Podijeli sadržaj

  • Podijeli emailom
  • Podijeli na Facebooku
  • Podijeli na X
  • Podijeli s WhatsAppom
Autor/ica
Gradska knjižnica Rijeka
Središnja narodna knjižnica grada Rijeke. Mjesto dobrih knjiga, stvaralaštva i začina za kvalitetno slobodno vrijeme. više

Od 15. do 20. travnja 2024. čeka nas novo izdanje Tjedna dobre dječje knjige, najveće manifestacije dječje čitateljske kulture u riječkoj regiji, u organizaciji Gradske knjižnice Rijeka.

Ove godine Tjedan nudi bogat program za vrtiće i škole. Dio programa namijenjen je organiziranim posjetama vrtića i škola, a dio programa namijenjen je učiteljima i  stručnim suradnicima. 

Kao i prošle godine, domaćin je Dječja kuća u art- kvartu „Benčić“, a novost je da će se dio programa održati i u novoj zgradi Gradske knjižnice Rijeka.

Pozivamo vrtiće i škole na “škicanje” specifičnog dijela ovogodišnjeg programa Tjedna dobre dječje knjige i biranje susreta, predstavljanja, radionice po svom interesu. 

Ostatak programa za javnost objavit ćemo 5. travnja. Pred nama je stvarno jedan poseban proljetni mjesec stoga ne propustite biti njegovim dijelom.

15.04. ponedjeljak

NASELIMO MURVU

kreativna radionica za vrtićance

Vrijeme: 10.00- 11.00

Lokacija: Dječja kuća 

Izvodi: Gradska knjižnica Rijeka & Nicol Nefat

Dob: 4+

Način prijave: Radionica je namijenjena organiziranom posjetu. Prijave putem poveznice.

Prvi dan Tjedna dobre dječje knjige otvoriti ćemo kreativnim ručicama i maštovitim glavicama. Murva koju smo prošle godine zasadili lijepo napreduje, narasla je, zazelenila se i sad čeka svoje stanare. Na kreativnoj radionici izrađivat ćemo nove stanovnike naše murve- male patuljčiće, vile, gnomove i druga bića i stvorenja koje ispadnu iz naše mašte. I neka nove bajke i priče poteku…


IZGUBLJENI GOSPODIN KOVAČ, Morea Banićević

autorski susret

Vrijeme: 11.30- 12.30

Lokacija: Dječja kuća 

Izvodi: Morea Banićević & Anita Peti- Stantić

Dob: učenici od 5. do  8.r. OŠ

Način prijave: Radionica je namijenjena organiziranom posjetu. Prijave putem poveznice.

U fantastičnom romanu Izgubljeni gospodin Kovač mladi su ljudi radoznali, dovitljivi i hrabri, a suočavaju se s neočekivanim situacijama na svim razinama – od obiteljske povijesti do odnosa prema prirodi i sebi samima. Napetost u romanu prelama se kroz oči likova, dječaka Gašpara i njegova prapradjeda, pri čemu vrlo važnu ulogu igraju ženski likovi.

O autorici

Morea Banićević rođena je i odrasla u Rijeci. Bavi se pisanjem, čitanjem, igranjem videoigara i šetanjem prirodom. Voli životinje, najviše pse. Dosada je napisala trilogiju hororaca za djecu i mlade: „Demon školske knjižnice“, „Dvojnici iz tame“ i „Tragovima Crnog Petra“. Romani su višestruko nagrađivani i rado se čitaju. „Demon školske knjižnice“ i „Dvojnici iz tame“ osvojili su nagradu „Sfera” u kategoriji najboljeg romana za djecu, a Demon je odabran i za Nacionalni projekt za poticanje čitanja i promicanje kulture čitanja djece i mladih „Čitanjem do zvijezda”. Roman „Dvojnici iz tame“ osvojio je nagradu „Grigor Vitez Ptičica” za najbolji roman po izboru Dječjeg žirija te pohvalu nagrade „Grigor Vitez” za popularizaciju žanra fantastike među djecom i mladima.


ROĐENI ZA ČITANJE

predstavljanje programa

Vrijeme: 16.00 – 17.30

Lokacija: Dječja kuća 

Izvodi: Marija Radović & Anita Peti- Stantić & Maja Zrnčić

Dob: odgajatelji, stručni suradnici, pedijatri

Način prijave: Prijave putem poveznice.

Program Rođeni za čitanje nacionalni je program poticanja čitanja djeci od najranije dobi. Provedba programa započela je u 2021. Godini čitanja koju je Vlada Republike Hrvatske proglasila na prijedlog Ministarstva kulture i medija.   U ožujku 2023. na sjednici Vlade Republike Hrvatske donesen je program Rođeni za čitanje – nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi,  koji se provodi kao mjera  Akcijskog plana 2020. Nacionalne strategije poticanja čitanja s ciljem poticanja međusektorskog povezivanja i suradnje svih institucionalnih i izvaninstitucionalnih sudionika na području poticanja čitanja. Program će kroz višegodišnje aktivnosti na nacionalnoj razini promicati čitanje od najranije dobi i baviti se predškolskom djecom kao čitateljima uz aktivnu ulogu pedijatara. 

Jedan od ciljeva programa je razviti nacionalnu mrežu pedijatara koji će uputiti svakog roditelja/ skrbnika na redovitim sistematskim pregledima djece na važnost čitanja djeci, na važnosti čitanja iz užitka, općenito na važnost čitanja za razvoj djetetovih čitalačkih navika te na važnost razvoja čitateljskog mozga u digitalnom svijetu. Ministarstvo kulture i medija osigurat će 40 000 slikovnica godišnje za svu djecu koje će im pedijatri tijekom pregleda pokloniti, sukladno dobi djeteta (za šest mjeseci, godinu i pol, tri i pet godina). 

