stalno nastaju. Kolumbov dolazak do Amerike 1492. godine nije toliko svijet promijenio 1493. godine. 2020. godina nam se u ovom trenutku čini nevjerojatno nabijena važnim događanjima i mislimo da je presudna, ali ritam života lako može dovesti do toga da već prema 2024. bude potpuno nebitna mlađa sestra. U mnogočemu genijalni Jacques LeGoff jedan je od boljih povjesničara sklonih teoriji, a koji se ulovio sa sličnim pitanjem u omanjoj knjižici “Treba li povijest zaista dijeliti na razdoblja?” te sa svojim promišljanjima o izmišljenom i konstruiranom Srednjem vijeku. U važnost godina sigurno ugrađujemo sebe i svoj pogled.

Kulturni faul je serija osobnih tekstova o raznim fenomenima kulture, pop kulture, povijesti, urbanizma, tehnologije... Sve tekstove možete pronaći ovdje.

Ipak, nije malo razloga, a i nisu banalni zbog kojih se baš 1984. godina može doživjeti “važnom”. Svakako, tu je u zapadnom kulturnom krugu izrazito popularna istoimena knjiga “1984." koja je u vrijeme nastanka 1949. godine predstavljala fikcionalnu budućnost, ne bi li danas bila prošlost. Pisan kao distopija ovaj naslov igra ogromnu važnost u intelektualnom životu Europe već sedamdesetak godina uvijek kada se želi izreći poantu oko društvenih i tehnoloških trendova, a i poželi li se zvučati trunku pametnije ona je uvijek zgodna metafora iako prečesto obilježena i lažnim moraliziranjem. U svakom slučaju, Orwellov naslov dugo će nam baš 1984. držati u uhu.

Dublji su pak razlozi generacijske prirode. Danas se i samu 1984. godinu među sociolozima i marketingašima često gleda graničnom za “milenijalsku” i “X” generaciju, kao onu koja je formativne godine doživjela s rađajućim multimedijskim svijetu interneta. Baš zbog mnogih graničnosti i nemogućnosti strogih podjela skovan je i termin “xennial”. “Xennial” ekipa je sada  zrela i na ulazu je u zonu postajanja savršeno nostalgičnom generacijom, s vrlo živim sjećanjima na fenomene osamdesetih godina XX. stoljeća. Naravno tu će se prišuljati i tada je “sve bilo bolje” sindrom. Pretpostavljam kako nitko neće reći kako npr. računalo iz 1984. godine predstavlja bolju tehnologiju u smislu performansi, ali sigurno se rađa fenomen osjećaja kako je tada sve bilo uzbudljivije. Vjerojatno jer je bilo prvo, novo, svježe, jedino.

Vrijeme je neumoljivo kakvu god periodizaciju povijesti prihvatili i sada smo na 40 godina od 1984. pa se prirodno nameću pojedine komparacije ili vrijedne obljetnice. Kao i ove godine i tada su održavani američki predsjednički izbori iako fenomenologiju ne možemo uspoređivati. Demokratska opcija tada pak nije imala gotovo nikakve šanse u borbi s vrlo jakim tandemom Reagan/Bush. Pogled na kartu rezultata otkriva dubok poraz demokrata - Reagan je odnio  525 elektorskih glasova osvojivši 49 saveznih država s 58.8 posto ukupnih glasova. Reganove godine su za mnoge Amerikance u percepciji neke od najpozitivnijih i najboljih, vrijeme porasta konzumerističke moći te trenutak koji je vodio prema konačnoj pobjedi u Hladnom ratu. Ironični South Park prije nekoliko godina u epizodi s “memberberries” moćima nije slučajno izabrao upravo osamdesete kao točku koje se sjeća ekipa željna prošlosti (više detalja ovdje).

Peek Poke 1984..png

Knjige nam otkrivaju dosta o emocijama uzbudljivog u tom razdoblju - Lov na Crveni oktobar Toma Clancyja je odraz tipične hladnoratovske psihoze, ali koja je tada više bila uzbudljiv triler nego moguća stvarnost. U ratnom je duhu i drugi bestseller godine “Akvitanska zavjera” Roberta Ludluma, a upravo 1984. godine hitom postaje i Četvrti protokol Fredericka Forsytha, autora glasovitog Šakala. Možemo primijetiti kako je lista bila vrlo “muška”, puna špijuna, rata, nadmudrivanja, generala, ali i urotništva. 

Na fronti manje realističnih scenarija do 1984. godine Stephen King zakucao je svoju popularnost vladara horora i fantastike - i 1984. godine njegov tada svježi naslov Pet Sematary tjednima je držao vrh najprodavanijih naslova, a kako će iste godine objaviti i “Talisman” rutinski će na istom prvom mjestu najprodavanijih naslova provesti i posljednje tjedne te godine. 

