Andrej Zbašnik: Stvaralačko pisanje meni se događa kao najveća radost

Mjesec hrvatske knjige nikada nije bio veći u Gradskoj knjižnici Rijeka! A nije samo do dodatnih kvadrata, već do preko 40 različitih radionica, razgovora, izložbi i drugih tuljenja kulture. Povodom svega toga (i uobičajene svakodnevice) odlučili smo sa svakim autorom i autoricom, kreativcem i kreativkom uključenima u naša kulturna zbivanja suočiti s pet pitanja, u skladu s temom Mjeseca hrvatske knjige - "Pričaj mi". 

* Više o događanjima u Gradskoj knjižnici Rijeka u sklopu Mjeseca hrvatske knjige možete pročitati ovdje. *

Koliko je za vas bilo važno pripovijedanje tijekom djetinjstva? Kojih priča se sjećate? 

Pripovijedanje mi je bilo izuzetno važno, ali najviše ga vežem za pripovijedanje vezano za film. Naime, od najranijeg djetinjstva sam svakog petka, a i nedjeljom, išao u kino i strastveno apsorbirao filmove. Ne sjećam se nijedne posebne priče, ali iz sadašnjeg kontekstualnog okvira, prisjećam se priča sa tatom i mamom, sestrom i prijateljima, sjećam se priča sa sveukupnim postojanjem, no, priče utemeljene na pojmovnim sustavima, za te me priče najviše veže sjećanje na svakodnevne razgovore, ili neverbalna komunikacija popraćena toplinom riječi. Sjećam se da nikako nisam u osnovnoj školi uspio pročitati "Pinokija", "Priče tisuću i jedne noći", to je bilo dobro... Međutim, priče vezane za pokretne slike, televizija, kino, to me dosta formiralo... 

Kako biste opisali svoje pripovijedanje? Koliko vam je trebalo da pronađete svoj glas?

Svoj glas nosim oduvijek u sebi, rođen sam sa njim. Taj glas je moja misija, poslanje, moj osnovni dug i način zahvaljivanja ljepoti postojanja što mi je darovala život sam. U srednjoj školi sam uživao kada smo pisali seminarske radove i školske zadaće, tu sam bio najbolji i odskakao sam. U osnovnoj školi sam već pokazao interes za pojmovno izražavanje. Pisanje je za mene praktički od srednjoškolskih dana osnovni egzistencijalni proces formiranja smisla života i način formiranja cjelokupnog bitka. Kada pišem ustvari najčišće osjećam, mislim, djelatno živim, pisanje teče iz mene i kroz radost i ekstazu jednostavno provodim kroz sebe tajne metafizičkog/duhovnog svijeta koji mi se daje. 

Pisanje, pripovijedanje je medij otkrivanja tajni i uranjanje u samu neizrecivu duboku tajnu nepojmljivog čuda te davanje tom čudu formu i sadržaj putem svetosti riječi/pojmova. Stvaralačko pisanje meni se događa kao najveća radost i najljepši oblik postojanja. Stvarnost je u tome da glas, pojmovno promišljanje, izražavanje, stvaranje unutar medija pojmovnog jezika, to je konstantni evolucijski proces, vezan za duboku unutrašnju metafizičku glad za stvaranjem, za meditativnim igranjem sa jezikom, permanentna potreba za eksperimentom i istraživanjem, pisanje je za mene život sam, smisao i svakodnevna egzistencijalna praksa, poput disanja, hranjenja, stvaranja, emaniranja i upijanja ljubavi, ustvari pisanje je ljubavni proces razotkrivanja i odgonetanja zagonetke postojanja i cjelokupnog bivanja. 

Možete nam u tri rečenice opisati vaš posljednji naslov ili projekt?

