Novi koncepti knjižnica u tkivu razvoja gradova: pristupi suvremenosti uz danski hygge

Osnovan još u vikinško doba, jedan je od najstarijih danskih gradova. Jako sveučilišno i kulturno središte, grad je obilježilo i bogato industrijsko nasljeđe koje je sada u procesu transformacije: bivša industrijska područja prenamjenjuju se u javne, stambene i kulturne površine, a jača vrlo važna lučka uloga grada s pripadajućim ključnim kontejnerskim terminalom. 

Kompleksni transformacijski procesi odvijaju se na raznim (iako dosta različitim) razinama i u našem gradu pa tako Aarhus ima vrlo snažne simboličke poveznice s Rijekom, što čak ide i do vizualnog prvog dojma kojeg je gotovo nemoguće ignorirati kod samog dolaska u grad. Proljetno sivilo i kiša, more, luka, plave dizalice i murali. Kao da nismo udaljeni od Rijeke preko 1200 kilometara.

Tema transformacije nastavlja se i kroz promišljanje narodnih knjižnica koje imaju važnu ulogu u informacijskom, obrazovnom, kulturnom i demokratskom pogledu. No realno nije ni čudno da zemlja bajki Hansa Christiana Andersena koja je izmislila hygge kao ultimativni opuštajući ugođaj tijekom druženja ili čitanja knjiga, koja je izumila najbolji način švercanja igre i u odraslu dob kroz slaganje LEGO kocki, koja je jedna od najsretniji država na svijetu, ima i najzanimljivije i najuzbudljivije poimanje što knjižnice zapravo jesu i što trebaju nuditi svojim građanima.

Važnije suvremene knjižnice u ovom kontekstu od Dokk1 teško je pronaći. Najbolja je to svjetska knjižnica 2017. godine po izboru krovne knjižničarske organizacije IFLA-e. Uz nju, imali smo prilike pratiti rad kolega u knjižnicama u Gellerupu, Silkeborgu i Ebeltoftu koje su sve dio danskog knjižničnog sustava. Pa krenimo redom…

Novi smisao knjižnica, ljudi u centru - Dokk1

Dokk1 arhitektonski je rad ureda Schmidt Hammer Lassen, a otvorena je 2015. kao najveća javna knjižnica nordijskih zemalja, te središnja knjižnica Aarhuških javnih knjižnica. S proračunom od više od 280 milijuna eura, radilo se o najvećem građevinskom projektu u povijesti grada Aarhusa. Zgrada je smještena na samom moru, u lučkom području grada na ušću rijeke Aarhus koja prolazi kroz grad. Zanimljiva je perspektiva same zgrade koja nema prednji i stražnji dio, već je okrenuta u svim smjerovima prema raznim slikama grada: morskoj, lučkoj, prometnoj, baštinskoj… 

Snažnu vizualnu komponentu čine i umjetničke instalacije koje se nalaze i unutar i izvan zgrade, poput popularnog i simpatičnog Gonga, instalacije danske umjetnice Kirstine Roepstorff nastale u samom prostoru knjižnice. Radi se o velikom zvonu koje se može aktivirati iz rodilišta lokalne bolnice. Kada se u Aarhusu rodi novo dijete, roditelji mogu pokrenuti zvuk koji se čuje gotovo posvuda u knjižnici. Dječje igralište koje se nalazi oko zgrade na prvoj razini nazvano Kloden (što u prijevodu znači globus) inspirirano je svjetskim kontinentima također je svojevrsno umjetničko djelo.

Najvažniju ulogu Dokk1 ima kroz djelovanje narodne knjižnice i javnih gradskih službi. Prostor međutim dijele i s danskom agencijom za međunarodno zapošljavanje i integraciju (SIRI), arhivom, centra za inovacije (CFIA), a dio prostora zauzima i studio danske televizije, odvjetnički ured, štedionica. Ova središnja knjižnica u Aarhusu preuzima ulogu pravog informacijskog i kulturnog centra zajednice koje se svjesno i namjerno okrenulo potrebama ljudi. 

Izražena je uloga kulture čitanja koja preuzima sve razine djelovanja, ali i usluge i programi knjižnice koji su dodatno ojačani snažnim smjerom prema održivosti i očuvanju demokracije. Nije zato neuobičajeno da ovdje uz posudbu knjiga, možete izraditi osobnu iskaznicu i putovnicu, naći novi posao, ali i odraditi svoju građansku dužnost i izaći na izbore. Smisao knjižnice je zbilja promijenjen. Težište knjižnica da budu baštinski prostori koji skrbe o knjigama nije glavni cilj; one su sada graditelji zajednice i važni akteri kulturnog života grada.