O važnosti čitanja djeci od najranije dobi s ciljem razvoja rane pismenosti govorit će stručna suradnica programa Rođeni za čitanje prim. mr. sc. Marija Radonić, dr. med. spec. pedijatar, idejna začetnica programa u Hrvatskoj i dr. sc. Anita Peti-Stantić, redovna profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. O provedbi nacionalnog programa poticanja čitanja djeci od najranije dobi Rođeni za čitanje i nastavku konkretnih aktivnosti započetih u 

2021. Godini čitanja govoriti će Maja Zrnčić, voditeljica Nacionalne strategije poticanja čitanja Ministarstva kulture i medija. 

Akcijskim planom Nacionalne strategije poticanja čitanja predviđeno je da program Rođeni za čitanje na nacionalnoj razini provode Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske uz podršku Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju.  

O predavačima

Marija Radonić pedijatar je pulmolog, magistrirala je i djeluje s posebnim interesom u području astme i alergijskih bolesti djece. Bila je voditeljica Odjela za pedijatriju Opće bolnice u Dubrovniku. Članica je upravnog odbora više  stručnih pedijatrijskih društava, radne skupine Bolnica (Health Promoting Hospitals), te viša predavačica na Studiju sestrinstva Sveučilišta u Dubrovniku. Počasna je članica Mađarskog  pedijatrijskog društva i dobitnica je nagrade Hrvatskog liječničkog zbora Ladislav Rakovac. Značajan osobni doprinos dala je na području humanizacije bolničkog liječenja djece i poticanju organizacije udruga roditelja kronično bolesne djece. Posljednjih petnaest godina posvetila je radu s pedijatrima i obiteljima s ciljem promocije rane pismenosti pomoću ranog glasnog čitanja. Sudjelovala je u izradi Nacionalne strategije poticanja čitanja u Republici Hrvatskoj te je stručna suradnica Ministarstvu kulture i medija RH u provedbi programa Rođeni za čitanje – nacionalnog programa poticanja čitanja djeci od najranije dobi. 

Anita Peti-Stantić redovita je profesorica južnoslavenskih  jezika i poredbene lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tri je godine boravila u Centru za kognitivna istraživanja Sveučilišta Tufts u Americi, a u Centru za čitanje i lingvistička istraživanja surađivala je i s Maryanne Wolf. Godinama je uređivala biblioteke za djecu i malde, a u posljednje dvije godine objavljene su joj tri knjige na temu čitanja: Čitanjem do (spo)razumijevanja: od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti (2019). i s Vedranom Stantić, 2021., Znati(želja): Zašto mladi trebaju čitati popularno-znanstvene tekstove, i to odmah? i Putovanje u nepoznato: Zašto se bavim znanošću i kako je do toga došlo? Obje su knjige, osim kao poziv na čitanje, napisane i kao svojevrsne čitanke popularno-znanstvenih tekstova. U slobodno se vrijeme bavi prevođenjem sa slovenskoga i engleskoga.


SERIJA SLIKOVNICA O HRVATSKIM LIKOVNIM UMJETNICIMA, Sanja Lovrenčić

otvorenje izložbe ilustracija i autorski susret

Vrijeme: 18.00-18.45

Lokacija: Dječja kuća 

Izvodi: Muzej moderne i suvremene umjetnosti & Sanja Lovrenčić

Sudionici: učitelji razredne nastave, nastavnici likovne kulture, stručni suradnici, roditelji, djeca 12+ 

Način prijave: Prijave putem poveznice.

Serija slikovnica o hrvatskim vizualnim umjetnicima jedinstvena je pojava na hrvatskoj izdavačkoj sceni. Za to je zaslužna izdavačka kuća te autorica tekstova Sanja Lovrenčić i ilustrator Dominik Vuković. Do sada su izdane četiri slikovnice „Šest šetnji Slave Raškaj“, „Muha u ateljeu Ivana Kožarića“, „Marija u gradovima“ i „U pariškom ateljeu Jurja Plančića“, a u pripremi je i peta. Sve o njima reći će nam autorica tekstova Sanja Lovrenčić.

Izložba ilustracija iz spomenutih slikovnica krasit će Galeriju na 1. katu Dječje kuće tijekom mjeseca travnja. 

Ukratko o autorici

Sanja Lovrenčić počela se baviti književnošću objavljujući u časopisima poeziju i prijevode poezije s francuskog i engleskog jezika. Prvu samostalnu zbirku pjesama, Insula dulcamara, objavila je 1987. Otad je objavila još osam pjesničkih zbirki; poezija joj je objavljivana i u domaćoj i stranoj periodici te prevođena na njemački, poljski, ruski, slovenski, švedski, rumunjski, danski i francuski jezik. Za knjigu Rijeka sigurno voli poplavu dobila je nagradu “Kiklop” 2007. Za rukopis Pišem ti iz daleke zemlje dobila je 2021. nagradu za pjesme u prozi “Tea Benčić Rimay”.

Dio njezinog stvaralaštva posvećen je djeci; napisala je desetak tekstova za slikovnice, objavila nekoliko zbirki priča i dvije knjige igrokaza; za taj dio svojeg rada dvaput je dobila nagradu „Grigor Vitez“, kao i nagradu “Ovca u kutiji”.

Bavi se i prevođenjem književnih tekstova s engleskog, francuskog i njemačkog jezika; za prijevod zbirke kratkih priča Kuća duhova Virginije Woolf dobila nagradu “Kiklop” 2012.

