Književna rezidencija Kamov: u Rijeci će stvarati Luka Ostojić, Lucija Klarić, Olja Savičević Ivančević i Srđan Gavrilović

Javni poziv koji je Gradska knjižnica Rijeka u veljači 2026. raspisala za četiri dvotjedne književne rezidencije "Kamov", a koje će se u četiri termina održati u Rijeci, polučio je velik odaziv autora koji su poželjeli u Rijeci tijekom srpnja, rujna, listopada i studenog 2026. odlučili pronaći nadahnuće i mir za pisanje.

Čak 39 prijavljenih autora s potpunom dokumentacijom, a što je rekord dosadašnjeg održavanja rezidencije, svojim bogatim biografijama i dojmljivim bibliografijama nimalo nisu olakšali izbor programsko-projektnom timu Gradske knjižnice Rijeka koji je pri izboru u obzir uzeo nekoliko parametara, kao i želje samih autora koji su se u prijavnici izjasnili o preferiranom terminu gostovanja u Rijeci.

Uz fokus na ovogodišnju temu smisla koja je očekivana u radu, pri izboru se htjela postići i raznolikost autora kroz njihove različite kreativne i stručne interese. Pitanje smisla u suvremeno vrijeme nadilazi klasičnu filozofsku i egzistencijalističku temu te se osjećaj njene kriznosti provlači i kroz područje stvaralaštva, rada, svakodnevnih odnosa. Strogo usko bavljenje navedenom temom nije bio obvezni uvjet za autore, ali se dodatno bodovao u procjeni kvalitete prijave.

Naravno, uz književne i stvaralačke kriterije važni kriteriji bili su i činjenica koliko često su autori već boravili pred riječkom publikom, procjena sveukupne zanimljivosti i relevantnosti rada te procjena presudnosti koju rezidencijski boravak može imati za njihov rad.

Za rezidente Gradske knjižnice Rijeka u rodnom gradu Janka Polića Kamova 2026. godine izabrani su Lucija Klarić (1. do 19. srpnja), Srđan Gavrilović (14. do 30. rujna 2026.), Olja Savičević Ivančević (15. do 30. listopada) i Luka Ostojić (2. do 15. studenoga) čime je postignut mozaik različitih estetika i pristupa stvaralaštvu.

Program se odvija uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH kroz program javnih potreba u kulturi.

Srđan Gavrilović

Srđan Gavrilović (Mostar, 1991) je književnik, jedan od osnivača i glavnih urednika portala za književnost i kulturu Strane. Završio je Srednju školu likovnih umjetnosti "Gabrijel Jurkić" na grafičkom odsjeku. Studirao je jezike, književnost i marketing. Nakon pet godina u Belgiji, preselio se u Leipzig gdje trenutno piše i radi. Iza sebe ima objavljene zbirke kratkih priča "Ljetne himne" (2015) i "Nemoj ići u Anderlecht"(2022), dok je "Ovjerena kopija" (2025) njegov prvi roman.

Iz motivacijskog pisma:

Tematski okvir ovogodišnje rezidencije, pojam smisla, vrlo je blizak temama kojima se bavim u dosadašnjem književnom radu. U mojoj zbirci priča „Nemoj ići u Anderlecht“ (Buybook, VBZ, LOM 2022) emigracijsko iskustvo i osjećaj generacijske izgubljenosti predstavljaju osnovnu pozadinu potrage za smislom. Glavni lik je zatečen između prostora iz kojeg dolazi i onog u kojem pokušava započeti novi život. U tom međuprostoru obilježenom lutanjem i fragmentiranim identitetima, potraga za smislom pojavljuje se ne kao velika filozofska tema, nego kao niz svakodnevnih, često uzaludnih pokušaja da se život u tuđini učini podnošljivim i razumljivim.

Luka Ostojić

Rođen 1987. u Šibeniku, odrastao u Zagrebu. Sociolog i književni komparatist. Radio je kao novinar, urednik, filmski i književni kritičar, voditelj kulturnih programa i pedagog. Bio je glavni urednik portala za književnost Booksa.hr (2014–19) i izvršni urednik dvotjednika za kulturu Zarez (2013–16). Autor je publicističko-beletrističke knjige Upomoć, pročitali smo knjigu! Klinički pojmovnik kritičkog čitanja (Kulturtreger i Kurziv, 2018) koja je ušla u uži izbor HDP-ove Nagrade Kamov za najbolju knjigu godine. Autor je i zbirke priča Tišina u osinjaku (Fraktura, 2023). Kao urednik samostalno ili u suradnji potpisuje pet knjiga. Član je Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog društva filmskih kritičara. Od 2022. do 2026. bio je zaposlen kao doktorand na znanstvenom projektu „Pamćenje (o) književnosti u svakodnevici” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Iz motivacijskog pisma:

Početna ideja mi je u novim pričama pratiti odnos između dvaju svjetova, između urbanog svijeta koji smatramo življenom stvarnošću i svijeta ispod površine u kojem obitavaju duhovi i demoni. S obzirom da na našu osobnu i društvenu stvarnost očit utjecaj imaju drevne tradicije, podsvjesna sjećanja i neobjašnjive prirodne sile, smatram da bi se plastičnim dočaravanjem tog „drugog” svijeta moglo direktnije promisliti sve ono nevidljivo i neopipljivo što čini našu realnost, odnosno što „neposrednoj” realnosti daje skriveni smisao. U tom smislu naročito mi je zanimljiva Rijeka, i sama određena dinamičnom i neobičnom poviješću, grad koji je Rječinom bio podijeljen između dvije kulture, koji je morskom lukom bio u spoju s ljudima iz cijelog svijeta, koji se nalazi na razmeđi Učke i mora. Rijeka je stoga mnogima bila inspiracija za književne i filmske priče (Tea Tulić, Igor Bezinović, Daša Drndić...), a uvjeren sam da su mnoge fascinantne priče još neispričane.