Kingova popularnost baš u tom trenutku dio je šire fenomenologije koju možemo pratiti kroz osamdesete godine s načelno naivnim i pomalo trash hororastim čudnim pričama, ne previše strašnih u psihološkom smislu, ali sve luđe estetike, narativa i zapleta. Horori u rasponu od komedija do tvrđih uradaka vladaju ekranima i kinima. Od famozne filmske produkcije 1984. recimo tako da je ona donijela Stravu u Ulici Brijestova, Ghostbusterse, Gremline, a na planu SF-a Terminatora kao izdanak velikog narativa o budućoj vlasti robota i umjetne inteligencije. 

Peek Poke 1984. (6).png

Godina 1984. jedna je u nizu “booming” poslovnih godina u anglosaksonskom krugu, posebno u SAD-u gdje je publicistički najuspješnija knjiga “Iacocca: An Autobiography”, dakle priča Lee Iacocce koji je bio jedna od ključnih ličnosti u razvoju modela Ford Mustang, Continental Mark III, Forda Pinto te potom kultni šef Chryslera. Amerikance je zanimala tajna njegovog rada, uspjeha dolaska s dna, razvoj ključnih simbola moći i bogaćenja "boomerskih" kućanstva uz automobilsku industriju. Bila je pravi simbol Reaganove ere paralelno s kojom se je odvijala selidba proizvodnje u upravo osnivane kineske "slobodne ekonomske zone". Britanski rudari su upravo 1984. počeli dugotrajni i mukotrpni štrajk u jednom od signala tog mijenjajućeg svijeta.  

Taj poslovni “boom” osjetio se i kroz televizijske hitove 1984. godine. Tada već iznimno moćna televizija donosi nam Murder, She Wrote, Cosby Show, Santa Barbaru, Miami Vice, da izdvojimo one uspješne i u našem krugu. Sve su to bile serije s momentom vrlo lijepog bogatstva i uspjeha u životu glavnih likova. Fletcherica je od učiteljice postala svjetski poznatom spisateljicom krimića koja je na liniji s NASA-om sa svijetom prepunih vrijednih uspješnih ljudi u lovu na bogatstvo, Santa Barbara je bila na pragu već ranije pokrenutih sapunica s bogatim obiteljima punih spletki i nesreće glavnih junaka, Miami Vice je akcijski krimić odveo u potpuno šminkersku estetsku sferu. 

Posebno intrigantan Cosby Show označio je poruku o uspjehu afroameričkih obitelji s poznatim brakom ginekologa i profesorice, dakle lijepim poslovima “bijelih ovratnika”. Sve ove serije su na razne načine prelazile i granice “željezne zavjese” te estetikom i atmosferom budile nove osjećaje i želje među stanovnicima Rumunjske, SSSR-a, Jugoslavije, Poljske…  Kako će nešto kasnije Lech Walesa istaknuti na pitanje o uzroku pada komunizma u Poljskoj - samo je rukom pokazao televiziju. 

Peek Poke 1984. (5).png

Oni koji su tada ili nešto kasnije bili djecom prepuni su upečatljivih fenomenologija jer baš za djecu je nastajala izrazito snažna pop kultura koja se usjekla u pamćenje. Na televiziji je hit bio 1983. godine pokrenut He-Man (novi nastavci na Netflixu postoje upravo zbog eksploatacije osjećaja nostalgije i djetinjstva, više ovdje), pojavili su se prvi put animirani Transformeri koji će izrasti u jednu od najizdašnijih franšiza u povijesti pop kulture, a u Japanu se već tada igrao prvi Nintendo što će nešto kasnije otvoriti potpuno nove dimenzije zabave cijelom svijetu.

Zapravo, potrošačko-elektronički moment, a to je i bio okvir Peek&Poke druženja, svakako je najvažniji. U siječnju 1984. na tržištu se pojavilo, a kroz famoznu “Big Brother” reklamu kao slika u sekundi i proširilo, novo Apple Macintosh računalo drugačije od svih do tada postojećih prije svega kroz koncept miša i grafičkog sučelja s ikonama koje će izazvati revoluciju desktop publishinga, mijenjati rad, osjećaj ekrana… 

Računala su kroz takav pristup zapravo prestala biti uređajima jakog mehaničkog osjećaja već je kombinacija ekrana i miša bila uvod u potpuno novu metafiziku koja će se pokazati ključnom za UX. “Najmanji je komercijalni uspjeh ostvario Mac, ali zato je bio najgenijalniji. Prvi se koristio grafikom i organizacijom materijala koje je mogao shvatiti i idiot. Da bi se šetalo zaslonom, trebalo je na stolu pomicati čudnu stvarčicu zvanu miš. Pa je shvatljivo da od toga dana izjednačavanje inteligencije i dosade sve manje drži vodu.”, zapisao je u dobroj knjizi “The Game” nedavno Alessandro Baricco.