Godine 2005. pokrenula je program za poticanje čitanja Uberi priču! koji se otad kontinuirano izvodi u nekoliko hrvatskih gradova.

Osnivačica je, glavna urednica i suvlasnica naklade Mala zvona.

Od 2014. bavi se i izradom umjetničkih predmeta od keramike.

Ukratko o ilustratoru

Dominik Vuković rođen 1990. godine u Zagrebu, gdje je završio Školu primijenjene umjetnosti i dizajna. 2009. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti gdje se opredjeljuje za smjer grafike. Na trećoj godini studija dolazi u klasu Svjetlana Junakovića gdje se upoznaje sa primijenjenom grafikom i ilustracijom. Tada otkriva novu primjenu likovnosti i počinje koristiti ilustraciju u službi pričanja priče. Završava akademiju u Junakovićevoj klasi 2015. godine. Sudjeluje na mnogim likovnim kolonijama i radionicama. Izlaže na nekoliko grupnih izložbi i šest samostalnih. Nakon diplome djeluje u kolektivu Space Shuttle sa Klarom Rusan i Martinom Hrastičem. Zatim surađuje sa kolektivom Pimp my Pump u ateljeu ulične umjetnosti Lapo-Lapo i upoznaje se izradom murala te realizira nekoliko samostalnih radova u toj formi. Tijekom zadnjih pet godina ilustrirao je više knjiga i slikovnica za različite nakladnike; za nakladu Mala zvona, u suradnji sa Sanjom Lovrenčić, od 2019. godine radi na seriji slikovnica posvećenih hrvatskim likovnim umjetnicima (Šest šetnji Slave Raškaj, Muha u ateljeu Ivana Kožarića). Živi i radi kao samostalni ilustrator, grafičar i slikar u Zagrebu.


16.04. utorak

VUK NA MJESECU

autorski susret i kreativna radionica za vrtićarce

Vrijeme: 11.00- 12.00

Lokacija: Dječja kuća 

Izvodi: Saša Dodik & Branka Hollingsworth Nara

Dob: 4+

Način prijave: Radionica je namijenjena organiziranom posjetu. Prijave putem poveznice.

To je priča o Vuku Vidu koji pokušava saznati od svojih bliskih Vukova iz čopora kako otići na Mjesec. Uz par malih savjeta i malo mašte i hrabrosti Vuk Vid uspijeva doći na Mjesec.

Nakon ćakule sa Sašom, zaposliti ćemo ruke sa ilustratoricom Brankom. 

O autoru

Redatelj dva kratka filma od doga za jedan i scenarist, redatelj i jedne kazališne predstave na otvorenom i od nedavno pisac za sada jedne slikovnice. Glumac u nekoliko serija, filmova i kazališnih predstava. Trenutno radi i kao snimatelj.

O ilustratorici

Branka Nara crta slikovnice, stripove i knjige za djecu preko 20 godina i još joj nije dosadilo. Misli da je to najljepši posao na svijetu, uz pisanje priča što također voli raditi. Kad ne crta, šeta s psom, mazi mačke i čita knjige, ili se druži s prijateljima. Voli voziti auto, jesti tamnu čokoladu, a najdraže boje su joj modra, tirkizna, zelena i žuta. Ne voli komarce i pospremanje. Nekad pjeva na mačjem jeziku.

Slikovnice koje je nacrtala žive u skoro svim knjižnicama i sve su joj drage.


ČITATA uz Yelo i Jelenu Mihaljević

Predstavljanje mobilne platforme

Vrijeme: 12.00- 12.45

Lokacija: Dječja kuća 

Izvodi: Jelena Remetin & Maja Kelić & Jelena Mihaljević 

Dob: učenici 4.r.OŠ

Način prijave: Radionica je namijenjena organiziranom posjetu. Prijave putem poveznice.

Na predstavljanju Čitate, učenici će se upoznati s aplikacijom te njenom primjenom na mobilnim uređajima te saznati kako im ona može pomoću u čitanju i razumijevanju pročitanog. „Švrljanje“ po aplikaciji odradit će autorica aplikacije Jelena Remetin iz umjetničke organizacije Yelo i logopedica Maja Kelić suradnica na projektu.  Glumica Jelena Mihaljević dobila je zadatak da pokaže sve tajne pravilnog izgovaranja i interpretativnog čitanja. 

O projektu

ČITATA je edukativno-interaktivni program primjenjiv na mobilne uređaje koji sadrži širok izbor zvučno oblikovanih književnih sadržaja za dob osnovne škole. Korisnicima nakon registracije, program prikazuje knjige prilagođene njihovoj dobi. Unutar svakog audio-vizualnog poglavlja oni mogu sami mijenjati boje pozadine, teksta, fontove, prored, veličinu slova, poravnavanje, izbor boja zaslona, upoznati se s nepoznatim riječima i pojmovima čija značenja objašnjava narator. Također platforma nudi i mogućnost odabira dnevnog vremena za čitanje uz postavljeni alarm. Kod korisnika program djeluje na više razina. Osim audio slušanja, čitanja i izgovaranja koje se odnose na vježbe slušne percepcije i pamćenja, ona djeluje i kao vježbe za razvoj vizualne percepcije i vizualnog pamćenja, vježbe vizuomotorne koordinacije i mogućnosti slijeda, vježbe logičkog zaključivanja, slijeda i šifriranja, vježbe fonematskog sluha, vježbe fonološke svjesnosti, vježbe sekvencioniranja materijala, vježbe imenovanja i jezika, podiže djeci samopouzdanje, poboljšava vještine samoizražavanja, itd, ali i pruža upoznavanje s književnim sadržajem, približava kulturu književnost, izričaj na interaktivan i zabavan način. 