Slično kao i kod finske knjižnice Oodi koju smo posjetili u kolovozu 2025. godine, digitalna komponenta vidljiva je u svim knjižničarskim procesima, od posudbe i vraćanja knjiga, tzv. “plutajućeg fonda” do vrlo jednostavne i brze nabave knjiga koja funkcionira kroz knjižnični sustav. Posebno se ističu napredne tehnološke usluge i povezane aktivnosti za korisnike i to u vidu medijskog laboratorija IRIS. 

Glavna premisa jest da su korisnici proizvođači i akteri medijsko digitalnog sadržaja, a ne samo konzumenti istog. U ovom prostoru razvijaju se razni stvaralački formati, od podcast emisija, filma i proširene stvarnosti do vizualnog pripovijedanja i istraživanja. Pedagoški aspekt je naglašen i prožima proces rada s djecom i mladima. Makerspace knjižnice djeluje kao pravi mali industrijski hub koji okuplja zaljubljenike u produkt dizajn i suvremeno stvaralaštvo. Cilj nije puko korištenje tehnologije već okupljanje, razmjena ideja i stvaranje nečeg potpuno novog.

Zajednički okvir ovih i drugih programskih formata uvijek u svom središtu ima zajednicu s kojom se paralelno razvija. Kako bi postigli najbolje rezultate, knjižničari u svome radu često koriste koncept design thinkinga. Popularni je to alat koji se može shvatiti i kao način razmišljanja i kao kreativan pristup u radu. Ideja je da sve usluge, programe, aktivnosti, život knjižnice u cjelini, treba kreirati kroz propitivanje potreba korisnika, a ne pretpostavki o tome što oni zapravo žele. 

Kroz promatranje, individualne i grupne razgovore, fokus grupe, dolazi se do prototipova i krajnjih rješenja. Upravo su Aarhus knjižnice, uz pomoć kolega iz Chicaga, a kroz financijsku potporu zaklade Bill & Melinda Gates, razvile i usavršile ovaj pristup kojeg je moguće primijeniti i na druge knjižnice. 

Izrađen je i koristan toolkit koji je dostupan svima u online pristupu ovdje. Ovo je još jedan razlog zašto su danske knjižnice, posebno one iz Aarhusa, glavni pokretači promjena u suvremenom svjetskom knjižničarstvu usmjerenom prema kvalitetnom korisničkom iskustvu.

Izgradnja zajednice, ali i održivost i povezanost - Knjižnice Gellerup i Silkeborg

U sustavu Aarhus javnih knjižnica nalazi se i knjižnica Gellerup. Ona se smjestila u četvrti koja nije toliko urbana i dinamična poput one u samom centru grada. Radi se o području koje se izravno suočava sa socijalnim izazovima poput siromaštva, nezaposlenosti, visoke stope stanovništva koje nije iz Danske i ne govori danski jezik. 

Gradske vlasti i lokalne udruge prepoznale su prostor za više ulaganja u plan razvoja ovog kvarta. Takva vrsta planiranja podrazumijeva vidljive promjene u smislu otvaranja novih radnih mjesta, poduzeća, ali i oživljavanjem kulturnog i društvenog života koji će biti sigurniji za svih. Ulaže se u kvalitetnija stambena rješenja, ali i ona prometna. Važna je bolja povezanost i dostupnost javnog prijevoza te slobodno kretanje bicikala i pješaka. 

Revitalizacija je usmjerena na poboljšanje kvalitete života stanovnika, a knjižnica je u centru te promjene. Knjižnica ovdje dobiva zadatak da pruži siguran, kvalitetan i ugodan prostor za boravak, učenje i druženje, a većina aktivnosti usmjerena je na djecu, mlade i nezaposlene. Unutar prostora knjižnice ističe se zanimljiv dječji odjel, posebno ograđen prostor za programske aktivnosti i za mlade, a ovdje se nalazi i lokalni arhiv te dio javnih službi. Inovativna i kreativna rješenja u vidu raznih programskih aktivnosti i usluga doprinosi izgradnji nekog novog, pozitivnijeg poimanja četvrti Gellerup.