Pišem sustavno, svakodnevno nekoliko projekata odjednom. Pišem filozofsko estetska promišljanja o slikarstvu, poeziju, teoriju o novoj vrsti brojeva, dva romana paralelno, svoj poetsko – mistički grimorij, mističko/metafizički poetski ciklus... prepisujem paralelno na kompjuter četiri djela, jer najviše volim pisati rukom, a zatim prepisivati... Moj posljednji naslov objavljeni, koji ću predstavljati kod vas je poetsko – filozofski traktat, "Pojmovno artikuliranje jedne (ne) mogućnosti spoznaje", a ubrzo će mi biti objavljena i nova zbirka poezije.

Mjeseci hrvatske knjige se već godinama nižu – kakav je prema vama status knjige  Hrvatskoj?

Status knjige ovisi o pojedincima kojima je stalo do knjige, ili im nije stalo do knjige. Koliko pratim status knjige je dobar, za mene osobno on je gotovo svet, jer knjiga je izvor mudrosti i mudrost izvora, unutar medija pojmovnog modela/jezika kao komunikacijskog kanala. 

Preporučite nam jedan knjigu, jednu seriju i jednu destinaciju za posjetiti tijekom mjeseca hrvatske knjige!

Knjiga: Preporučujem sve knjige😊 ali recimo, knjigu koju čitam trenutačno, a čitam nekoliko knjiga paralelno, pa neka bude; Immanuel Kant: Kritila čistog uma. 

Serija: Tu ne bih bio baš dobar u proporuci, jer jako slabo gledam televiziju i serije, nekako sam se zasitio tog medija i ne ispunjava me mnogo, zato predlažem da čitajući neku knjigu u sebi imaginacijom stvarate mentalno – astralno – eteričnu – energetsku seriju😊 

Preporučam vam da posjetite Čabar, on je sam po sebi predivna Knjiga.

Andrej Zbašnik rođen je u Rijeci 16. lipnja 1976. godine. Opću gimnaziju završio 1994. godine u Čabru. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci, odsjek za likovnu kulturu, diplomirao 1999. godine i stekao zvanje profesora likovne kulture. Aktivno se bavi pisanjem i likovno umjetničkom praksom. Neko vrijeme pisao za Informator za dubinsko istraživanje zabave „Sonda.“ Napisao pogovor drame „Anticipirani diplomski ispit iz glume“, autor Branko Mrkušić. Napisao nekoliko osvrta na umjetničke radove umjetnika, primjerice za monografiju „šareni mrak“ ( „Možda je mrak parodija svjetla“) Davora Dundare, za Darka Brajkovića, za Davida Belasa, Damira Čargonju. U invalidskoj sam mirovini i živim u Čabru. Pisanje i likovno stvaranje njegov je poriv, strast, igra i život.

Haikui su mu tiskani u više zbornika haiku poezije. Zastupljen je u Antologiji hrvatskoga haiku – pjesništva Nepokošeno nebo 2008 – 2018. autorice Đurđe Vukelić Rožić. 2022. godine neki njegovi književni radovi objavljeni su u časopisu za književnost, Književna Rijeka

Objavio je tri zbirke pjesama, Sječiva tišine (Ogranak MH u Čabru, 2012.), Ulovljene zvijeri (Ogranak MH u Čabru, 2017.), Poeme o rosi čudnovatog beskraja (Ogranak MH u Čabru, 2022.).

Zbirka Sječiva tišine nagrađena je „Gorančicom 2012.“ Goranskog Novog lista za najbolju zbirku pjesama.

Objavio je i dva romana, Razbijene linije (Ogranak MH u Čabru, 2018.), roman je nagrađen „Gorančicom 2018.“ Goranskog novog lista za najbolje djelo s područja beletristike (nagradu sam podijelio s još jednom autoricom) i roman, Logor Eja (Ogranak MH u Čabru, 2020.).

Objavio je poetsko – filozofsko djelo, traktat, Pojmovno artikuliranje jedne (ne) mogućnosti spoznaje (Ogranak MH u Čabru, 2023.)  

Član je Ogranka Matice hrvatske u Čabru, HDLU – a Istre i HDLU – a Zagreb, Društva hrvatskih književnika Ogranak Rijeka, udruge Dadanti. Suosnivač i član umjetničke grupe A4 Format.