Projekt “ČITATA” je financiran od Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske,  Zaklade Hrvatska za djecu 

Program je dobio pozitivno mišljenje od Agencije za odgoj i obrazovanje.


ČITATA 

Predstavljanje interaktivno – mobilne platforme prilagođene djeci s teškoćama u čitanju i razumijevanju

Vrijeme: 17.00- 18.00

Lokacija: Dječja kuća 

Izvodi: Jelena Remetin & Maja Kelić 

Sudionici: nastavnici, stručni suradnici, roditelji

Način prijave: Prijave putem poveznice.

ČITATA je edukativno-interaktivni program primjenjiv na mobilne uređaje koji sadrži širok izbor zvučno oblikovanih književnih sadržaja za dob osnovne škole. Korisnicima nakon registracije, program prikazuje knjige prilagođene njihovoj dobi. Unutar svakog audio-vizualnog poglavlja oni mogu sami mijenjati boje pozadine, teksta, fontove, prored, veličinu slova, poravnavanje, izbor boja zaslona, upoznati se s nepoznatim riječima i pojmovima čija značenja objašnjava narator. Najkorisnija opcija je Čitaj kao Čitata pomoću koje mogu vježbati izgovor problematičnih riječi, rastavljati na slogove te ga usavršavati po potrebi. Također platforma nudi i mogućnost odabira dnevnog vremena za čitanje uz postavljeni alarm. Kod korisnika program djeluje na više razina.

Osim audio slušanja, čitanja i izgovaranja koje se odnose na vježbe slušne percepcije i pamćenja, ona djeluje i kao vježbe za razvoj vizualne percepcije i vizualnog pamćenja, vježbe vizuomotorne koordinacije i mogućnosti slijeda, vježbe logičkog zaključivanja, slijeda i šifriranja, vježbe fonematskog sluha, vježbe fonološke svjesnosti, vježbe sekvencioniranja materijala, vježbe imenovanja i jezika, podiže djeci samopouzdanje, poboljšava vještine samoizražavanja, itd, ali i pruža upoznavanje s književnim sadržajem, približava kulturu, književnost, izričaj na interaktivan i zabavan način. 

Svim zainteresiranima Čitatu će predstaviti Jelena Remetin ispred umjetničke organizacije Yelo i suradnica na projektu logopedica Maja Kelić. Posebni naglasak će biti na upoznavanju o teškoćama u čitanju i razumijevanju kod djece dobi osnovne škole te kako ih prebroditi.

Projekt “ČITATA” je financiran od Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske zahvaljujući programu koji omogućuje pristup i dostupnost kulturnih sadržaja za osobe s invaliditetom i djecu i mlade s teškoćama u razvoju u Republici Hrvatskoj.

Program je financiran od Zaklade Hrvatska za djecu 

Program je dobio pozitivno mišljenje od Agencije za odgoj i obrazovanje

Projekt “ČITATA“ je ostvarilo suradnju sa Sveučilištem u Rijeci radom s djelatnicima odsjeka za logopediju

Program  “ČITATA“ je ostvarilo suradnju s Pravobraniteljstvom za djecu RH u cilju provedbe edukativnih radionica i promotivnih alata.

Uspostavljen je kontakt s Poliklinikom za rehabilitaciju slušanja i govora  SUVAG u cilju provedbe edukativnih radionica i promotivnih alata.


18. 4. četvrtak

PEKINEZER PRINC U SLUŽBI NJEZINA VELIČANSTVA, Krunoslav Mikulan

autorski susret

Vrijeme: 10.00-10.45

Lokacija: Dječja kuća 

Izvodi: Krunoslav Mikulin & njuškica

Dob: učenici 3. i 4. r.OŠ

Način prijave: Radionica je namijenjena organiziranom posjetu. Prijave putem poveznice.

Iz pera Krunoslava Mikulana, autora popularnih dječjih romana „Zmaj ispod Staroga grada“ i „Škola u opasnosti“, stižu nove uzbudljive pustolovine, ovaj put iz perspektive – jednog psa! Pekinezer Princ glavni je lik istoimenoga romana i tajni agent službe MI7 čije će vas dogodovštine držati u napetosti do posljednje stranice romana.

Naime, britanska kraljica Princu je dala zadatak da pronađe agenta Kinga koji je nestao „u dalekoj i tajanstvenoj zemlji Hrvatskoj“. Princ još nije završio svoje školovanje u tajnoj službi MI7, ali je jedini koji razumije hrvatski jezik jer mu je majka Hrvatica. Opremljen ogrlicom s minijaturnom špijunskom opremom, dolazi u obitelj koju čine sanjiva Sanja i njena mama Manuela, te se pretvara da je normalan psić. U potrazi za nestalim agentom Kingom u pomoć mu priskaču susjedova maca Srećica koja je također tajna agentica, ali iz Francuske, i miš Štefek kojeg je maca obučila da joj bude pomoćnik. Prinčevu tajnu otkrije i Sanja, a potrazi se priključuje i susjed Krešo, Sanjin prijatelj iz škole, koji i sam skriva neobičnu tajnu. Prinčeva ekipa otkriva da su Kinga oteli zli bauci (koji izgledaju poput crnih medvjeda, ali hodaju na dvije noge) te ga nakon mnogo peripetija uspiju pronaći. No, to je tek početak njihovih pustolovina…

Na susretu sudjeluje autor i Princ glavom i bradom ili bolje reći njuškom

O autoru

Krunoslav Mikulan rođen je 24. veljače 1967. godine u Čakovcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i njemački jezik te magistrirao i doktorirao englesku književnost. Najprije je radio kao nastavnik u srednjoj školi, a zatim se zapošljava na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu (danas Odsjek u Čakovcu Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu) gdje predaje jezične i književne kolegije na engleskom jeziku. 