Drugačiji i društveni i knjižničarski kontekst vidljiv je kroz rad Silkeborške knjižnice koja možda najjasnije komunicira važnost inovativnih pristupa u povezivanju sa lokalnom zajednicom te promoviranjem vrijednosti koje će zasigurno doprinijeti poboljšanju zajedničkog života u vidu demokracije, održivosti i povezivanja s lokalnim akterima u civilnom sektoru te sektoru kulture i sporta. 

Kroz svoju strategiju djelovanja ima jasan stav protiv polarizacije društva te ulaganja u aktivnosti koje promoviraju demokratske procese i jačanje zajednice. Uz šire primjenjiv koncept održivosti, ističe se važnost kulture čitanja od djetinjstva do starije životne dobe.

Nešto sasvim drugačije - Maltfabrikken i BMA

Postoje razni načini i modeli kako javne ustanove u kulturi mogu funkcionirati u ispunjavaju svojih zadaća, a da pritom nisu izolirani otoci koji su neskloni fleksibilnosti i promjenama. 

Jedan od uzbudljivih primjera upravo je Maltfabrikken. Radi se o spašenoj propaloj tvornici slada koja je predstavljala važan industrijski centar za svoje stanovnike koji su većinom i radili u toj tvornici. Krajem 1990-tih godina zbog raznih nepovoljnih situacija na tržištu, tvornica se gasi. U ovom neobičnom slučaju, inicijativa za revitalizaciju ove crvene zgrade stigla je od samih stanovnika koji su i ulagali u njenu obnovu. 

Nakon raznih ideja za prostor, ona je sada centar kulture i kreative, a popularno se zove i “Narodna tvornica”. Mjesto okuplja razne umjetničke prakse, od aktivnog rezidencijalnog programa do glazbenog života. U blizini djeluju kafić, restoran, dućani s lokalnim proizvodima i suvenirima. 

No najzanimljiviji stanar svakako je BMA, odnosno knjižnica, muzej i arhiv koji zajedno djeluju u jednom prostoru. U razgovoru i radu s kolegama saznajemo da je ovaj interdisciplinarni spoj bio izazovan čak i za otvoreni danski sustav knjižnica. Kroz promatranje načina rada kolega BMA, najviše dolazi do izražaja povećanje kreativnosti, inovacije i približavanja lokalnom stanovništvu kroz različite i neuobičajene formate susreta i razgovora. 

Kroz čitanje naglas, tematske večere, redovna druženja s posjetiteljima i korisnicima, korištenje video formata u najavama događanja, knjižničari, u radu s drugim kolegama, grade zanimljive formate koji potiču kulturu čitanja, ali grade kvalitetno zajedničko provođenje slobodnog vremena.

Tehnologija u pozadini kreativnosti i znanja

Iako se čini kako se danske knjižnice mogu sagledati kroz samo jednu perspektivu koja nerijetko uključuje razvijena tehnološka rješenja i inovacije, bogatstvo fonda i stručnost knjižničara te odlično korisničko iskustvo, postoje razni slojevi i konteksti promatranja važnosti kulturnog života jedne knjižnice. 

Ona je i dalje važna kao spona između društva i pojedinca pogotovo u zajednicama koje se brzo mijenjaju pod pritiskom digitalnih tehnologija, političkih previranja i sve veće socijalne fragmentacije. Danske knjižnice često koriste tehnologije koje ne moraju biti najsofisticiranije niti najnovije, ali moraju producirati više znanja, više kolaboracije i kreativnog stvaralaštva, uz visoku razinu sigurnosti. U tom smislu je zanimljivo bilo pratiti i odluke knjižnica o korištenju popularne društvene mreže TikTok ili pak implementaciji umjetne inteligencije. Još uvijek analiziraju moguće pozitivne, ali i negativne strane, odnosno, razinu korisnosti i dobrobiti za građane. 

Danski model javnih knjižnica možda se u budućnosti ponovno promijeni iz temelja, ali to se zasigurno neće dogoditi bez iscrpne analize, učenja, testiranja. Znanje će uvijek biti najsigurniji temelj u pokretanju promjena. Upravo zato je ova mobilnost bila važna jer nije ponudila gotova rješenja već inspiraciju za neke nove riječke knjižničarske priče.

Rad kolega u Danskoj od 14. do 17. travnja 2026. godine pratili su Niko Cvjetković, Anja Babić, Anja Zbašnik, Ljubica Mihajić, Lara Pavić i Tanja Badanjak. Aktivnost je dio Erasmus + projekta u sklopu akreditacije u području obrazovanja odraslih - broj projekta 2025-1-HR01-KA121-ADU-000344639. Sufinancirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.