Sama Macintosh fenomenologija s novim naglaskom na vizualno uklapala se u sveprisutnu pobjedu videa i simptome video revolucije koja je daleko odmakla od kino filmova ili televizije u boji. Naslovnica “Timea” u prosincu 1984. kaže "Santas Hottest Gift: The Magic Box That is Creating A Video Revolution”. Mislilo se na video rekorder koji je s kazetama postao najpoželjnijim i najvažnijim dijelom svakog doma, sobe… Sony reklama iz 1984. godine “Watch whatever whenever” dobro je sažela smisao cijelog procesa i novi korak iako je njihov betamax koncept propao - korisnik je preuzimao kontrolu nad sadržajem i vremenom te mu je on sada bio dostupan stalno.  Sve kasnije digitalnije i elegantnije varijacije bile su upravo samo to - varijacije ove središnje i tada implementirane ideje.

Kolekcije VHS kazeta na policama tada su se počele ubrzano puniti, otvarat će se prvi video klubovi. S jedne strane VCR, a s druge nebo su parali satelitski signali sprovođeni kablovima u prve kablovske mreže. “Prepare to receive visitors from space” kaže duhovito geslo za Uniden satelitsku tehnologiju koja će otvoriti vrata hiperprodukciji sadržaja i spojiti nas na multiviziju bez prekida.  

Peek Poke 1984. (3).png

Sve to je prepoznao svježi MTV kao najbolji simbol potpune vlasti video ere - održana je 14. 9. 1984. dodjela prve MTV video nagrade, a Madonna je vladala s Like a Virgin estetikom te slučajno pokazavši donje rublje na televiziji pomicala granice ukusa. Bio je to spektakl kakav se tražio te će videospotovi i ostati sljedećih godina osnovni prozor u glazbu.  

Ovaj vrlo amerikaniziran pogled dopunimo i malom lokalnijom crticom. Upravo 1984. godine kod nas je eksplodirala komunikacija nove revolucije - na kioscima su se pojavili časopisi Yu Video, Moj mikro, Računari u vašoj kući, Svet kompjutera, i to vrlo naglo što se uklapalo uz odluku jugoslavenske carine koja je olakšala uvoz osobnih računala manjim iznosima na granici za Commodore 64 i ZX Spectrum. Denis&Denis su objavili pjesmu Program tvog kompjutera i dali trajni pečat domaćem sjećanju na 1984. godinu. Naravno, uz Olimpijadu u Sarajevu. 

Peek Poke 1984. (4).png

Gledano kroz naočale same Orwellove knjige “1984.” već tada je primijećeno kako “teleekrani” koji na sve strane informiraju i špijuniraju pripadaj ostvarenoj realnosti, što je Umberto Eco najuspješnije izrazio mišlju “barem tri četvrtine onoga što Orwell pripovijedao nije negativna utopija već povijest.” 1984. godina sigurno je jedna od upečatljivijih na dugoj stazi dolaska do TikToka, Netflixa, Twitcha, YouTuba, Pornhuba (...) sve redom video fenomena različite primjene i maksimalne moći.  

A da sve bude pomalo simbolički zaokruženo pobrinuo se sam Apple. Baš 40 godina nakon Macintosha u dućanima se pojavio Apple Vision Pro, njihov prvi headset s obećanjem potpuno novog iskustva “spatial computinga” s novim VR i AR sadržajima u privlačno dizajniranom headsetu. “Prostorno računalstvo” prepuno različitih fenomena proširene stvarnosti, mogućnosti gledanja televizije u ambijentu Mordora ili Endora, sviranje instrumenata uz edukacijske znakove u prostoru (...) otvaraju sezonu koja ima potencijala ozbiljno obilježiti 40. rođendan ove neobične godine. Čak i same TV serije koje možete gledati stvara sam Apple kroz svoj Apple TV+ koncept. 

No problem će ostati ono ranije diskretno spomenuto - oko toga možda više nikada nećemo biti uzbuđeni kao prvi put 1984. godine. I zato je ta godina važna. 

Objavljeno

Čitaj i ovo:

/
GKR bira

Hitovi iza ugla: Nije ih lako uloviti na policama, ali lijepo je znati koji su...

/
GKR bira

Knjige na valovima: 10 naslova o brodovima, moru, plovidbi...

/
GKR bira

Knjige koje trešte: naslovi o The Rolling Stonesima, jednom od najvažnijh bendova svih vremena

/
GKR bira

20 preporuka za mlade godinama i osjećajem