Objavio je dva romana za djecu (Zmaj ispod Staroga grada i Škola u opasnosti), jedan roman za odrasle (Oklada u Titanicu) a priče, humoreske, putopise i pjesme objavljivao je u časopisu AKO te Hrvatskom kajkavskom kolendaru. Glavni je urednik znanstvenoga časopisa „Hrvatski sjever“ te novoga književnog časopisa „Riječ više!“. Za roman „Zmaj ispod Staroga grada“ dobio je nagradu Artefakt (književna nagrada za najbolja literarna dostignuća u hrvatskoj spekulativnoj fikciji) i nagradu Mali princ (regionalna nagrada za dječju knjigu za jezično područje Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije).


PETRIN PIN, Mladen Kopjar

autorski susret

Vrijeme: 11.30- 12.15

Lokacija: Dječja kuća 

Izvodi: Mladen Kopjar

Dob: učenici 6. i 7. r.OŠ

Način prijave: Radionica je namijenjena organiziranom posjetu. Prijave putem poveznice.

Petrin PIN zbirka je priča i pripovijetki za tinejdžere, generaciju koja je odrasla s digitalnom tehnologijom, a katkad i posve zarasla u nju. U naslovnoj je priči PIN šifra koju mora odgonetnuti dječak Jan ne bi li osvojio srce vršnjakinje Petre, suzdržane amaterske fotografkinje. I u drugim Kopjarovim pričama, gusto protkanim humorom, ljubav se često pojavljuje kao okosnica fabule. Pritom kraj ne mora uvijek biti sretan, već je ovisan o hormonalnim plimnim strujama mladih junaka. Njihovi životi uronjeni su u društvene mreže i isprepleteni komunikacijskim aplikacijama, no osjećaji im, dakako, nisu nimalo virtualni. I premda su mladalačke euforije i razočaranja prebačeni na zaslone mobitela, oni istinski ispiti zrelosti i dalje se mogu položiti samo plesanjem bečkog valcera uz kloparanje čeličnih željezničkih kotača.

O autoru

Mladen Kopjar rođen je 1975. u Zagrebu, gdje je završio studije prava i bibliotekarstva. Radio je u objema strukama i pisao za dnevne novine, a danas je samostalni umjetnik. Objavljuje dramske i prozne tekstove za djecu i odrasle te prevodi s engleskoga jezika. Na Hrvatskom radiju emitiran mu je niz drama i priča. Piše i za televiziju. Prema bajci Izvor Škola lutkarstva Sarajevo i Sarajevski ratni teatar izveli su istoimenu predstavu. Kratku prozu i poeziju objavljivao je u listovima: Brickzine, Fantom slobode, Književnost i dijete, Modra lasta, Plima, Prvi izbor, Radost, Republika, Riječ više!, Smib, Svjetlo, Ubiq, Vijenac i Zarez. Više priča uvršteno mu je u čitanke za osnovnu školu. Uz pet knjiga za odrasle čitatelje, napisao je i dvanaest knjiga za djecu i mlade: Trenutak s Tanjom (2004.), Čokoladne godine (2006.), Šifra kineske kornjače (2008.), Žganci od vanilije (2009.), Ljubav, padobranci i izvanzemaljci (2009., Nagrada „Ivana Brlić-Mažuranić” za pripovijetke i kratke priče), Autobus za Mjesec (2009.), Zvjezdanin prah (2012.), Poštanski Marko (2014.), Suze za pingvine (2014.), Sjena brončanog štakora (2018.), Moj tata Indijanac (2020.) i Djed Mlaz (2021.). Za najmlađe čitatelje napisao je slikovnice Dinosaur Cvjetko (2010.) i Plamenko u lovu na mamuta (2011.). Živi i radi u Varaždinu.


EMPATIJA, SLUŠANJE SRCEM

predavanje i radionica

Vrijeme: 13.00- 14.00

Lokacija: Dječja kuća 

Izvodi: Emica Calogjera Rogić 

Sudionici: učitelji razredne nastave, nastavnici, stručni suradnici

Način prijave: Prijave putem poveznice.

Ako nam u današnjem svijetu treba nečega više nego prije, onda je to empatija. Bez empatije nema razumijevanja. Empatija može učiniti veliku razliku u našim životima i svijetu oko nas. Pomaže nam da vidimo, osjećamo i doživljavamo svijet s drugih gledišta.

Emocionalna dobrobit djece jednako je važna kao i njihovo tjelesno zdravlje. Razvoj empatije i emocionalne inteligencije omogućuje djeci i mladima da razviju otpornost kako bi se bolje nosili sa životnim usponima i padovima, te razumjeli i doživjeli emocije, osjećaje i gledišta drugih ljudi.

U samo šest jednostavnih koraka učenike možemo naučiti što je empatija i kako empatijom mogu promijeniti svoje živote i svijet oko sebe nabolje. Na primjerima iz svakodnevnog života s kojima se učenici mogu povezati i iz kojih mogu učiti, te na primjerima priča koje potiču empatiju, s učenicima možemo vježbati i razvijati empatiju kroz aktivnosti za poboljšanje razumijevanja empatije.

KOMPETENCIJE KOJE ĆE NASTAVNICI STEĆI:

• upoznati se s metodama i vježbama za razvoj empatije na književnim tekstovima

• vrednovati aktivnosti za poboljšanje razumijevanja empatije

• kreirati rječnik emocija i osjećaja

Predavačica i voditeljica radionice je mr. sc. Emica Calogjera Rogić.