Olja Savičević Ivančević

Književnim radom profesionalno se bavi zadnjih petnaestak godina, a osim proze i poezije, piše kolumne, dramske tekstove, uređuje knjige te vodi radionice kreativnog pisanja.  Knjige su joj prevedene na četrnaest jezika, objavljene u šesnaest zemalja u Europi te u SAD-u. Pojedinačne pjesme i priče prevedene su i objavljene na četrdesetak jezika.  Za rukopis Nasmijati psa nagrađena je Prozakom, dobitnica je prve nagrade Ranko Marinković Večernjeg lista za kratku priču te nagrade Kiklop za zbirku poezije „Kućna pravila“. Roman „Adio kauboju“ nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman u Hrvatskoj 2011., nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost Jure Kaštelan te francuskom Prix du premier roman u međunarodnoj konkurenciji. Roman „Pjevač u noći“ dobio je nagradu Libar za vajk Pulskog sajma knjige kao i  English Pen Award. Za roman „Ljeta s Marijom“ dodijeljena joj je Nagrada grada Zagreba 2023., Nagrada Štefica Cvek za feminističku i angažiranu književnost te Booktiga – nagrada istarskih narodnih knjižnica za najčitaniju knjigu u 2023 godini. Dobitnica je i regionalne nagrade festivala Druga prikazna u Skopju 2018., a za zbirku pjesama „Divlje i tvoje“ nagrađena je regionalnom nagradom Risto Ratković 2020. 

Dobitnica je više nagrada i priznanja za književni i kazališni rad za djecu. Prema romanima „Adio kauboju“ i „Ljeta s Marijom“ postavljene su kazališne predstave, prema pjesmama za djecu strip-mjuzikl „Bit će strašno kad porastem“, a prizori iz neobjavljenog rukopisa „Portulan, priče iz susjedne luke“  scenski su adaptirani u radiofonskoj drami „Mediteranski brevijar – na valovima Radio Mediterana“.  Prema nekoliko priča Olje Savičević Ivančević snimljeni su nagrađivani kratkometražni igrani filmovi (Balavica, Trešnje i dr.); prema priči „Pederi“ iz zbirke „Nasmijati psa“ nastala je i grafička novela „Ljeto“ (Žeželj/Paljan).

Iz motivacijskog pisma:

"Drugi motiv je više književne naravi, a tiče se ulomka mog romana u kojem se opisuje porinuće broda u riječkom Škveru. Taj brod je jedan od glavnih likova u romanu, pa bih voljela vidjeti neka mjesta i možda popričati s ljudima koji će mi dati korisne informacije, osjetiti malo bolje bilo grada i luke u koji smještam dio priče. Što se tiče teme „smisao“, cijeli moj život i svi moji romani su potraga za nekim smislom. Kako smisla nikad dosta, potraga se nastavlja (kao i zadovoljstvo u njoj). U svakom slučaju, čini mi se da bi dolazak u Rijeku mogao imati smisla."

Lucija Klarić

Lucija Klarić dramaturginja je, dramska autorica i scenaristica s interesom prema interaktivnim i participativnim praksama. S 2019.om godinom završava MA studij dramaturgije pri Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Scenaristica je na serijama za djecu i mlade u produkciji Hrvatske narodne televizije (Slonko, Ho ho hotel) i dobitnica potpora za razvoj TV scenarija Hrvatskog audiovizualnog centra (Misi Mesi, Elidina galaktička pjesmarica). Surađuje kao script-doktorica i scenaristica s autorima dokumentarnih i animiniranih projekata. Njeni dramski tekstovi imali su čitanja u Hrvatskoj, Francuskoj i Italiji. 

Prema njenom predlošku “Čistim život” postavljena je i istomena predstava 2022.godine. U 2025.oj godini piše komediju “Mater noster” za repertoar kazališta KNAP u Zagrebu. Dvostruka je dobitnica prve nagrade "Mali Marulić" za najbolji orginalni dramski tekst za djecu i mlade (“Elidino galaktičko putovanje”, “Ninja batteur”). “Ninja bubnjar” premijerno je izveden na programu Hrvatskog radija Zaposlena je kao koordinatorica i administratorica organizacije Centar za dramsku umjetnost. Redovito piše kritike i tekstove za portale i časopise kao što su Kulturpunkt.hr i Hrvatski filmski ljetopis. 

Posjeduje jednog velikog medu s kojim je osnovala Ured za zametnute osjećaje i Institut za osjećaje - interaktivne i performativne instalacije u kojima se bavi temama emocionalnog rada i kognitivne prezasićenosti.

Iz motivacijskog pisma: 

“Za mene je “Trulo voće” osim velike, prve romaneskne avanture, doista i duboko intimno istraživanje. Ono je za mene artikulacija smisla: zašto je bilo ovako i ne nekako drugačije? Razumijevanje da je samo ova kombinatorika događaja, mogla dovesti do toga da je zadnja generacija, generacija mene i meni srodnih, ono što je - to je eksploracija prinesenih žrtava, izgubljenih života, potisnutih strasti, strahova i hrabrosti, selektivne amnezije i glorificiranih sjećanja, ovisnosti o boli i potiskivanju iste, svemu prešućenom što isplivava ili što se još može iskopati ili dopisati, u kojoj prošlost razotkriva budućnost i sadašnjost neodoljivo podsjeća na prošlost. Smisao: to je pletivo sitnih vezova, (ne)vidljivih čvorova koji tvore jednu sliku i tisuću u isto vrijeme.”