PUTOVANJE U MJESTU, Nada Mihaljević

autorski susret

Vrijeme: 10.00- 10.45

Lokacija: Gradska knjižnica Rijeka  

Izvodi: Nada Mihaljević

Dob: učenici 6. i 7.r. OŠ

Način prijave: Radionica je namijenjena organiziranom posjetu. Prijave putem poveznice.

„U najnovijoj knjizi Nade Mihaljević Putovanje u mjestu, Luka i Lana likovi su koji se razlikuju od većine svojih vršnjaka. Autoricu je privukla tema o sudbini djece rastavljenih roditelja. Iako su danas rastave braka sve učestalije pojave u društvu, djeca svejedno teško proživljavaju promjene koje slijede nakon rastave i osjećaju se različitima od drugih. U likovima Lane i Luke autorica je ponovno izgradila zanimljive, jedinstvene i snažne ličnosti. Oni, kao i ostali likovi ove knjige, dugo su vremena stajali u mjestu. Nisu bili zadovoljni sami sobom i svojim položajem u obitelji, školi… Trebalo je učiniti prvi, makar i malen, korak. I do kraja knjige svi će učiniti taj prvi korak koji će omogućiti micanje s mjesta, odnosno mijenjanje svoje pozicije u životu, u obitelji, među prijateljima. Knjiga nam poručuje da su koraci koji će nas pomaknuti s mjesta: pomaganje u nevolji, darežljivost, blagonaklonost, prijaznost, spremnost za sudjelovanje u tuđim osjećajima, iskazivanje zahvalnosti za male stvari, podizanje praga tolerancije za tuđe postupke…

Svi mladi koji imaju teškoća u stvaranju prijateljstva najviše vremena troše na usamljeničke aktivnosti i trebaju nečiju pomoć. Luka se tako predao šahu, ali druženje s Lanom i staricom Magdom bila je ustvari neophodna pomoć Luki. Oslobodio se straha od odbačenosti, otvorio stranicu na Fejsu i na taj način pripustio donedavne površne znance da mu se malo više približe te, možda i najvažnije, prihvatio očevu novu obitelj. Prihvativši tako svojega mlađeg polubrata, Luka je donio značajnu odluku: „Nikad neću dozvoliti da se osjeća osamljeno i izgubljeno; ja sam njegov veliki brat i na mene će uvijek moći računati.“

I Lana će popraviti svoj odnos s ocem, od kojega se bila prilično udaljila. Nju pak jako muče moralne dvojbe vezane uz jedinu joj prijateljicu. U trenutku kad napravi ono što smatra da je trebala davno prije učiniti za svoju prijateljicu – nastupa olakšanje, ali i zaključak u kojemu se osjeća mudrost stare Magde: „I jedan korak bolji je od stajanja u mjestu.“

O autorici

Nada Mihaljević rođena je 1968. sa Suncem u lavu i Mjesecom u blizancima, u trenutku dok se rak uspinjao na istočnom horizontu. S veseljem su je dočekale dvije sestre i brat, svi troje već tinejdžeri. Zahvaljujući toj sretnoj razlici u godinama odrastala je okružena obiljem informacija koje nisu bile tako samorazumljivo dostupne većini njezinih vršnjaka, a darovi u svim prigodama uključivali su slikovnice i knjige za djecu. Zbog toga je vrlo rano naučila čitati i odmah se beskrajno zaljubila u knjige. Ta očaranost knjigama traje sve do danas, već punih pola stoljeća, i još uvijek je, prije svega, gorljiva čitateljica.

Zasluge za to što se okušala i u pisanju pripisuje suprugu Nikici (neumoljivom književnom kritičaru) i sinu Miroslavu (izravnoj inspiraciji u romanima za djecu). Dosad je objavila osam romana za djecu i mlade. Dvostruka je dobitnica Nagrade „Grigor Vitez”, za romane Anđeo plišanih igračaka (2013.) i Putovanje u mjestu (2019.). Piše i kratke priče, igrokaze, radioigre i priče za djecu. Okušala se i u scenskom pripovijedanju. Radi u knjižnici. Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.

GDJE JE BEATA?, Jasminka Tihi- Stepanić

Autorski susret

Vrijeme: 11.30- 12.15

Lokacija: Gradska knjižnica Rijeka  

Izvodi: Jasminka Tihi- Stepanić

Dob: učenici 7. i 8.r. OŠ

Način prijave: Radionica je namijenjena organiziranom posjetu. Prijave putem poveznice.

Knjiga Gdje je Beata? šesti je po redu roman Jasminke Tihi-Stepanić, književnice koja se u relativno kratkome vremenu vinula među vrhove hrvatske proze za djecu i mlade te kandidatkinje za Časnu listu IBBY-ja za 2020. godinu. Djelo se temelji na napetoj i višeslojnoj kriminalističkoj fabuli koja zapravo nadrasta karakteristike jednoga žanra. Može se istodobno nazvati psihološkim i socijalnim romanom, a također i ljubavnim. Ova osobitost jedna je od najvažnijih u autoričinu stilu jer takvu strukturu nije jednostavno izvesti, a da bude posve uvjerljiva, logična i zaokružena na svim razinama. Upravo je to uspjela Jasminka Tihi-Stepanić.

O autorici

Jasminka Tihi-Stepanić rođena je 1958. u Velikoj Gorici. Radi kao učiteljica hrvatskog jezika u osnovnoj školi. Priče je objavljivala u časopisima Modra lasta, Smib, Radost i Književnost i dijete kao i na Hrvatskom radiju, u emisiji Priča za velike i male i u TV-seriji HRT-a Pssst…Priča!. Napisala je brojne slikovnice: Priča o ribaru i zlatnoj ribici, Kako su nastali morski oblutci, Šišmiš i mala balerina, Plavi dan, Kako je mala hobotnica pronašla morsku harfu. Njezin roman prvijenac „Imaš fejs?“ dobio je Nagradu „Mato Lovrak” za najbolji roman za mlade objavljen u 2011., a istoimena radioigra nagrađena je posebnom nagradom na 9. međunarodnom festivalu radioigara za djecu i mlade Prix Ex Aequo u Bratislavi, koju dodjeljuje Međunarodna unija za dječju knjigu IBBY. Objavila je roman „Bacit ću ti kompjutor kroz prozor“ (2013.) i zbirku priča „Baš kao Harry Potter“ (2014.) Slijedi roman „Moja neprijateljica Ana“, za koji je 2016. dobila Nagradu „Anto Gardaš”. Sljedeće godine po romanu je na HR-u snimljena istoimena radioigra. Roman „Dom iza žice“ objavila je 2017., a 2018. predstavljao je RH na međunarodnom natjecanju „Mali princ”. Roman „Ljeto na jezeru Čiču“ izišao je 2018. i za njega je autorica dobila nagrade „Grigor Vitez” za najbolji roman za mlade u 2018. i „Mato Lovrak” za najbolji roman za mlade u 2018. te međunarodnu nagradu „Mali princ”. Taj roman uvrstio ju je na Časnu listu IBBY-ja za 2020. godinu i ušao je u uži izbor od šest najboljih romana s te liste. Roman „Gdje je Beata?“ objavljen je 2020. godine, a „Rukavica za Matildu“, koja govori o aktualnim društvenim situacijama i izazovima izašla je iz tiska 2021. godine.

19. 4. petak

AGATA METEOROPAT(A), Marijana Križanović

autorski susret

Vrijeme: 11.00- 11.45

Lokacija: Dječja kuća 

Izvodi: Marijana Križanović

Dob: učenici od 1 do 3. r.OŠ

Način prijave: Radionica je namijenjena organiziranom posjetu. Prijave putem poveznice.

Naizgled genijalan izgovor ako se želi izvući iz školskih i ostalih obaveza, požaliti se na biometeorološke prilike, ipak se šarmantnoj lisici Agati neće pokazati kao plan bez mane!

U ovoj poticajnoj slikovnici, koju je napisala Marijana Križanović, a ilustrirala Lidija Kraljević, mali će se čitatelji upoznati s danima u tjednu, doznati po čemu se ponedjeljak razlikuje od srijede, ali i dobiti važnu životnu lekciju: sebičnost i neiskrenost nikad se ne isplate!

O autoru

Marijana Križanović rođena je 1. studenoga 1977. godine u Konjicu. Profesorica je hrvatskog i engleskog jezika i književnosti te magistra bibliotekarstva.  Lektorira knjige, stvara pjesme i priče te neprestano mašta. Objavljeno joj je petnaest knjiga za djecu.  Za slikovnicu Moj tata dobila je nagradu Ovca u kutiji dječjeg žirija za najbolju hrvatsku slikovnicu u 2023. godini. Članica je Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade te Hrvatskog čitateljskog društva.

Voli prirodu, fotografiju, glazbu, kazalište, knjige, strane jezike, putovanja i druženje s obitelji. 

Živi u Zagrebu sa suprugom i djecom.


OYOO – ROĐEN NA CESTI, Marija Meandžija Vukelić 

Autorski susret

Vrijeme: 11.30- 12.15

Lokacija: Dječja kuća 

Izvodi: Marija Meandžija Vukelić

Dob: učenici od 1 do 4. r.OŠ

Način prijave: Radionica je namijenjena organiziranom posjetu. Prijave putem poveznice.

Autobiografska priča koja je promijenila živote autorice u potpunosti. Glavni akter cijele priče je mala beba lastavica koja u svom kratkom i malenom životu doživljava nevjerojatne stvari, od upoznavanja nekoliko kontinenata do borbe za život na vrućem asfaltu ispred Marijine i Bojanine zgrade. Jedan nehuman i ružan ljudski čin prekida njegovu lastavičju obiteljsku idilu i u tom trenutku gubi svoju braću i sestre no usporedo s time, drugi humani ljudski čin pokazuje i dokazuje kako i mala djela učinjena sa puno ljubavi mogu zauvijek promijeniti živote svima nama.

O autorici

Marija Meandžija rođena je 1. veljače 1986. u Karlovcu. Diplomirala je predškolski odgoj na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, na odsjeku Visoke učiteljske škole u Petrinji. Po završetku fakulteta započinje svoju odgojiteljsku karijeru u Dječjem vrtiću Duga Resa gdje radi i sada. Kreativnost i svijet mašte odveli su je i amaterski na kazališne daske gdje je pripremila mnogobrojne predstave za djecu i mlade. Svakodnevno smišljajući nove priče dolazi do ideje da svoje iskustvo prenese na papir te tako 2020. nastaje priča “OYOO – rođen na cesti.” Priča je to koja je promijenila njezin život i život njezine obitelji u smislu da su otkrili jednu neotkrivenu dimenziju u njima samima, a tako i kod svih ljudi kojima su njezina sestra i ona ovu priču ispričale. Priča je istinita te samim time i zanimljivija djeci i mladima! 

UMJETNOST KAMIŠIBAJA: PRIPOVJEDANJE POMOĆU SLIKA

Radionica

Vrijeme: 17.00- 19.30 

Lokacija: Dječja kuća 

Izvode: Iva Nemec & Vera Pfaff 

Sudionici: odgajatelji, učitelji razredne nastave, nastavnici, stručni suradnici

Način prijave: Prijave putem poveznice.

Kamišibaj je japansko sliko-narativno kazalište. Na susretu se upoznajemo s umjetnošću kamišibaja, ali i kao sjajnim medijem u radu s djecom. Naš susret će objediniti kratko predavanje na kojem će se vrlo kratko predstaviti njegovo ishodište te dati uvid u modifikacije koje doživljava u novije doba. Nakon predstavljanja medija uslijedit će nekoliko različitih izvedbi putem kojih će se predstaviti struktura izvedbe kamišibaja, govoriti o sinesteziji različitih umjetnosti koje u sebi objedinjuje, te ukazati na njegovu pedagošku vrijednost. U zadnjem dijelu radionice polaznici radionice će ostvariti početnu skicu svoje prve kamišibaj priče.

O voditeljici

Iva Nemec, univ. spec. art.profesorica je kroatistike i talijanistike te sveučilišna specijalistica dramske pedagogije. Osnivačica je udruge KALEIDO i Putujućeg festivala kamišibaj kazališta  – Teatrin.  Kroz dramskopedagoški rad bavi

se unaprjeđenjem nastavne prakse te poticanjem čitanja i stvaralačkog izražavanja kroz svekoliki kazališni medij. Kao predavačica angažirana je na kolegijima Dramskog odgoja, Scenske kulture i lutkarstva, Svjetske i Hrvatske dječje književnosti na Učiteljskim fakultetima u Zagrebu, Čakovcu, Puli i Mariboru te na Storytelling akademiji u Zagrebu. Autorica je Početnice kamišibaja – priručnika za pripovijedanje priča s pomoću slika.


TRČI! NE ČEKAJ ME… Bojana Meandžija 

Autorski susret

Vrijeme: 11.30- 12.15

Lokacija: Gradska knjižnica Rijeka

Izvodi: Bojana Meandžija

Dob: učenici od 6 do 8. r.OŠ

Način prijave: Radionica je namijenjena organiziranom posjetu. Prijave putem poveznice.

Autobiografski roman koji je napisan od strane 13.-godišnje djevojčice koja se u samo jednom trenutku nalazi u nečemu što odrasli ljudi nazivaju “ratom”. Djevojčica koja u samo jednom trenutku mora prestati biti dijete i postati odrasla osoba odgovorna za svoj život. Prve rečenice romana, ni ne znajući da piše roman, zapisuje na drvenim letvicama njezine drvarne u atomskom skloništu u gradu Karlovcu. Priča koja dotiče i djecu i odrasle jer je naglasak stavljan na obitelj i snagu obitelji koja i u najtežim trenucima i u najvećim iskušenjima ostaje jaka te dolazimo do spoznaje da je “obitelj najtopliji pokrivač kada ti je najhladnije”.

Knjiga je u izdanju izdavačke kuće Alfa izašla 2015, godine, do sada je doživjela 6 izdanja, autorica je održala do sada preko 1300 književnih druženja i upoznala preko 100000 djece diljem Hrvatske. Prevedena je na njemački i engleski jezik.

O autorici

Bojana Meandžija rođena je 4. listopada 1978. godine u Karlovcu. Diplomirala je predškolski odgoj na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, odsjek Visoke učiteljske škole u Petrinji. Živi i radi u Karlovcu. Piše otkad zna za sebe. Iz početka poprilično neozbiljno, propisujući mami liječničke recepte. No, kako je život postajao sve ozbiljniji, tako je i njezino pisanje postajalo ozbiljnije! Pisanje joj je puno više nego hobi. Ona pisanje živi. Cijeli život je okružena knjigama. Nakon raznih lingvističkih i životnih iskustava, počinje s pisanjem ozbiljnih romana. Svoj prvi roman “Veliki kraljević” izdala je 2007. godine u aranžmanu Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac. Roman “Moje…” također tiska karlovačka knjižnica 2009. godine te taj roman doživljava 2015. godine reizdanje u aranžmanu izdavačke kuće Alfa d.d. pod naslovom “Trči! Ne čekaj me…”. 

Posjeduje neobjavljenu zbirku pjesama “Udarci olovke” koja je još jedna slika njezinih dana u kratkim crticama. Živi u svijetu svoje imaginarne stvarnosti. Pisanje za nju ima veliku važnost jer govori o jednom odrastanju, sazrijevanju, a svaku napisanu riječ posvećuje svojoj obitelji i osobama koje su joj pomogle da shvati kako na ovome okrutnom svijetu ipak ima ljudi koji znaju pružiti ruku kada je to najpotrebnije! Upravo iz tog razloga zajedno sa svojom sestrom Marijom Meandžija ispisuje priču o malenoj lastavici kojoj su dale ime Oyoo (na afričkom to znači “rođen na cesti”) koja je također na neki način autobiografska priča jer govori o njihovoj obitelji, ljubavi i strpljenju kada je u pitanju spašavanje malenog bespomoćnog bića.

Objavljeno  | Autor/ica: 

Čitaj i ovo:

/
GKR bira

Čovjek. digitalno izdanje: 10 naslova za samoobranu od digitalne hiperaktivnosti

/
GKR bira

Kroz proljeće sa 5 sjajnih zelenih naslova

/
GKR bira

13 sretnih naslova o avanturi putovanja

/
GKR bira

16 pobjedničkih naslova Dublin Literary Award na policama Gradske knjižnice Rijeka: knjige za sladokusce